Komplikovana struktura BiH koči implementaciju energetskih politika, na koje se BiH obavezala prihvatanjem Trećeg energetskog paketa reformi, stoji u najnovijem izvještaju Sekretarijata Energetske zajednice u Beču.

Kako su istakli, Treći paket, koji, između ostalog, podrazumijeva i odvajanje operatera od energetske infrastrukture, nije ugrađen u bh. zakone iz oblasti energetike, a postojeći zakoni, kako stoji u izvještaju, koče razvoj tržišta električne energije.

“Nacrt zakona kojim bi ovi problemi bili savladani talac je komplikovane ustavne i političke strukture. Usvajanje ovog zakona treba da bude vrhunski prioritet”, navedeno je u izvještaju.

Suprotno odredbama Trećeg paketa, kako je navedeno u izvještaju, sistemi proizvodnje i distribucije električne energije i dalje nisu razdvojeni ni u RS ni u FBiH, zbog čega je i pokrenut pravni postupak protiv BiH od strane Sekretarijata.

U elektroenergetici, kako navode, u oblasti odvajanja operatera i proizvođača implementirano je samo tri odsto obaveza, pristup mrežama implementiran je 97 odsto, dok je veleprodaja eletrične energije implementirana u 56 odsto. U oblasti maloprodaje implementirano je 81 odsto mjera, dok je u oblasti regionalne integracije urađeno 39 odsto mjera.

Mršave rezultate BiH je postigla u oblasti implementacije gasnih politika. Prema izvještaju, nije implementirana niti jedna jedina mjera kada se radi o odvajanju operatera infrastrukture i distributera, dok su mjere u oblasti pristupa mreži, uspostavljanja veleprodajnog gasnog tržišta, maloprodaje i interoperabilnosti implementirane između 10 i 16 odsto.

Još gora situacija je u oblasti naftnog sektora, u kojem nije implementirana nijedna mjere ni u jednoj oblasti. Kako je istaknuto, BiH i dalje nema naftne rezerve, na koje se obavezala potpisivanjem dokumenata za pristupanje EU.

“Tehnička pomoć Sekretarijata u modelima kako uspostaviti sistem naftnih zaliha nije propraćena konkretnim prijedlozima ili aktivnostima od strane Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa niti radne grupe koja je uspostavljena s tom namjerom”, navedeno je, uz preporuku da bi to ministarstvo trebalo da preuzme vodeću ulogu kako bi koordinisalo aktivnosti na uspostavljanju dvomjesečnog informativnog sistema.

Nešto je bolja situacija u uspostavljanju infrastrukture za obnovljive izvore energije, gdje je BiH, kako je navedeno, implemenirala oko polovine potrebnih mjera i aktivnosti.

Tako je, na primjer, implementirano pola mjera iz Nacionalnog akcionog plana za obnovljivu energiju, integracije mreže i administrativnih procedura, dok nije implemenirana nijedna mjera uvođenja obnovljivih energija u oblasti transporta.

Kako je istaknuto, BiH ima 25,3 odsto udjela obnovljive električne energije u ukupnoj potrošnji, dok je prošle godine na mrežu priključeno 113 MW proizvedenih iz malih hidrocentrala, 16 MW iz solarnih panela, a jedan megavat iz biomase.

Inače, iz ukupno proizvedenih 2.165 megavata električne energije, u velikim hidroelektranama su proizvedena 1.594 megavata.

Barbara Pojner, službenica za odnose s javnošću Energetske zajednice, kaže da je iz izvještaja vidljivo da su Srbija i Crna Gora predvodnici u Evropi u oblasti implementacije energetskih politika, dok su Moldavija, Ukrajina i BiH na njenom začelju.

“BiH ima najslabiju implementaciju od svih njih. Najnoviji član, Gruzija, ima niži nivo implementacije, ali bi se moglo reći da dobro napreduje jer se još kreće u okviru zadatih rokova”, rekla je ona.

Skrenula je pažnju na upozorenje Janeza Kopača, direktora Sekretarijata Energetske zajednice, da stalno raste raskorak u implementaciji između zemalja članica Zajednice.

“Ovo upozorenje treba shvatiti ozbiljnije nego ikad ranije s obzirom na to da se EU kreće ka implementaciji Paketa zelene energije. EZ mora uhvatiti korak ka jačanju energetskog sektora koji će karakterisati dekarbonizacija, decentralizacija i digitalizacija”, zaključila je ona, citirajući Kopačeve riječi.

Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže da nije vidio navode u izvještaju, ali da zna za sve probleme koji su navedeni.

“Jasno je da je u BiH jako malo urađeno, posebno u gasnom sektoru. Mislim da svi znaju zbog čega i to je problem koji još nismo uspjeli riješiti”, rekao je Šarović za “Nezavisne”.

