Američki predsjednik Joe Biden želi da Kongres brzo usvoji milijarde dolara nove pomoći i za Izrael i za Ukrajinu, ali donji dom pod kontrolom republikanaca treba da razmotri nacrt zakona koji zadaje glavobolju Kijevu.

Debata o zahtjevu za finansiranje počinje ozbiljno nakon višesedmičnog kašnjenja, dok republikanci u Zastupnničkom domu pokušavaju da imenuju novog predsjedavajućeg i nejasno je šta, ukoliko bilo šta, može proći kroz oba doma.

I demokrate i republikanci u Kongresu žele odmah odobriti vojnu pomoć za Izrael, dugogodišnjeg američkog saveznika u ratu s Hamasom.

Stvari se, međutim, komplikuju kada je u pitanju Ukrajina.

Washington pruža najveću vojnu podršku Kijevu, i uložio je desetke milijardi dolara od invazije Rusije u februaru 2022.

Ali Bidenovo obećanje o nesmetanoj finansijskoj podršci, ponovljeno tokom posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Washingtonu u septembru, izgleda, međutim, da je ugroženo.

Zahtjev od 106 milijardi dolara u Zastupničkom domu, gdje republikanci imaju tek neznatnu većinu, osporen je kada je nekoliko tvrdolinijaških konzervativaca zatražilo hitan prekid finansiranja Ukrajine.

Dom tek izlazi iz trosedmične paralize bez presedana, nakon što je prethodni republikanski predsjednik smijenjen glasovima iste tvrdolinijaške grupe.

Situacija je drastično drugačija u Senatu koji kontrolišu demokrate, gdje je većina republikanaca izrazila podršku jačanju pomoći Ukrajini.

“Ideja da podrška borbi protiv ruske agresije umanjuje druge sigurnosne prioritete je lažna”, izjavio je nedavno najviši republikanac u Senatu Mitch McConnell.

Svjestan da ratni zamor raste u nekim političkim krugovima SAD-a, Biden je odlučio da svoj zahtjev za pomoć Ukrajini – više od 61 milijardu dolara – upari sa onim za Izrael, oko 14 milijardi dolara.

Osamdesetogodišnji demokrata također je zatražio oko devet milijardi dolara za odgovor na međunarodne humanitarne krize, uključujući i Pojas Gaze, dok je pokušao pridobiti konzervativce milijardama dolara zatraženim za sigurnost američkih granica i projekte usmjerene na suprotstavljanje Kini.

Ukupno, paket iznosi 106 milijardi dolara.

Lideri republikanaca u Zastupničkom domu, koji zaziru od cijene predsjednikovog zahtjeva i podijeljeni su oko Ukrajine, planiraju u četvrtak popodne održati glasanje o nacrtu zakona isključivo za Izrael.

Mike Johnson iz Louisiane, novi predsjedavajući Predstavničkog doma, predložio je da se o pomoći drugim saveznicima Sjedinjenih Država, uključujući Ukrajinu, treba razgovarati kasnije.

Ne možemo gubiti vrijeme da Izraelu dajemo pomoć koja mu je potrebna – rekao je Johnson na konferenciji za novinare u četvrtak ujutro, ne spominjući Gazu.

Čvrsti konzervativac koji se bunio protiv rastućeg američkog državnog duga, Johnson je predložio da se izraelski paket nadoknadi preusmjeravanjem sredstava za američku saveznu poreznu agenciju koja su usvojena prošle godine kao dio Bidenovog značajnog plana za klimu i infrastrukturu.

Bijela kuća se ne iznenađuje protiv tog plana, za koji je nestranačka analiza budžeta rekla da bi zapravo povećao američki dug.

Bidenovo osoblje je već zaprijetilo da će uložiti veto.

“Zatražio sam sigurnosni paket od Kongresa koji nam omogućava da ispoštujemo i humanitarnu i odbrambenu pomoć”, kazao je Biden na X, nekadašnjem Twitteru.

“Trajni mir zavisi od toga”, izjavio je američki čelnik, prenosi AFP.

