Zemlje zapadnog Balkana bilježe sve veći priliv migranata koji se kreću takozvanom „balkanskom rutom“ u posljednjim mjesecima ove godine, a najveći broj migranata koji prolaze kroz Bosnu i Hercegovinu su iz Afganistana, Burundija, Pakistana, Irana i Kube, iako BiH ima pravno reguliran vizni režim s tim zemljama.

Druge nacionalnosti po zastupljenosti su Turska, Maroko, Alžir, Bangladeš, DR Kongo, Sirija i Jemen, a od ovih država jedino državljani Turske u BiH mogu ući bez vize i boraviti u državi do 90 dana.

Državljani ovih zemalja prilikom ulaska, izlaska ili prelaska preko teritorije Bosne i Hercegovine moraju imati vizu, što ukazuje da vizni režim koji BiH ima ni na koji način ne doprinosi povećanju broju migranata koji se tim putem kreću ilegalno.

Trenutno je registrirano oko 1.521 migrant u prihvatnim centrima, dok oko 896 migranata boravi izvan službenih prihvatnih centara i veliki dio njih nalazi se u pograničnim područjima, posebno na graničnim područjima sa Evropskom unijom (Hrvatskom) budući da je za većinu migranata Bosna i Hercegovina tek tranzitna zemlja.

Prema posljednjim podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), kroz BiH ove godine prošlo je 23.000 migranata, što je gotovo na nivou broja koji je kroz državu prošao 2018. godine, dok je 2019. godine kroz državu prošlo više od 29.000 migranata.

IOM-ov tim za povratak i reintegraciju pruža administrativnu, logističku i finansijsku podršku uključujući pomoć pri reintegraciji, migrantima koji se odluče vratiti u zemlju porijekla, a BiH trenutno državni sporazum o readmisiji ima samo s Pakistanom.

IOM je pomogao dobrovoljni povratak migranata u 2018. godini za njih 1.313, dok je u ovoj godini to učinjeno za 117 osoba.

Kako je Feni rečeno u IOM-u migracijski tokovi su složeni i na njih utiču mnogi faktori, a provedba sporazuma potpisanog s Pakistanom započela je ove godine s prvim migrantima koje su bh. vlasti vratile u Pakistan.

– Vjerujemo da su aranžmani readmisije koji su u skladu s međunarodnim standardima sastavni dio održivog upravljanja migracijama. Stoga je saradnja između zemalja porijekla, tranzita i odredišta, također u obliku sporazuma o readmisiji u skladu s međunarodnim obvezama, ključna za upravljanje migracijama na human i propisan način – stava su u IOM-u.

Građanima država kojima nije potrebna viza za ulaz i boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine do 90 dana su Andora, Argentina, Australija, Brazil, Brunei Darussalam, Crna Gora, Čile, Gvatemala, Honduras, Hrvatska, Izrael, Japan, Kostarika, Republika Koreja, Katar, Kipar, Kuvajt, Sjeverna Makedonija, Malezija, Malta, Malteški red, Meksiko, Monako, Nikaragva, Novi Zeland, Panama, Paragvaj, Palestina, Salvador, Singapur, Sveta Stolica, Srbija, Turska, Tajvan, NR Kina, Urugvaj i Venecuela, a nijedna od ovih zemalja nije označena kao rizična iz koje dolazi veliki broj migranata.

Europska komisija je početkom ove sedmice zatražila od zemalja zapadnog Balkana da osiguraju daljnje usklađivanje s viznom politikom EU. 

Zemlje zapadnog Balkana bilježe sve veći priliv migranata koji se kreću takozvanom „balkanskom rutom“ u posljednjim mjesecima ove godine, a najveći broj migranata koji prolaze kroz Bosnu i Hercegovinu su iz Afganistana, Burundija, Pakistana, Irana i Kube, iako BiH ima pravno reguliran vizni režim s tim zemljama.

Druge nacionalnosti po zastupljenosti su Turska, Maroko, Alžir, Bangladeš, DR Kongo, Sirija i Jemen, a od ovih država jedino državljani Turske u BiH mogu ući bez vize i boraviti u državi do 90 dana.

Državljani ovih zemalja prilikom ulaska, izlaska ili prelaska preko teritorije Bosne i Hercegovine moraju imati vizu, što ukazuje da vizni režim koji BiH ima ni na koji način ne doprinosi povećanju broju migranata koji se tim putem kreću ilegalno.

Trenutno je registrirano oko 1.521 migrant u prihvatnim centrima, dok oko 896 migranata boravi izvan službenih prihvatnih centara i veliki dio njih nalazi se u pograničnim područjima, posebno na graničnim područjima sa Evropskom unijom (Hrvatskom) budući da je za većinu migranata Bosna i Hercegovina tek tranzitna zemlja.

Prema posljednjim podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), kroz BiH ove godine prošlo je 23.000 migranata, što je gotovo na nivou broja koji je kroz državu prošao 2018. godine, dok je 2019. godine kroz državu prošlo više od 29.000 migranata.

IOM-ov tim za povratak i reintegraciju pruža administrativnu, logističku i finansijsku podršku uključujući pomoć pri reintegraciji, migrantima koji se odluče vratiti u zemlju porijekla, a BiH trenutno državni sporazum o readmisiji ima samo s Pakistanom.

IOM je pomogao dobrovoljni povratak migranata u 2018. godini za njih 1.313, dok je u ovoj godini to učinjeno za 117 osoba.

Kako je Feni rečeno u IOM-u migracijski tokovi su složeni i na njih utiču mnogi faktori, a provedba sporazuma potpisanog s Pakistanom započela je ove godine s prvim migrantima koje su bh. vlasti vratile u Pakistan.

– Vjerujemo da su aranžmani readmisije koji su u skladu s međunarodnim standardima sastavni dio održivog upravljanja migracijama. Stoga je saradnja između zemalja porijekla, tranzita i odredišta, također u obliku sporazuma o readmisiji u skladu s međunarodnim obvezama, ključna za upravljanje migracijama na human i propisan način – stava su u IOM-u.

Građanima država kojima nije potrebna viza za ulaz i boravak na teritoriji Bosne i Hercegovine do 90 dana su Andora, Argentina, Australija, Brazil, Brunei Darussalam, Crna Gora, Čile, Gvatemala, Honduras, Hrvatska, Izrael, Japan, Kostarika, Republika Koreja, Katar, Kipar, Kuvajt, Sjeverna Makedonija, Malezija, Malta, Malteški red, Meksiko, Monako, Nikaragva, Novi Zeland, Panama, Paragvaj, Palestina, Salvador, Singapur, Sveta Stolica, Srbija, Turska, Tajvan, NR Kina, Urugvaj i Venecuela, a nijedna od ovih zemalja nije označena kao rizična iz koje dolazi veliki broj migranata.

Europska komisija je početkom ove sedmice zatražila od zemalja zapadnog Balkana da osiguraju daljnje usklađivanje s viznom politikom EU.