Komplikovana struktura BiH koči implementaciju energetskih politika, na koje se BiH obavezala prihvatanjem Trećeg energetskog paketa reformi, stoji u najnovijem izvještaju Sekretarijata Energetske zajednice u Beču.

Kako su istakli, Treći paket, koji, između ostalog, podrazumijeva i odvajanje operatera od energetske infrastrukture, nije ugrađen u bh. zakone iz oblasti energetike, a postojeći zakoni, kako stoji u izvještaju, koče razvoj tržišta električne energije.

“Nacrt zakona kojim bi ovi problemi bili savladani talac je komplikovane ustavne i političke strukture. Usvajanje ovog zakona treba da bude vrhunski prioritet”, navedeno je u izvještaju.

Suprotno odredbama Trećeg paketa, kako je navedeno u izvještaju, sistemi proizvodnje i distribucije električne energije i dalje nisu razdvojeni ni u RS ni u FBiH, zbog čega je i pokrenut pravni postupak protiv BiH od strane Sekretarijata.

U elektroenergetici, kako navode, u oblasti odvajanja operatera i proizvođača implementirano je samo tri odsto obaveza, pristup mrežama implementiran je 97 odsto, dok je veleprodaja eletrične energije implementirana u 56 odsto. U oblasti maloprodaje implementirano je 81 odsto mjera, dok je u oblasti regionalne integracije urađeno 39 odsto mjera.

Mršave rezultate BiH je postigla u oblasti implementacije gasnih politika. Prema izvještaju, nije implementirana niti jedna jedina mjera kada se radi o odvajanju operatera infrastrukture i distributera, dok su mjere u oblasti pristupa mreži, uspostavljanja veleprodajnog gasnog tržišta, maloprodaje i interoperabilnosti implementirane između 10 i 16 odsto.

Još gora situacija je u oblasti naftnog sektora, u kojem nije implementirana nijedna mjere ni u jednoj oblasti. Kako je istaknuto, BiH i dalje nema naftne rezerve, na koje se obavezala potpisivanjem dokumenata za pristupanje EU.

“Tehnička pomoć Sekretarijata u modelima kako uspostaviti sistem naftnih zaliha nije propraćena konkretnim prijedlozima ili aktivnostima od strane Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa niti radne grupe koja je uspostavljena s tom namjerom”, navedeno je, uz preporuku da bi to ministarstvo trebalo da preuzme vodeću ulogu kako bi koordinisalo aktivnosti na uspostavljanju dvomjesečnog informativnog sistema.

Nešto je bolja situacija u uspostavljanju infrastrukture za obnovljive izvore energije, gdje je BiH, kako je navedeno, implemenirala oko polovine potrebnih mjera i aktivnosti.

Tako je, na primjer, implementirano pola mjera iz Nacionalnog akcionog plana za obnovljivu energiju, integracije mreže i administrativnih procedura, dok nije implemenirana nijedna mjera uvođenja obnovljivih energija u oblasti transporta.

Kako je istaknuto, BiH ima 25,3 odsto udjela obnovljive električne energije u ukupnoj potrošnji, dok je prošle godine na mrežu priključeno 113 MW proizvedenih iz malih hidrocentrala, 16 MW iz solarnih panela, a jedan megavat iz biomase.

Inače, iz ukupno proizvedenih 2.165 megavata električne energije, u velikim hidroelektranama su proizvedena 1.594 megavata.

Barbara Pojner, službenica za odnose s javnošću Energetske zajednice, kaže da je iz izvještaja vidljivo da su Srbija i Crna Gora predvodnici u Evropi u oblasti implementacije energetskih politika, dok su Moldavija, Ukrajina i BiH na njenom začelju.

“BiH ima najslabiju implementaciju od svih njih. Najnoviji član, Gruzija, ima niži nivo implementacije, ali bi se moglo reći da dobro napreduje jer se još kreće u okviru zadatih rokova”, rekla je ona.

Skrenula je pažnju na upozorenje Janeza Kopača, direktora Sekretarijata Energetske zajednice, da stalno raste raskorak u implementaciji između zemalja članica Zajednice.

“Ovo upozorenje treba shvatiti ozbiljnije nego ikad ranije s obzirom na to da se EU kreće ka implementaciji Paketa zelene energije. EZ mora uhvatiti korak ka jačanju energetskog sektora koji će karakterisati dekarbonizacija, decentralizacija i digitalizacija”, zaključila je ona, citirajući Kopačeve riječi.

Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže da nije vidio navode u izvještaju, ali da zna za sve probleme koji su navedeni.

“Jasno je da je u BiH jako malo urađeno, posebno u gasnom sektoru. Mislim da svi znaju zbog čega i to je problem koji još nismo uspjeli riješiti”, rekao je Šarović za “Nezavisne”.