Američki predsjednik Joe Biden želi da Kongres brzo usvoji milijarde dolara nove pomoći i za Izrael i za Ukrajinu, ali donji dom pod kontrolom republikanaca treba da razmotri nacrt zakona koji zadaje glavobolju Kijevu.

Debata o zahtjevu za finansiranje počinje ozbiljno nakon višesedmičnog kašnjenja, dok republikanci u Zastupnničkom domu pokušavaju da imenuju novog predsjedavajućeg i nejasno je šta, ukoliko bilo šta, može proći kroz oba doma.

I demokrate i republikanci u Kongresu žele odmah odobriti vojnu pomoć za Izrael, dugogodišnjeg američkog saveznika u ratu s Hamasom.

Stvari se, međutim, komplikuju kada je u pitanju Ukrajina.

Washington pruža najveću vojnu podršku Kijevu, i uložio je desetke milijardi dolara od invazije Rusije u februaru 2022.

Ali Bidenovo obećanje o nesmetanoj finansijskoj podršci, ponovljeno tokom posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Washingtonu u septembru, izgleda, međutim, da je ugroženo.

Zahtjev od 106 milijardi dolara u Zastupničkom domu, gdje republikanci imaju tek neznatnu većinu, osporen je kada je nekoliko tvrdolinijaških konzervativaca zatražilo hitan prekid finansiranja Ukrajine.

Dom tek izlazi iz trosedmične paralize bez presedana, nakon što je prethodni republikanski predsjednik smijenjen glasovima iste tvrdolinijaške grupe.

Situacija je drastično drugačija u Senatu koji kontrolišu demokrate, gdje je većina republikanaca izrazila podršku jačanju pomoći Ukrajini.

“Ideja da podrška borbi protiv ruske agresije umanjuje druge sigurnosne prioritete je lažna”, izjavio je nedavno najviši republikanac u Senatu Mitch McConnell.

Svjestan da ratni zamor raste u nekim političkim krugovima SAD-a, Biden je odlučio da svoj zahtjev za pomoć Ukrajini – više od 61 milijardu dolara – upari sa onim za Izrael, oko 14 milijardi dolara.

Osamdesetogodišnji demokrata također je zatražio oko devet milijardi dolara za odgovor na međunarodne humanitarne krize, uključujući i Pojas Gaze, dok je pokušao pridobiti konzervativce milijardama dolara zatraženim za sigurnost američkih granica i projekte usmjerene na suprotstavljanje Kini.

Ukupno, paket iznosi 106 milijardi dolara.

Lideri republikanaca u Zastupničkom domu, koji zaziru od cijene predsjednikovog zahtjeva i podijeljeni su oko Ukrajine, planiraju u četvrtak popodne održati glasanje o nacrtu zakona isključivo za Izrael.

Mike Johnson iz Louisiane, novi predsjedavajući Predstavničkog doma, predložio je da se o pomoći drugim saveznicima Sjedinjenih Država, uključujući Ukrajinu, treba razgovarati kasnije.

Ne možemo gubiti vrijeme da Izraelu dajemo pomoć koja mu je potrebna – rekao je Johnson na konferenciji za novinare u četvrtak ujutro, ne spominjući Gazu.

Čvrsti konzervativac koji se bunio protiv rastućeg američkog državnog duga, Johnson je predložio da se izraelski paket nadoknadi preusmjeravanjem sredstava za američku saveznu poreznu agenciju koja su usvojena prošle godine kao dio Bidenovog značajnog plana za klimu i infrastrukturu.

Bijela kuća se ne iznenađuje protiv tog plana, za koji je nestranačka analiza budžeta rekla da bi zapravo povećao američki dug.

Bidenovo osoblje je već zaprijetilo da će uložiti veto.

“Zatražio sam sigurnosni paket od Kongresa koji nam omogućava da ispoštujemo i humanitarnu i odbrambenu pomoć”, kazao je Biden na X, nekadašnjem Twitteru.

“Trajni mir zavisi od toga”, izjavio je američki čelnik, prenosi AFP.