Centri civilnih inicijativa (CCI) nedavno su objavili izvještaj ‘Stanje nacije’ koji prati provedbu i efekte reformi u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj sadrži obuhvatan pregled informacija o formalnoj realizaciji mjera iz Reformske agende, te mjerenju efekata u različitim oblastima, poput javnih finansija, poslovne klime, tržišta rada, vladavine prava, socijalne politike, itd. Jedna od oblasti analize jeste globalna konkurentnost i lakoća poslovanja.

Prema nedavno objavljenim izvještajima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i Svjetske banke (WB), za 2017. godinu, Bosna i Hercegovina je rangirana na 103. prema WEF, odnosno 86. mjestu prema WB, globalne liste konkurentnosti, što su najlošije pozicije jedne evropske zemlje.

Ukoliko ovo stavimo u regionalni kontekst, najbolje rangirana država okruženja je Slovenija na 48. mjestu, zatim Hrvatska na 74., Crna Gora na 77. mjestu i Srbija 78., dok je BiH tek na 103. mjestu u Izvještaju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma.

Istraživanje WEF-a u 2017. je obuhvatilo 137 zemalja svijeta, a rezultati se temelje na anketi 14.000 preduzeća širom svijeta. Metodologija se temelji na analizi 12 faktora konkurentnosti uključujući institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, obrazovanje, tržište rada

Posmatramo li posljednji izvještaj Svjetske banke o lakoći poslovanja, BiH je ubjedljivo najlošije rangirana zemlja u Evropi, dok su neke zemlje regije napravile značajne pomake u poboljšanju poslovne klime i konkurentnosti. Tako se Makedonija nalazi na 11. mjestu, slijedi Slovenija na 37., pa Crna Gora i Srbija na 42. odnosno 43. mjestu, te Hrvatska koja je na 51. mjestu. Bosna i Hercegovina je tek na 86. mjestu, što je pad za 5 pozicija za posljednjih godinu dana, pa je po ovoj skali lošije pozicionirana od afričkih zemalja poput Kenije, Bocvane ili Zambije.

Ukupan broj rangiranih zemalja u indeksu Svjetske banke je 190, a indikatori za rangiranje su: osnivanjem preduzeća, priključak el. energije, registracija imovine, izvršenje ugovora, poreska politika, međunarodna trgovina i drugo. Pojednostavljeno, lakoća poslovanja analizira koliko je lako lokalnom poduzetniku, prema važećoj zakonskoj regulativi neke zemlje, otvoriti i voditi malo ili srednje preduzeće.

Prema Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u periodu 2013 – 2017., vidljiva je dugotrajna stagnacija na 4 od 6 indikatora, te stagnacija u odnosu na prošlu godinu i na petom indikatoru – Infrastruktura. Značajan progres vidljiv je po indikatoru Efektivnost antimonopolske politike, na kojem je u prethodne dvije godine zabilježeno poboljšanje za 34 mjesta. Prosječna pozicija po ovih 6 indikatora je 88, što BiH globalno pozicionira u ispodprosječne zemlje po lakoći poslovanja.

Pojedinačni indikatori lakoće poslovanja, po indeksu Svjetske banke (WB), pokazuju stagnaciju koja traje od i 2015., osim po indikatoru (lakoća) Plaćanja poreza i (lakoća) Izdavanja građevinskih dozvola gdje je primjetan mali napredak, svi ostali su ili stagnirali ili bilježili regresiju. U indikatoru (lakoća) Pokretanja biznisa, koji je ujedno i najveća kritika na račun BiH vidljiv je negativni skok između 2015. i 2017.,. BiH bilježi stagnaciju i često regresiju kao što je slučaj za indikator Izvršenje ugovora i (lakoća) Dobijanja kredita.

Poboljšanje je evidentno kod indikatora (lakoća) Plaćanja kredita, dok kod ostalih indikatora bilježimo minorne promjene.

