Školovanje kadrova i tržište rada u BiH još uvijek nisu usklađeni.

Tako s jedne-Strane na Zavo­dima za zapošljavanje imamo stotine diplomiranih pravnika i ekonomista, dok s druge strane nedostaje profesora matematike, veterinara, informatičara, raznih zanata.

Sarajevo rekorder

Prema informaciji nedavno raz­matranoj na Vladi FBiH, svi žu­panijski zavodi za zapošljavanje prezasićeni su diplomiranim pravnicima i ekonomistima. Uz spomenute, među pet zanima­nja kojima je tržište rada preza­sićeno su i profesori, medicinski tehničari, novinari… različito od županije do županije. Tako npr. u HNŽ-u na posao čeka 476 pravni­ka, 238 diplomirana ekonomista, 164 profesora engleskog jezika, 143 ing. agronomije te 101 profe­sor razredne nastave. U ZHŽ-u na posao čeka 101 diplomirani eko­nomist, 131 pravnik, 52 profesora hrvatskog jezika, 40 profesora engleskog jezika te 28 profesora razredne nastave. Zanimljivo je spomenuti kako u ukupnom bro­ju nezaposlenih visokoobrazo­vanih osoba u ZHŽ-u navedenih pet zanimanja sudjeluju s 50%. U SBŽ-u, uz više od 250 diplomi­ranih pravnika i ekonomista, na Zavodu za zapošljavanje je i 59 di­plomiranih novinara, 35 diplomi­ranih poljoprivrednih inženjera te 32 profesora engleskog jezika. U HBŽ-u, uz ekonomiste i prav­nike, pojavio se višak razrednih učitelja, diplomiranih socijalnih radnika i pedagoga. Rekorder po broju nezaposlenih diplomiranih ekonomista svakako je Sarajevska županija. Naime, na Zavodu za zapošljavanje ove županije posao čeka 1212 diplomiranih ekonomi­sta, 969 diplomiranih pravnika, 410 diplomiranih socijalnih rad­nika, 355 diplomiranih politolo­ga, 343 novinara. Posavska župa­nija na Zavodu za zapošljavanje broji 49 diplomiranih ekonomi­sta, 36 pravnika, 22 profesora ra­zredne nastave, 17 informatičara te 16 socijalnih radnika. U uku­pnom broju nezaposlenih osoba s visokom stručnom spremom, u Posavskoj županiji navedenih pet zanimanja sudjeluje s čak 84%. S druge strane, kako se navodi u informaciji razmatranoj na Vla­di FBiH evidentna je potražnja za diplomiranim inženjerima infor­matike i elektronike i malo ih je na evidenciji nezaposlenih, kao i diplomiranih inženjera teleko­munikacija, prometa, geodezije, geologije i građevine.

Analiza oglasa

Analiza oglasa u službama za zapošljavanje, Internetskim por­talima i tisku pokazuje da su na tržištu rada traženi farmaceuti (magistri farmacije), pravnici, ekonomisti, komercijalisti, me­nadžeri prodaje i prodavači, IT stručnjaci, a veliko zanimanje je i za knjigovođama, računovođa­ma i raznim drugim ekonomskim zanimanjima, kao i za liječnici­ma, nastavnim kadrom, inženje­rima različitih profila. Stoga se u zaključku informacije koju je pripremilo Federalno ministar­stvo obrazovanja navodi kako upisnom politikom nije previše široko razmotrena stopa nezaposlenosti između završenih studenata različitih disciplina, iako bi županije i visokoškolske ustanove trebale vršiti opsežne analize potreba tržišta rada i potreba za VSS kadrovima, a ministarstva davati smjernice visokoškolskim ustanovama o sadržaju planova upisa ili načinu na koji bi trebali vršiti planiranje, uz uvažavanje autonomije visokoškolsih ustanova. Također je naglašeno kako kreiranje upisne politike i prilagođavanje obrazovanju za tržište rada u oblasti visokog razovanja prvenstveno zahtjeva kvalitetne podatke o potražnji radne snage po točno određenim zanimanjima, odnosno o broju nezaposlenih po određenim’ VSS zanimanjima te praćenje suvremenih kretanja i potrebe za novim zanimanjima usklađenim potrebama globaliziranog tržišta rada, novim znanjima i novim tehnologijama.

