Bosanskohercegovački izvoz porastao je za 59,8% u aprilu u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavila je Agencija za statistiku, izvještava Indikator.ba.

Vrijednost izvoza u aprilu bila je 1,11 milijardi KM, za razilku od 696,5 miliona KM u istom mjesecu prošle godine.

Iako je visok procenat rasta izvoza posljedica činjenice da je u istom uporednom mjesecu prošle godine izvoz bio mali zbog početka udara pandemije virusa i zaključavanja, to ne umanjuje pozitivna kretanja u robnoj razmjeni koje BiH bilježi u ovoj godini.

April je već treći mjesec u ovoj godini u kojem bh izvoz iznosi više od milijardu KM i u kojem domaća privreda ostvaruje izuzetno visoke stope rasta. Stoga se može govoriti o jako dobrom oporavku izvozno orijentisane bh. privrede od krize izazavane pandemijom.

Istovremeno, uvoz je takođe u porastu i bilježi povećanje od 49,8% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Ukupan izvoz za period januar-april veći je za 25,7% više nego u istom razdoblju 2020. godine i narastao je na iznos od 4,18 milijarde KM, dok je uvoz zabilježio rast od 12,5% na 6,10 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozam povećana je na 68,5%.

Izvozni bum rezultat je povećanja plasmana roba kako u Evropsku uniju, tako i u zemlje CEFTA. Rast izvoza u Evropsku uniju za četiri mjeseca ove godine bio je 27,4%, a pokrivenost uvoza izvozom zbog manjeg rasta uvoza (12,9%) dostigla je rekordnu vrijednost od 83,6%.

Istovremeno izvoz u zemlje CEFTA imao je gotovo identičan rast (27,5%), dok je uvoz rastao po stopi od 15,1%, pa je pokrivenost uvoza izvozom narasla na 87%.

Pogled na kretanje robne razmjene u pojedinim djelatnostima pokazuje da su uz metalnu industriju i proizvodnju namještaja povećanje izvoza zabilježile i neke druge industrijske grane koje su kasnile u oporavku zbog lockdowna na većini evropskih tržišta kao što su primjerice tekstilna industrija i industrija obuće koje bilježe rast u ovoj godini veći od 11%.

Predvodnici rasta su proizvodnja običnih metala sa rastom od 49,7%, proizvodnja oružja i municija gdje je izvoz veći za 39,1%, a u porastu je i izvoz proizvoda prehrambene industrije 11,3%.

Kao što smo konstatovali i u nekim ranijim tekstovima, bh. izvoz raste na krilima činjenice da se globalna industrijska ekonomija brzo oporavila, dijelom i zbog azijskih ekonomija i Sjedinjenih Država. Evropska industrija u cjelini je imala koristi od toga, a slijedom toga profitirale su i bh. kompanije koje rade za izvoz.

Takođe, zbog pandemije velike evropske grupacije umjesto Kine i drugih dalekih zemalja traže dobavljače u bližem okruženju što pogoduje i većim narudžbama za naša izvozno orijentirana preduzeća.

No, treba istaći i da su izvozne bh. kompanije, koje čine zdravi dio privrede, pokazale elastičnost u odnosu na tržišne izazove i pandemiju iskoristile da poprave svoje tržišne pozciije.

Bosanskohercegovački izvoz porastao je za 59,8% u aprilu u odnosu na isti mjesec prošle godine, objavila je Agencija za statistiku, izvještava Indikator.ba.

Vrijednost izvoza u aprilu bila je 1,11 milijardi KM, za razilku od 696,5 miliona KM u istom mjesecu prošle godine.

Iako je visok procenat rasta izvoza posljedica činjenice da je u istom uporednom mjesecu prošle godine izvoz bio mali zbog početka udara pandemije virusa i zaključavanja, to ne umanjuje pozitivna kretanja u robnoj razmjeni koje BiH bilježi u ovoj godini.

April je već treći mjesec u ovoj godini u kojem bh izvoz iznosi više od milijardu KM i u kojem domaća privreda ostvaruje izuzetno visoke stope rasta. Stoga se može govoriti o jako dobrom oporavku izvozno orijentisane bh. privrede od krize izazavane pandemijom.

Istovremeno, uvoz je takođe u porastu i bilježi povećanje od 49,8% u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Ukupan izvoz za period januar-april veći je za 25,7% više nego u istom razdoblju 2020. godine i narastao je na iznos od 4,18 milijarde KM, dok je uvoz zabilježio rast od 12,5% na 6,10 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozam povećana je na 68,5%.

Izvozni bum rezultat je povećanja plasmana roba kako u Evropsku uniju, tako i u zemlje CEFTA. Rast izvoza u Evropsku uniju za četiri mjeseca ove godine bio je 27,4%, a pokrivenost uvoza izvozom zbog manjeg rasta uvoza (12,9%) dostigla je rekordnu vrijednost od 83,6%.

Istovremeno izvoz u zemlje CEFTA imao je gotovo identičan rast (27,5%), dok je uvoz rastao po stopi od 15,1%, pa je pokrivenost uvoza izvozom narasla na 87%.

Pogled na kretanje robne razmjene u pojedinim djelatnostima pokazuje da su uz metalnu industriju i proizvodnju namještaja povećanje izvoza zabilježile i neke druge industrijske grane koje su kasnile u oporavku zbog lockdowna na većini evropskih tržišta kao što su primjerice tekstilna industrija i industrija obuće koje bilježe rast u ovoj godini veći od 11%.

Predvodnici rasta su proizvodnja običnih metala sa rastom od 49,7%, proizvodnja oružja i municija gdje je izvoz veći za 39,1%, a u porastu je i izvoz proizvoda prehrambene industrije 11,3%.

Kao što smo konstatovali i u nekim ranijim tekstovima, bh. izvoz raste na krilima činjenice da se globalna industrijska ekonomija brzo oporavila, dijelom i zbog azijskih ekonomija i Sjedinjenih Država. Evropska industrija u cjelini je imala koristi od toga, a slijedom toga profitirale su i bh. kompanije koje rade za izvoz.

Takođe, zbog pandemije velike evropske grupacije umjesto Kine i drugih dalekih zemalja traže dobavljače u bližem okruženju što pogoduje i većim narudžbama za naša izvozno orijentirana preduzeća.

No, treba istaći i da su izvozne bh. kompanije, koje čine zdravi dio privrede, pokazale elastičnost u odnosu na tržišne izazove i pandemiju iskoristile da poprave svoje tržišne pozciije.