Centri civilnih inicijativa (CCI) nedavno su objavili izvještaj ‘Stanje nacije’ koji prati provedbu i efekte reformi u Bosni i Hercegovini. Ovaj izvještaj sadrži obuhvatan pregled informacija o formalnoj realizaciji mjera iz Reformske agende, te mjerenju efekata u različitim oblastima, poput javnih finansija, poslovne klime, tržišta rada, vladavine prava, socijalne politike, itd. Jedna od oblasti analize jeste globalna konkurentnost i lakoća poslovanja.

Prema nedavno objavljenim izvještajima Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) i Svjetske banke (WB), za 2017. godinu, Bosna i Hercegovina je rangirana na 103. prema WEF, odnosno 86. mjestu prema WB, globalne liste konkurentnosti, što su najlošije pozicije jedne evropske zemlje.

Ukoliko ovo stavimo u regionalni kontekst, najbolje rangirana država okruženja je Slovenija na 48. mjestu, zatim Hrvatska na 74., Crna Gora na 77. mjestu i Srbija 78., dok je BiH tek na 103. mjestu u Izvještaju o konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma.

Istraživanje WEF-a u 2017. je obuhvatilo 137 zemalja svijeta, a rezultati se temelje na anketi 14.000 preduzeća širom svijeta. Metodologija se temelji na analizi 12 faktora konkurentnosti uključujući institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, obrazovanje, tržište rada

Posmatramo li posljednji izvještaj Svjetske banke o lakoći poslovanja, BiH je ubjedljivo najlošije rangirana zemlja u Evropi, dok su neke zemlje regije napravile značajne pomake u poboljšanju poslovne klime i konkurentnosti. Tako se Makedonija nalazi na 11. mjestu, slijedi Slovenija na 37., pa Crna Gora i Srbija na 42. odnosno 43. mjestu, te Hrvatska koja je na 51. mjestu. Bosna i Hercegovina je tek na 86. mjestu, što je pad za 5 pozicija za posljednjih godinu dana, pa je po ovoj skali lošije pozicionirana od afričkih zemalja poput Kenije, Bocvane ili Zambije.

Ukupan broj rangiranih zemalja u indeksu Svjetske banke je 190, a indikatori za rangiranje su: osnivanjem preduzeća, priključak el. energije, registracija imovine, izvršenje ugovora, poreska politika, međunarodna trgovina i drugo. Pojednostavljeno, lakoća poslovanja analizira koliko je lako lokalnom poduzetniku, prema važećoj zakonskoj regulativi neke zemlje, otvoriti i voditi malo ili srednje preduzeće.

Prema Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u periodu 2013 – 2017., vidljiva je dugotrajna stagnacija na 4 od 6 indikatora, te stagnacija u odnosu na prošlu godinu i na petom indikatoru – Infrastruktura. Značajan progres vidljiv je po indikatoru Efektivnost antimonopolske politike, na kojem je u prethodne dvije godine zabilježeno poboljšanje za 34 mjesta. Prosječna pozicija po ovih 6 indikatora je 88, što BiH globalno pozicionira u ispodprosječne zemlje po lakoći poslovanja.

Pojedinačni indikatori lakoće poslovanja, po indeksu Svjetske banke (WB), pokazuju stagnaciju koja traje od i 2015., osim po indikatoru (lakoća) Plaćanja poreza i (lakoća) Izdavanja građevinskih dozvola gdje je primjetan mali napredak, svi ostali su ili stagnirali ili bilježili regresiju. U indikatoru (lakoća) Pokretanja biznisa, koji je ujedno i najveća kritika na račun BiH vidljiv je negativni skok između 2015. i 2017.,. BiH bilježi stagnaciju i često regresiju kao što je slučaj za indikator Izvršenje ugovora i (lakoća) Dobijanja kredita.

Poboljšanje je evidentno kod indikatora (lakoća) Plaćanja kredita, dok kod ostalih indikatora bilježimo minorne promjene.