Posljednja istraživanja govore da je BiH u samom evropskom vrhu po gojaznosti stanovništva.

“Zdrava ishrana trenutno je najveći javno-zdravstveni izazov, tako da se i dan hrane posvetio zdravoj ishrani”, kazala je doktorica Aida Filipović-Hadžiomeragić iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo, koja je uz stručnjake INZ-a, bila u ulozi predavača na ovom seminaru.

Bosna i Hercegovina, napominje, susreće se s problemom loše hrane i gojaznosti, dok je problem pothranjenosti nešto manji problem. Poseban problem je nedostatk vitamina i minerala u ishrani.

“Najviše insistiramo i radimo na pokušaju izmjene jelovnika kod djece, da se najveći broj djece ‘uhvate’ na fundamentalnim mjestima. Na onim mjestima na kojima mi, kao država, entitet, javnost možemo da reagujemo, a to su, naravno, odgojno-obrazovne ustanove”, ističe Filipović-Hadžiomerović.

Ciljna grupa je predškolski uzrast djece, jer se navike i rizici, kako napominje, formiraju u najranijoj dobi, ali zato što su i dostupni u vrtićima.

“Napravili smo smjernice u ishrani djece od 0 do 3 godine, a onda i od 0 do 19 godina, što znači da je obuhvaćena kompletna dječija populacija. Služili smo se pozadinskim informacijama vezanim za stanje uhranjenosti i prehrambene navike, kako naše tako i zemalja u region, s kojima smo slični, ali i evropske i svjetske smjernice”, dodaje Filipović-Hadžiomerović.

Uz podršku UNICEF-a, u vrtićima se upravo realizira i treća faza projekta “Zdravo jedi-zdravo rasti”, a Filipović-Hadžiomerović upozorava da je istraživanje uhranjenosti populacije od 0 do 5 godina pokazao trend gojaznosti.

To je veliki problem, jer se, kako napominje, rizici za razvoj oboljenja razvijaju i prije rođenja, a i u najranijoj dobi.

“Imamo preko 17,5 posto djece koja su prekomjerno teška ili gojazna. Bilježimo trend porasta, jer je prije četiri godine bilo oko 12 posto gojazne djece. Što se tiče pothranjenosti, takvih je od 2 do 2,5 posto, izuzev u vunerabilnim grupama, kao što je romska populacija. Kod njih je taj procenat nešto viši od 9 posto”, kaže Filipović- Hadžiomerović te napominje kako je procenat gojaznog stanovništva u BiH oko 22 posto, po čemu smo u evropskom vrhu.

Posljednja istraživanja govore da je BiH u samom evropskom vrhu po gojaznosti stanovništva.

“Zdrava ishrana trenutno je najveći javno-zdravstveni izazov, tako da se i dan hrane posvetio zdravoj ishrani”, kazala je doktorica Aida Filipović-Hadžiomeragić iz Federalnog zavoda za javno zdravstvo, koja je uz stručnjake INZ-a, bila u ulozi predavača na ovom seminaru.

Bosna i Hercegovina, napominje, susreće se s problemom loše hrane i gojaznosti, dok je problem pothranjenosti nešto manji problem. Poseban problem je nedostatk vitamina i minerala u ishrani.

“Najviše insistiramo i radimo na pokušaju izmjene jelovnika kod djece, da se najveći broj djece ‘uhvate’ na fundamentalnim mjestima. Na onim mjestima na kojima mi, kao država, entitet, javnost možemo da reagujemo, a to su, naravno, odgojno-obrazovne ustanove”, ističe Filipović-Hadžiomerović.

Ciljna grupa je predškolski uzrast djece, jer se navike i rizici, kako napominje, formiraju u najranijoj dobi, ali zato što su i dostupni u vrtićima.

“Napravili smo smjernice u ishrani djece od 0 do 3 godine, a onda i od 0 do 19 godina, što znači da je obuhvaćena kompletna dječija populacija. Služili smo se pozadinskim informacijama vezanim za stanje uhranjenosti i prehrambene navike, kako naše tako i zemalja u region, s kojima smo slični, ali i evropske i svjetske smjernice”, dodaje Filipović-Hadžiomerović.

Uz podršku UNICEF-a, u vrtićima se upravo realizira i treća faza projekta “Zdravo jedi-zdravo rasti”, a Filipović-Hadžiomerović upozorava da je istraživanje uhranjenosti populacije od 0 do 5 godina pokazao trend gojaznosti.

To je veliki problem, jer se, kako napominje, rizici za razvoj oboljenja razvijaju i prije rođenja, a i u najranijoj dobi.

“Imamo preko 17,5 posto djece koja su prekomjerno teška ili gojazna. Bilježimo trend porasta, jer je prije četiri godine bilo oko 12 posto gojazne djece. Što se tiče pothranjenosti, takvih je od 2 do 2,5 posto, izuzev u vunerabilnim grupama, kao što je romska populacija. Kod njih je taj procenat nešto viši od 9 posto”, kaže Filipović- Hadžiomerović te napominje kako je procenat gojaznog stanovništva u BiH oko 22 posto, po čemu smo u evropskom vrhu.