Istraživanje pod nazivom “Medijske slobode u BiH u 2018. godini” pokazalo je da građani Bosne i Hercegovine najviše povjerenja imaju u medije (76,8 posto ispitanika) i vjerske zajednice (72,2 posto), a da najmanje vjeruju političarima (15 posto) i političkim strankama (19,4 posto).

Te podatke iznijela je generalna sekretarka Udruženja “BH novinari” Borka Rudić tokom prezentacije organizirane danas u Sarajevu povodom Međunarodnog dana slobode medija.

Anketa je, istakla je Rudić, također pokazala da je, u odnosu na istraživanje provedeno prošle godine, zabilježen porast povjerenja u medije, međunarodnu zajednicu i nevladine organizacije.

Većina ispitanika smatra da su osnovne prepreke slobodnom radu medija u BiH politička (51,1 posto) i finansijska zavisnost (26,8 posto) te da najveći uticaj na medije imaju političari i političke stranke (75,4 posto). Političare i političke stranke ispitanici i dalje smatraju glavnim kršiteljima novinarskih prava i medijskih sloboda.

Rudić navodi i to da 93,2 posto ispitanika smatra napade na novinare neprihvatljivim, dok 6,8 posto građana BiH još uvijek smatra da su “u nekim slučajevima napadi na novinare opravdani”.

“Iako je 6,8 veliki postotak, ipak predstavlja napredak u smanjenju broja građana BiH koji opravdavaju nasilje i napade na novinare”, rekla je i podsjetila da je 2009., kada su počeli sa ovakvom vrstom istraživanja, više od 20 posto anketiranih smatralo da “novinare ponekad treba tući”.

Rezultati istraživanja pokazali su, između ostalog, i to da su ključni izvori informacija za građane BiH i dalje TV (64 posto) i internet (34,8 posto).

“Ono što je loše je činjenica da jako mali broj građana čita i kupuje novine, odnosno medije koji daju ozbiljne analize društvenih zbivanja”, naglasila je sekretarka “BH novinara”.

Direktor Fondacije Friedrich Ebert BiH Marius Müller-Henning istakao je da ova fondacija ima poseban interes da stalno istražuje slobodu medija u BiH i ocjenjuje njihov razvoj.

“U odnosu građana, politike i društva, postaje jasno u kom pravcu ide jedna zemlja”, smatra on.

Novinarima se obratio i direktor Media centra Boro Kontić, koji je konstatovao da je istraživanje pokazalo manje-više poznatu stvar, a to je da je za medije u BiH najveći problem politički pritisak koji ih sprječava da obavljaju svoju djelatnost.

On je, komentirajući rezultate istraživanja, također izrazio zabrinutost činjenicom da je značaj dnevnih novina, kojih u BiH ima šest, manji u odnosu na prošlu godinu za pet posto.

“To je podatak koji ne može da raduje”, naglasio je Kontić, napominjući da to pokazuje ne baš pozitivan smjer u kojem se kreće bh. društvo.

Uz zaključak da su mediji, na neki način, ogledalo društva u bilo kojoj zemlji u svijetu, kazao je da su u BiH mediji ogledalo društva koje je podijeljeno, u kojem postoji nekoliko istina te u kojem su ratne teme, nažalost, još uvijek jedne od najznačajnijih.

Rudić je ukazala i na podatak iz Izvještaja “Reportera bez granica”, po kojem se BiH ove godine nalazi na 62. mjestu kada se radi o slobodi medija, za razliku od prošle godine kada je bila na 65. mjestu.

Kontić je, poredeći BiH i zemlje regiona, kazao da i u većini zemalja regiona postoji politički pritisak na medije te da u BiH većina medija odražava stav politike, a ne javnosti.

Dodao je da u prilog BiH ide jaka scena na kojoj se stalno razgovara o medijima, čija se sloboda stalno preispituje.

“Novinarstvo je top tema unutar bh. društva, što je uvijek dobro za ovu profesiju, jer što se više o njoj razgovara, više se i dižu kriteriji”, smatra Kontić.

Sekretarka Udruženja “BH novinari” osvrnula se i na predizbornu kampanju u kontekstu napada na novinare, kazavši da očekuje zaoštravanje političke scene, a samim tim i jačanje pritisaka na novinare i medije.