Školovanje kadrova i tržište rada u BiH još uvijek nisu usklađeni.

Tako s jedne-Strane na Zavo­dima za zapošljavanje imamo stotine diplomiranih pravnika i ekonomista, dok s druge strane nedostaje profesora matematike, veterinara, informatičara, raznih zanata.

Sarajevo rekorder

Prema informaciji nedavno raz­matranoj na Vladi FBiH, svi žu­panijski zavodi za zapošljavanje prezasićeni su diplomiranim pravnicima i ekonomistima. Uz spomenute, među pet zanima­nja kojima je tržište rada preza­sićeno su i profesori, medicinski tehničari, novinari… različito od županije do županije. Tako npr. u HNŽ-u na posao čeka 476 pravni­ka, 238 diplomirana ekonomista, 164 profesora engleskog jezika, 143 ing. agronomije te 101 profe­sor razredne nastave. U ZHŽ-u na posao čeka 101 diplomirani eko­nomist, 131 pravnik, 52 profesora hrvatskog jezika, 40 profesora engleskog jezika te 28 profesora razredne nastave. Zanimljivo je spomenuti kako u ukupnom bro­ju nezaposlenih visokoobrazo­vanih osoba u ZHŽ-u navedenih pet zanimanja sudjeluju s 50%. U SBŽ-u, uz više od 250 diplomi­ranih pravnika i ekonomista, na Zavodu za zapošljavanje je i 59 di­plomiranih novinara, 35 diplomi­ranih poljoprivrednih inženjera te 32 profesora engleskog jezika. U HBŽ-u, uz ekonomiste i prav­nike, pojavio se višak razrednih učitelja, diplomiranih socijalnih radnika i pedagoga. Rekorder po broju nezaposlenih diplomiranih ekonomista svakako je Sarajevska županija. Naime, na Zavodu za zapošljavanje ove županije posao čeka 1212 diplomiranih ekonomi­sta, 969 diplomiranih pravnika, 410 diplomiranih socijalnih rad­nika, 355 diplomiranih politolo­ga, 343 novinara. Posavska župa­nija na Zavodu za zapošljavanje broji 49 diplomiranih ekonomi­sta, 36 pravnika, 22 profesora ra­zredne nastave, 17 informatičara te 16 socijalnih radnika. U uku­pnom broju nezaposlenih osoba s visokom stručnom spremom, u Posavskoj županiji navedenih pet zanimanja sudjeluje s čak 84%. S druge strane, kako se navodi u informaciji razmatranoj na Vla­di FBiH evidentna je potražnja za diplomiranim inženjerima infor­matike i elektronike i malo ih je na evidenciji nezaposlenih, kao i diplomiranih inženjera teleko­munikacija, prometa, geodezije, geologije i građevine.

Analiza oglasa

Analiza oglasa u službama za zapošljavanje, Internetskim por­talima i tisku pokazuje da su na tržištu rada traženi farmaceuti (magistri farmacije), pravnici, ekonomisti, komercijalisti, me­nadžeri prodaje i prodavači, IT stručnjaci, a veliko zanimanje je i za knjigovođama, računovođa­ma i raznim drugim ekonomskim zanimanjima, kao i za liječnici­ma, nastavnim kadrom, inženje­rima različitih profila. Stoga se u zaključku informacije koju je pripremilo Federalno ministar­stvo obrazovanja navodi kako upisnom politikom nije previše široko razmotrena stopa nezaposlenosti između završenih studenata različitih disciplina, iako bi županije i visokoškolske ustanove trebale vršiti opsežne analize potreba tržišta rada i potreba za VSS kadrovima, a ministarstva davati smjernice visokoškolskim ustanovama o sadržaju planova upisa ili načinu na koji bi trebali vršiti planiranje, uz uvažavanje autonomije visokoškolsih ustanova. Također je naglašeno kako kreiranje upisne politike i prilagođavanje obrazovanju za tržište rada u oblasti visokog razovanja prvenstveno zahtjeva kvalitetne podatke o potražnji radne snage po točno određenim zanimanjima, odnosno o broju nezaposlenih po određenim’ VSS zanimanjima te praćenje suvremenih kretanja i potrebe za novim zanimanjima usklađenim potrebama globaliziranog tržišta rada, novim znanjima i novim tehnologijama.