Dobitnikom regionalne književne nagrade “Predrag Matvejević” za 2022. godinu žiri je jednoglasno proglasio Elvedina Nezirovića za knjigu “Ono o čemu se ne može govoriti”.

U užem izboru za nagradu osim Nezirovića bili su i Saša Guberinić (Republika Srbija), Đorđe Matić (Hrvatska) i Boris Kastel (Crna Gora). Knjige je ocjenjivala stručna komisija u sastavu Suzana Matvejević, Darija Žilić i Andrea Grgić.

“Premda su na natječaj pristigle dobre i odlične knjige iz Hrvatske i tzv. regije, nakon čitanja romana “Ono o čemu se ne može govoriti” žiri nije imao nikakvu nedoumicu. Roman “Ono o čemu se ne može govoriti” izabran je za najbolje književno djelo, a pisac iz Mostara Elvedin Nezirović pobjednik je ovogodišnjeg natječaja za nagradu Predrag Matvejević”, kazala je za Fenu članica žirija književnica i književna kritičarka Darija Žilić.

U obrazloženju žirija nagrade „Predrag Matvejević „ navodi se da je riječ o romanu u kojem pisac kroz naraciju o vlastitoj obitelji, ispisuje i vrijeme, povijest, sadašnjost koji se povezuju i prelamaju tvoreći snažan roman o ratu, poratnom razdoblju, roman o obitelji, o majci kao važnoj figuri, očuhu koji mu spašava život, ukratko roman koji će odlično prikazati generaciju koja je u ratu provela mladost, da bi potom u vremenu koje slijedi, izgubila svoje mjesto, suočila se sa poznatim, a zapravo nepoznatim mjestom vlastita odrastanja. Posebno je živopisno opisan nekadašnji Mostar, njegove ulice, avenije, život, u kontrastu s današnjom slikom podijeljenog grada u kojem se glavni junak i narator osjeća kao stranac.

Nezirovićev roman je ona vrsta književnosti koja se stvarnosti suprostavlja na način da je ogoljuje kroz prikaz proživljenog iskustva, a to i jest bio autorov cilj. Da piše o onome o čemu je teško govoriti, o prešućenom, o tijelu u koje se upisuje povijest, o osjećanju krivice, o emocijama, samoći, o samospoznaji, unutrašnjem egzilu, o onome što je nemoguće potisnuti u svijetu u kojem živimo. Svijetu koji postaje sve više netrpeljiv, pun mržnje, podjela kojem treba baš takva književnost, beskompromisna, ona koja ne bježi od etike, od stava, već se hrabro suprostavlja okrutnosti i bezočnosti. Jer svi oni kojima je pripadanje naciji iznad zločina počinjenog u ime te nacije, osuđivat će i knjige i autore koji se tome opiru i koji se ne boje prijetnji dok promiču humanizam, bez ideologija, kao što je to činio Predrag Matvejević. I zapravo, Elvedin Nezirović je i po tome baš pravi sljednik Matvejevićevog djela, svojim vrhunskim književnim radom i časnim, javnim angažmanom za mir, zapisano je u obrazloženju nagrade.

Elvedin Nezirović objavio je više zapaženih zbirki pjesama, priča, eseja, tekstova i kolumni, te nekoliko romana “Boja zemlje” (2016.), “Ništa lakše od umiranja” (2019.) za koji je dobio Nagradu “Stevan Sremac”. Roman “Ono o čemu se ne može govoriti” objavljen je i u Beogradu i u Sarajevu, bio je u najužem izboru za Ninovu-ovu nagradu.

Nagradu “Predrag Matvejević” pokrenuli su prošle godine Portal Radio Gornji grad (Gornjogradski književni festival), Suzana Matvejević i Kulturno informativni centar u Zagrebu, u suradnji s Manjinskim društvom pisaca u Hrvatskoj.

Nagrada se dodjeljuje za književno djelo bez obzira na žanr – književne eseje, pripovijetke, poeziju, romane ili hibridne forme koje, uz neupitnu književnu kvalitetu, na određeni način odražava vrijednosti uključivosti, otvorenog društva, ravnopravnosti i istinske slobode govora, te uopće humanističke vrijednosti koje je Predrag Matvejević zastupao.

Dodjeljuje se u vidu plakete, te skulpture “Matvejević”, rad kipara Mrđana Bajića iz Beograda. Nagrada će biti dodijeljena 7. oktobra (na Matvejevićev rođendan).