Istraživanje pod nazivom “Medijske slobode u BiH u 2018. godini” pokazalo je da građani Bosne i Hercegovine najviše povjerenja imaju u medije (76,8 posto ispitanika) i vjerske zajednice (72,2 posto), a da najmanje vjeruju političarima (15 posto) i političkim strankama (19,4 posto).

Te podatke iznijela je generalna sekretarka Udruženja “BH novinari” Borka Rudić tokom prezentacije organizirane danas u Sarajevu povodom Međunarodnog dana slobode medija.

Anketa je, istakla je Rudić, također pokazala da je, u odnosu na istraživanje provedeno prošle godine, zabilježen porast povjerenja u medije, međunarodnu zajednicu i nevladine organizacije.

Većina ispitanika smatra da su osnovne prepreke slobodnom radu medija u BiH politička (51,1 posto) i finansijska zavisnost (26,8 posto) te da najveći uticaj na medije imaju političari i političke stranke (75,4 posto). Političare i političke stranke ispitanici i dalje smatraju glavnim kršiteljima novinarskih prava i medijskih sloboda.

Rudić navodi i to da 93,2 posto ispitanika smatra napade na novinare neprihvatljivim, dok 6,8 posto građana BiH još uvijek smatra da su “u nekim slučajevima napadi na novinare opravdani”.

“Iako je 6,8 veliki postotak, ipak predstavlja napredak u smanjenju broja građana BiH koji opravdavaju nasilje i napade na novinare”, rekla je i podsjetila da je 2009., kada su počeli sa ovakvom vrstom istraživanja, više od 20 posto anketiranih smatralo da “novinare ponekad treba tući”.

Rezultati istraživanja pokazali su, između ostalog, i to da su ključni izvori informacija za građane BiH i dalje TV (64 posto) i internet (34,8 posto).

“Ono što je loše je činjenica da jako mali broj građana čita i kupuje novine, odnosno medije koji daju ozbiljne analize društvenih zbivanja”, naglasila je sekretarka “BH novinara”.

Direktor Fondacije Friedrich Ebert BiH Marius Müller-Henning istakao je da ova fondacija ima poseban interes da stalno istražuje slobodu medija u BiH i ocjenjuje njihov razvoj.

“U odnosu građana, politike i društva, postaje jasno u kom pravcu ide jedna zemlja”, smatra on.

Novinarima se obratio i direktor Media centra Boro Kontić, koji je konstatovao da je istraživanje pokazalo manje-više poznatu stvar, a to je da je za medije u BiH najveći problem politički pritisak koji ih sprječava da obavljaju svoju djelatnost.

On je, komentirajući rezultate istraživanja, također izrazio zabrinutost činjenicom da je značaj dnevnih novina, kojih u BiH ima šest, manji u odnosu na prošlu godinu za pet posto.

“To je podatak koji ne može da raduje”, naglasio je Kontić, napominjući da to pokazuje ne baš pozitivan smjer u kojem se kreće bh. društvo.

Uz zaključak da su mediji, na neki način, ogledalo društva u bilo kojoj zemlji u svijetu, kazao je da su u BiH mediji ogledalo društva koje je podijeljeno, u kojem postoji nekoliko istina te u kojem su ratne teme, nažalost, još uvijek jedne od najznačajnijih.

Rudić je ukazala i na podatak iz Izvještaja “Reportera bez granica”, po kojem se BiH ove godine nalazi na 62. mjestu kada se radi o slobodi medija, za razliku od prošle godine kada je bila na 65. mjestu.

Kontić je, poredeći BiH i zemlje regiona, kazao da i u većini zemalja regiona postoji politički pritisak na medije te da u BiH većina medija odražava stav politike, a ne javnosti.

Dodao je da u prilog BiH ide jaka scena na kojoj se stalno razgovara o medijima, čija se sloboda stalno preispituje.

“Novinarstvo je top tema unutar bh. društva, što je uvijek dobro za ovu profesiju, jer što se više o njoj razgovara, više se i dižu kriteriji”, smatra Kontić.

Sekretarka Udruženja “BH novinari” osvrnula se i na predizbornu kampanju u kontekstu napada na novinare, kazavši da očekuje zaoštravanje političke scene, a samim tim i jačanje pritisaka na novinare i medije.