Bosna i Hercegovina najgora je evropska država po kriteriju smrtnosti izazvane zagađenjem okoliša, no vlasti ne čine ništa kako bi taj problem riješile, proistječe iz procjena koje je prošle sedmice objavila Agencija Evropske unije za okoliš (EEA) i komentara dužnosnika u BiH.
EEA je na svojim mrežnim stranicama objavila analizu stanja okoliša u evropskim zemljama istaknuvši kako su ogromne razlike u odnosu na države sa zapada i s istoka kontinenta, a najgore je stanje upravo u BiH.
- Najviši postotak smrtnih slučajeva koji se mogu pripisati okolišu, 27 posto, ima Bosna i Hercegovina, a najniži, devet posto, imaju Island i Norveška – stoji u izdvojenim ključnim nalazima ovog izvješća.
Evropski prosjek smrtnih slučajeva povezanih s zagađenjem okoliša je procijenjen na 13 posto te je smrtnost u BiH dvostruko veća od evropskog prosjeka.
U tom dokumentu je navedeno dramatično upozorenje kako se oko 400 hiljada slučajeva prerane smrti svake godine na evropskom tlu može pripisati zagađenju zraka, dok se još 12 hiljada smrtnih slučajeva povezuje s zagađenjem bukom.
U takvoj situaciji, ističe EEA, još je važnije voditi računa o provedbi integriranih politika i rješenja koja će osigurati zaštitu prirode, uvesti zelene tehnologije i očuvati kvalitetu života u gradovima, sve sukladno rješenjima predviđenim European Green Deal dokumentom.
Zakon o zaštiti okoliša četiri godine u proceduri
Komentirajući navode iz izvješća EEA, ministrica okoliša i turizma Federacije BiH Edita Đapo kazala je za “Dnevni avaz” kako je on samo potvrdio poznatu činjenicu da se o zaštiti okoliša u našoj zemlji ne vodi nikakva posebna briga.
- Koliko mi kao društvo vodimo brigu o zaštiti okoliša, dovoljno govori podatak da je novi zakon o zaštiti okoliša, koji smo uradili i u njega ugradili evropske direktive, u parlamentarnoj proceduri već četiri godine. S druge strane, vidimo koliko pozornosti EU posvećuje ovoj problematici. Činjenica je da mi u BiH udišemo zagađen zrak koji izaziva bolesti respiratornih organa, Alzheimerovu bolest, manjak koncentracije, a sve to utječe na produktivnost naše radne snage – kazala je Đapo.
Kao konkretan primjer odnosa prema okolišu navela je gradnju termoelektrana na ugalj koje se u BiH i dalje nastavljaju planirati unatoč činjenici da EU od njih odustaje insistirajući na većoj upotrebi obnovljivih izvora energije.
Termoelektrane glavni zagađivači u regiji
U BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu, trenutno je operativno šesnaest termoelektrana na ugalj, koje rade sa zastarjelom tehnologijom koja opasno ugrožava okoliš, a zbog zagađenja koje proizvode godišnje se zabilježi najmanje tri hiljade preuranjenih smrtnih slučajeva i oko osam hiljada slučajeva oboljenja poput bronhitisa, posebice kod djece. Sav zagađenji zrak sa zapadnog Balkana izravo utiče i na kvalitetu okoliša i u državama-članicama EU.
Nakon rata u BiH nova termoelektrana snage 300 MW podignuta je u okolici Doboja. Gradili su je Kinezi tehnologijom iz 60-ih godina prošlog stoljeća i za potrebe korporacije Energy Finance Team (EFT) koja tamo proizvedenu struju prodaje na slobodnom tržištu.
Sične nove investicije vlasti Republike Srpske planiraju u Gacku u istočnoj Hercegoini, gdje je još u bivšoj državi sagrađena termoelektrana temeljena na ruskoj tehnologiji, a sada bi ti kapaciteti trebali biti prošireni.
Elektroprivreda BiH započela je gradnju novog bloka termoelektrane “Tuzla”, vrijednog više od 700 miliona eura. Ponovo su graditelji i kreditori Kinezi, a projekt nisu zaustavile ni primjedbe Evropske energetske zajednice da Federacija BiH taj projekt “gura” nedopuštenim državnim jamstvima.
Gradovi u BiH guše se zbog grijanja na kruto gorivo
Ministrica Đapo je kazala kako je jasno da termoelektrane, ako se već grade, moraju biti prilagođene suvremenim tehnologijama, ali i da se moraju graditi suvremene ceste radi bržeg protoka prometa i manjeg zagađenja zraka, a nužno je smanjiti broj malih ložišta u domovima na minimum.
Time je podsjetila na činjenicu da se gradovi u BiH, a posebice Sarajevo u zimskim mjesecima “guše” u otrovnom smogu. Glavni grad BiH time je posebice opterećen, iako tamo nema gotovo nikakve industrije, a utvrđeno je kako su glavni izvor zagađenja zraka upravo ložišta u kućama prilagođena jeftinom krutom gorivu, jer siromašno stanovništvo nema novca za grijanje na plin.
Drugi glavni izvor zagađenja je gust promet po gradu, uz zastarjela vozila koja emitiraju velike količine otrovnih čestica, ali i kaotična gradnja koja priječi prirodno strujanje zraka po kotlinama u zimskim mjesecima.
Rješavanje takvih problema, kazala je Đapo, put je kojim će BiH prije ili kasnije morati krenuti ako želi zaštititi zdravlje svojih građana i biti dio EU.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