Dobitnikom regionalne književne nagrade “Predrag Matvejević” za 2022. godinu žiri je jednoglasno proglasio Elvedina Nezirovića za knjigu “Ono o čemu se ne može govoriti”.

U užem izboru za nagradu osim Nezirovića bili su i Saša Guberinić (Republika Srbija), Đorđe Matić (Hrvatska) i Boris Kastel (Crna Gora). Knjige je ocjenjivala stručna komisija u sastavu Suzana Matvejević, Darija Žilić i Andrea Grgić.

“Premda su na natječaj pristigle dobre i odlične knjige iz Hrvatske i tzv. regije, nakon čitanja romana “Ono o čemu se ne može govoriti” žiri nije imao nikakvu nedoumicu. Roman “Ono o čemu se ne može govoriti” izabran je za najbolje književno djelo, a pisac iz Mostara Elvedin Nezirović pobjednik je ovogodišnjeg natječaja za nagradu Predrag Matvejević”, kazala je za Fenu članica žirija književnica i književna kritičarka Darija Žilić.

U obrazloženju žirija nagrade „Predrag Matvejević „ navodi se da je riječ o romanu u kojem pisac kroz naraciju o vlastitoj obitelji, ispisuje i vrijeme, povijest, sadašnjost koji se povezuju i prelamaju tvoreći snažan roman o ratu, poratnom razdoblju, roman o obitelji, o majci kao važnoj figuri, očuhu koji mu spašava život, ukratko roman koji će odlično prikazati generaciju koja je u ratu provela mladost, da bi potom u vremenu koje slijedi, izgubila svoje mjesto, suočila se sa poznatim, a zapravo nepoznatim mjestom vlastita odrastanja. Posebno je živopisno opisan nekadašnji Mostar, njegove ulice, avenije, život, u kontrastu s današnjom slikom podijeljenog grada u kojem se glavni junak i narator osjeća kao stranac.

Nezirovićev roman je ona vrsta književnosti koja se stvarnosti suprostavlja na način da je ogoljuje kroz prikaz proživljenog iskustva, a to i jest bio autorov cilj. Da piše o onome o čemu je teško govoriti, o prešućenom, o tijelu u koje se upisuje povijest, o osjećanju krivice, o emocijama, samoći, o samospoznaji, unutrašnjem egzilu, o onome što je nemoguće potisnuti u svijetu u kojem živimo. Svijetu koji postaje sve više netrpeljiv, pun mržnje, podjela kojem treba baš takva književnost, beskompromisna, ona koja ne bježi od etike, od stava, već se hrabro suprostavlja okrutnosti i bezočnosti. Jer svi oni kojima je pripadanje naciji iznad zločina počinjenog u ime te nacije, osuđivat će i knjige i autore koji se tome opiru i koji se ne boje prijetnji dok promiču humanizam, bez ideologija, kao što je to činio Predrag Matvejević. I zapravo, Elvedin Nezirović je i po tome baš pravi sljednik Matvejevićevog djela, svojim vrhunskim književnim radom i časnim, javnim angažmanom za mir, zapisano je u obrazloženju nagrade.

Elvedin Nezirović objavio je više zapaženih zbirki pjesama, priča, eseja, tekstova i kolumni, te nekoliko romana “Boja zemlje” (2016.), “Ništa lakše od umiranja” (2019.) za koji je dobio Nagradu “Stevan Sremac”. Roman “Ono o čemu se ne može govoriti” objavljen je i u Beogradu i u Sarajevu, bio je u najužem izboru za Ninovu-ovu nagradu.

Nagradu “Predrag Matvejević” pokrenuli su prošle godine Portal Radio Gornji grad (Gornjogradski književni festival), Suzana Matvejević i Kulturno informativni centar u Zagrebu, u suradnji s Manjinskim društvom pisaca u Hrvatskoj.

Nagrada se dodjeljuje za književno djelo bez obzira na žanr – književne eseje, pripovijetke, poeziju, romane ili hibridne forme koje, uz neupitnu književnu kvalitetu, na određeni način odražava vrijednosti uključivosti, otvorenog društva, ravnopravnosti i istinske slobode govora, te uopće humanističke vrijednosti koje je Predrag Matvejević zastupao.

Dodjeljuje se u vidu plakete, te skulpture “Matvejević”, rad kipara Mrđana Bajića iz Beograda. Nagrada će biti dodijeljena 7. oktobra (na Matvejevićev rođendan).