Direktor Hrvatskog fonda za finansiranje razgradnje radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane “Krško” Јosip Lebegner izjavio je da sve prigovore iz BiH u vezi sa lokacijom Trgovska gora doživljava kao način da se ovaj projekat unaprijedi i da će BiH biti uključena sa prijedlozima.

– Bilo je više sastanaka sa ekspertima iz BiH. Komunikacija traje, a službena će biti vjerovatno početkom iduće godine – rekao je Lebegner.

Fond je danas organizovao posjetu novinara iz Hrvatske i BiH Nuklearnoj elektrani “Krško”, gdje je održana i prezentacija o statusu uspostavljanja skladišta nisko i srednjeradioaktivnog otpada.

Lebegner je pojasnio da se sav radioaktivni otpad skladišti u Nuklearnoj elektrani “Krško” od početka njenog rada, a procjene su da bi krajem sljedeće ili početkom 2024. godine Hrvatska trebalo preuzeti prve količine, odnosno 617 bačvi sa radioaktivnim otpadom.

– Hrvatska u ovom trenutku nema gdje da skladišti takav otpad, tako da mi taj otpad šaljemo na obradu u treću zemlju – dodao je Lebegner.

On je naveo da će Fond krajem ove godine provesti postupak, te da će iduće godine biti poznato koja će to zemlja biti, a do sada su interes pokazale Francuska, Španija i SAD.

– Što se tiče visokoradioaktivnog otpada, istrošenog nuklearnog goriva, ono se za sada skladišti u bazenu unutra Nuklearne elektrane “Krško”. Sljedeće godine, od februara se vadi i skladišti u suvom skladištu – rekao je Lebegner i dodao da visokoradioaktivni otpad do 2103. godine ostaje na lokaciji Nuklearne elektrane.

Lebegner je objasnio da Hrvatska do 2025. godine treba preuzeti polovinu radioaktivnog otpada iz Krškog.

– Ukoliko to ne bude moguće, ukoliko ne budemo imali svoje skladište, u tom slučaju će se slati u treće zemlje na obradu i kroz nekoliko godina se vraća. Procjena je da bi do 2026. godine imali svoje skladište – objasnio je on.

Hrvatska, naveo je Lebegner, u prvoj fazi preuzima 1.150 metara kubnih radioaktivnog otpada, a ostatak do 2025. godine.

Hrvatska polovina nisko i srednjeradioaktivnog otpada nastalog do 31. decembra 2021. godine je ukupno 2.100 paketa, 1.150 metara kubnih.

Lebegner je dodao da su za lokaciju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac napravljeni istraživački radovi, određeno nulto stanje radioaktivnosti, što će biti podloga za izradu studije uticaja, te da je napravljeno idejno rješenje Centra.

– Јoš je ključno napraviti sigurnosnu analizu. Ranije se tražila lokacija odlagališta, a danas govorimo o skladištu. Čim se napravi skladište Fond kreće sa odabirom lokacije za trajno rješenje, za odlaganje. Postupak će trajati, ali mi do 2050. godine moramo imati to odlagalište. Trgovska gora će biti jedna od lokacija, ali će se analizirati teritorija Hrvatske – kaže Lebegner.

Lebegner kaže da Hrvatska nema rezervni plan za lokaciju skladišta, odnosno da će rezultati istraživanja pokazati kako da se projektuje objekat skladišta koji će izdržati 30 godina.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško skladišti na lokaciji Čerkezovac u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.

Direktor Hrvatskog fonda za finansiranje razgradnje radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane “Krško” Јosip Lebegner izjavio je da sve prigovore iz BiH u vezi sa lokacijom Trgovska gora doživljava kao način da se ovaj projekat unaprijedi i da će BiH biti uključena sa prijedlozima.

– Bilo je više sastanaka sa ekspertima iz BiH. Komunikacija traje, a službena će biti vjerovatno početkom iduće godine – rekao je Lebegner.

Fond je danas organizovao posjetu novinara iz Hrvatske i BiH Nuklearnoj elektrani “Krško”, gdje je održana i prezentacija o statusu uspostavljanja skladišta nisko i srednjeradioaktivnog otpada.

Lebegner je pojasnio da se sav radioaktivni otpad skladišti u Nuklearnoj elektrani “Krško” od početka njenog rada, a procjene su da bi krajem sljedeće ili početkom 2024. godine Hrvatska trebalo preuzeti prve količine, odnosno 617 bačvi sa radioaktivnim otpadom.

– Hrvatska u ovom trenutku nema gdje da skladišti takav otpad, tako da mi taj otpad šaljemo na obradu u treću zemlju – dodao je Lebegner.

On je naveo da će Fond krajem ove godine provesti postupak, te da će iduće godine biti poznato koja će to zemlja biti, a do sada su interes pokazale Francuska, Španija i SAD.

– Što se tiče visokoradioaktivnog otpada, istrošenog nuklearnog goriva, ono se za sada skladišti u bazenu unutra Nuklearne elektrane “Krško”. Sljedeće godine, od februara se vadi i skladišti u suvom skladištu – rekao je Lebegner i dodao da visokoradioaktivni otpad do 2103. godine ostaje na lokaciji Nuklearne elektrane.

Lebegner je objasnio da Hrvatska do 2025. godine treba preuzeti polovinu radioaktivnog otpada iz Krškog.

– Ukoliko to ne bude moguće, ukoliko ne budemo imali svoje skladište, u tom slučaju će se slati u treće zemlje na obradu i kroz nekoliko godina se vraća. Procjena je da bi do 2026. godine imali svoje skladište – objasnio je on.

Hrvatska, naveo je Lebegner, u prvoj fazi preuzima 1.150 metara kubnih radioaktivnog otpada, a ostatak do 2025. godine.

Hrvatska polovina nisko i srednjeradioaktivnog otpada nastalog do 31. decembra 2021. godine je ukupno 2.100 paketa, 1.150 metara kubnih.

Lebegner je dodao da su za lokaciju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac napravljeni istraživački radovi, određeno nulto stanje radioaktivnosti, što će biti podloga za izradu studije uticaja, te da je napravljeno idejno rješenje Centra.

– Јoš je ključno napraviti sigurnosnu analizu. Ranije se tražila lokacija odlagališta, a danas govorimo o skladištu. Čim se napravi skladište Fond kreće sa odabirom lokacije za trajno rješenje, za odlaganje. Postupak će trajati, ali mi do 2050. godine moramo imati to odlagalište. Trgovska gora će biti jedna od lokacija, ali će se analizirati teritorija Hrvatske – kaže Lebegner.

Lebegner kaže da Hrvatska nema rezervni plan za lokaciju skladišta, odnosno da će rezultati istraživanja pokazati kako da se projektuje objekat skladišta koji će izdržati 30 godina.

Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane Krško skladišti na lokaciji Čerkezovac u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.