Legalno tržište duhanskih proizvoda je od 2010. do 2020. godine smanjeno za više od 56 posto.

Gubici u punjenju budžeta mjere se stotinama miliona maraka. Ipak, akcize na duhan su sve veće što direktno utiče na formiranje cijena. Domaća duhanska industrija gotovo i ne postoji, a udio domaćih prozvođača na tržištu je zanemariv.

Zbog crnog tržišta svi su na gubitku osim švercera. Prošle godine službenici Uprave za indirektno oporezivanje zaplijenili su cigarete i duhan u vrijednosti većoj od 2,5 milijuna maraka.

– Što se tiče samih aktivnosti u ovoj 2021. godini također je proveden određeni broj akcija, ali zadnja akcija gdje smo imali praktično spriječen pokušaj krijumčarenja cigareta u vrijednosti od milion i 608 hiljada maraka je najznačajnija zapljena koju su naši službenici uradili – ističe portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.

Neusklađenost trošarina sa standardom života, kažu ekonomsti, dovela je do toga da fabrike duhana u BiH ili su ugašene, poput onih u Mostaru i Banjoj Luci, ili veoma malo proizvode poput Fabrike duhana Sarajevo. Prodaja na crno onemogućila je plasman domaćih duhanskih proizvoda.

– Tako da smo mi ovdje prinuđeni da se borimo, ali mi smo praktično na samom izdisaju i vrlo vjerovatno da će ova proizvodnja duvana u Bosni i Hercegovini vrlo brzo da isčezne… Ovdje ima ona narodna izreka koja kaže, da bi krava dala više mlijeka treba je nahraniti, a ne tući – kaže Svetozar Mihajlović, suvlasnik preduzeća Duvan Bijeljina.

Vrijednost kutije cigareta s markicom koja košta 5 maraka, zapravo je pola marke, jer se 4,5 marke odnose na akcize i PDV. Svake godine Bosna i Hercegovina, radi razvijenog crnog tržista, gubi jednu milijardu maraka.

Za razliku od zemalja Europske unije, u Bosni i Hercegovini novac od trošarina se ne koristi za ulaganje u zdravstvo već za popunjavanje proračunskih rupa.

– Taj novac, pošto su u pitanju akcize, prema trenutno važećim zakonima ide u tekuću budžetsku potrošnju. Ono što zagovaram godinama zaista jeste da se barem dio novca od prikupljenih akciza na duhan usmjerava u zdravstveni sektor, u liječenje teško oboljelih naših građana da ne moramo više koristiti te telefonske pozive i na taj način skupljati novac, ali zaista koristi su višestruke – naglašava ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

S obzirom na veliko trošarinsko opterećenje koje je najveće u Europi prema kupovnoj snazi stanovništva, ilegalno tržište je postalo unosan biznis od kojeg profitira nekolicina dok su na gubitku država i građani.

Legalno tržište duhanskih proizvoda je od 2010. do 2020. godine smanjeno za više od 56 posto.

Gubici u punjenju budžeta mjere se stotinama miliona maraka. Ipak, akcize na duhan su sve veće što direktno utiče na formiranje cijena. Domaća duhanska industrija gotovo i ne postoji, a udio domaćih prozvođača na tržištu je zanemariv.

Zbog crnog tržišta svi su na gubitku osim švercera. Prošle godine službenici Uprave za indirektno oporezivanje zaplijenili su cigarete i duhan u vrijednosti većoj od 2,5 milijuna maraka.

– Što se tiče samih aktivnosti u ovoj 2021. godini također je proveden određeni broj akcija, ali zadnja akcija gdje smo imali praktično spriječen pokušaj krijumčarenja cigareta u vrijednosti od milion i 608 hiljada maraka je najznačajnija zapljena koju su naši službenici uradili – ističe portparol Uprave za indirektno oporezivanje BiH Ratko Kovačević.

Neusklađenost trošarina sa standardom života, kažu ekonomsti, dovela je do toga da fabrike duhana u BiH ili su ugašene, poput onih u Mostaru i Banjoj Luci, ili veoma malo proizvode poput Fabrike duhana Sarajevo. Prodaja na crno onemogućila je plasman domaćih duhanskih proizvoda.

– Tako da smo mi ovdje prinuđeni da se borimo, ali mi smo praktično na samom izdisaju i vrlo vjerovatno da će ova proizvodnja duvana u Bosni i Hercegovini vrlo brzo da isčezne… Ovdje ima ona narodna izreka koja kaže, da bi krava dala više mlijeka treba je nahraniti, a ne tući – kaže Svetozar Mihajlović, suvlasnik preduzeća Duvan Bijeljina.

Vrijednost kutije cigareta s markicom koja košta 5 maraka, zapravo je pola marke, jer se 4,5 marke odnose na akcize i PDV. Svake godine Bosna i Hercegovina, radi razvijenog crnog tržista, gubi jednu milijardu maraka.

Za razliku od zemalja Europske unije, u Bosni i Hercegovini novac od trošarina se ne koristi za ulaganje u zdravstvo već za popunjavanje proračunskih rupa.

– Taj novac, pošto su u pitanju akcize, prema trenutno važećim zakonima ide u tekuću budžetsku potrošnju. Ono što zagovaram godinama zaista jeste da se barem dio novca od prikupljenih akciza na duhan usmjerava u zdravstveni sektor, u liječenje teško oboljelih naših građana da ne moramo više koristiti te telefonske pozive i na taj način skupljati novac, ali zaista koristi su višestruke – naglašava ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

S obzirom na veliko trošarinsko opterećenje koje je najveće u Europi prema kupovnoj snazi stanovništva, ilegalno tržište je postalo unosan biznis od kojeg profitira nekolicina dok su na gubitku država i građani.