Povodom potpisivanja antidejtonske i antiustavne izjave o državnoj imovini Bosne i Hercegovine, koju je inicirao i predložio predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović ističe i upozorava na sljedeće činjenice:

– Službena lica koja podstrekavaju, učestvuju ili pomažu u planiranju i izvršenju krivičnih djela moraju znati da će prije ili kasnije snositi i krivičnu odgovornost. Svako postupanje usmjereno protiv nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnopravnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine mora biti procesuirano i sankcionirano, u skladu sa važećim pravnim odredbama.

Bosna i Hercegovina je prema odredbama međunarodnog i nacionalnog prava – DRŽAVA. Njeni konstitutivni elementi /teritorij, stanovništvo i suverena vlast/ sadržani su u terminu „država“, terminu kojim se Bosna i Hercegovina određuje u međunarodnom, regionalnom i nacionalnom poretku.

Entiteti nisu bili, nisu trenutno i neće nikada biti države. Milorad Dodik i njegovi saučesnici u organiziranoj grupi moraju prestati s opasnim pokušajima rušenja međunarodnog i nacionalnog prava.

Notorna je laž da je država Bosna i Hercegovina nastala udruživanjem entiteta. Bosna i Hercegovina je sljednica (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine. Dejtonskim mirovnim sporazumom je samo modificirano njeno državno uređenje „Razdruživanje entiteta“ nije legalna opcija i svaki pokušaj realizacije secesionističke politike direktno bi ugrozio mir u Bosni i Hercegovini i regiji.

S druge strane, kao punopravna članica UN-a, država Bosna i Hercegovina ima puno pravo da, u skladu i sa međunarodnim pravom, brani i štiti svoju nezavisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodni subjektivitet. 

Političari koji zagovaraju separatizam moraju shvatiti da je upravo Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH Bosna i Hercegovina precizno definirana kao nezavisna, suverena i nedjeljiva država.

U Ustavu BiH jasno piše da on stupa na snagu „kao ustavni akt, kojim se amandmanski mijenja i nadređuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine“, kao i da će „Republika Bosna i Hercegovina čije će zvanično ime od sada biti ‘Bosna i Hercegovina’ nastaviti svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država (…)“. Ne postoji država bez državne imovine. To je integralni dio dejtonskih ustavnopravnih rješenja.

Ustavni sud BiH nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti, nego je Ustavom BiH pozicioniran kao posebna samostalna i neovisna vlast koja, na osnovu tog Ustava, djeluje kao korektivni faktor za ostala tri segmenta vlasti.

Naime, Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH precizno je definirano da će Ustavni sud BiH „imati isključivu jurisdikciju da odluči o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu i koji je između entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog entiteta ili entiteta i između institucija Bosne i Hercegovine (…)“.

Dakle, Ustavom BiH je jasno određeno da o ustavnim sporovima odlučuje Ustavni sud BiH, a ne bilo koji pojedinac u Bosni i Hercegovini.

Sporazum o pitanjima sukcesije bivše SFRJ,koji je zaključen u Beču 29. juna 2001, stupio je na snagu nakon njegove ratifikacije od svih država sljednica 2004. godine, među kojima je i država Bosna i Hercegovina, koja ga je ratificirala 2002. godine.

Nepobitna je činjenica da je sukcesor imovine bivše SFRJ država Bosna i Hercegovina, a ne entiteti. To su neoborivi argumenti koje nikakvi pritisci političara ne mogu izbrisati.

Oni koji javno najavljuju rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma moraju biti svjesni da preuzimaju punu odgovornost za posljedice koje mogu nastati iz tog višestruko nerazumnog i opasnog čina.

Povodom potpisivanja antidejtonske i antiustavne izjave o državnoj imovini Bosne i Hercegovine, koju je inicirao i predložio predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH dr. Denis Bećirović ističe i upozorava na sljedeće činjenice:

– Službena lica koja podstrekavaju, učestvuju ili pomažu u planiranju i izvršenju krivičnih djela moraju znati da će prije ili kasnije snositi i krivičnu odgovornost. Svako postupanje usmjereno protiv nezavisnosti, suvereniteta, teritorijalnog integriteta i međunarodnopravnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine mora biti procesuirano i sankcionirano, u skladu sa važećim pravnim odredbama.

Bosna i Hercegovina je prema odredbama međunarodnog i nacionalnog prava – DRŽAVA. Njeni konstitutivni elementi /teritorij, stanovništvo i suverena vlast/ sadržani su u terminu „država“, terminu kojim se Bosna i Hercegovina određuje u međunarodnom, regionalnom i nacionalnom poretku.

Entiteti nisu bili, nisu trenutno i neće nikada biti države. Milorad Dodik i njegovi saučesnici u organiziranoj grupi moraju prestati s opasnim pokušajima rušenja međunarodnog i nacionalnog prava.

Notorna je laž da je država Bosna i Hercegovina nastala udruživanjem entiteta. Bosna i Hercegovina je sljednica (Socijalističke) Republike Bosne i Hercegovine. Dejtonskim mirovnim sporazumom je samo modificirano njeno državno uređenje „Razdruživanje entiteta“ nije legalna opcija i svaki pokušaj realizacije secesionističke politike direktno bi ugrozio mir u Bosni i Hercegovini i regiji.

S druge strane, kao punopravna članica UN-a, država Bosna i Hercegovina ima puno pravo da, u skladu i sa međunarodnim pravom, brani i štiti svoju nezavisnost, suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodni subjektivitet. 

Političari koji zagovaraju separatizam moraju shvatiti da je upravo Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH Bosna i Hercegovina precizno definirana kao nezavisna, suverena i nedjeljiva država.

U Ustavu BiH jasno piše da on stupa na snagu „kao ustavni akt, kojim se amandmanski mijenja i nadređuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine“, kao i da će „Republika Bosna i Hercegovina čije će zvanično ime od sada biti ‘Bosna i Hercegovina’ nastaviti svoje pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država (…)“. Ne postoji država bez državne imovine. To je integralni dio dejtonskih ustavnopravnih rješenja.

Ustavni sud BiH nije dio ni zakonodavne, ni izvršne, ni redovne sudske vlasti, nego je Ustavom BiH pozicioniran kao posebna samostalna i neovisna vlast koja, na osnovu tog Ustava, djeluje kao korektivni faktor za ostala tri segmenta vlasti.

Naime, Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH precizno je definirano da će Ustavni sud BiH „imati isključivu jurisdikciju da odluči o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu i koji je između entiteta, ili između Bosne i Hercegovine i jednog entiteta ili entiteta i između institucija Bosne i Hercegovine (…)“.

Dakle, Ustavom BiH je jasno određeno da o ustavnim sporovima odlučuje Ustavni sud BiH, a ne bilo koji pojedinac u Bosni i Hercegovini.

Sporazum o pitanjima sukcesije bivše SFRJ,koji je zaključen u Beču 29. juna 2001, stupio je na snagu nakon njegove ratifikacije od svih država sljednica 2004. godine, među kojima je i država Bosna i Hercegovina, koja ga je ratificirala 2002. godine.

Nepobitna je činjenica da je sukcesor imovine bivše SFRJ država Bosna i Hercegovina, a ne entiteti. To su neoborivi argumenti koje nikakvi pritisci političara ne mogu izbrisati.

Oni koji javno najavljuju rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma moraju biti svjesni da preuzimaju punu odgovornost za posljedice koje mogu nastati iz tog višestruko nerazumnog i opasnog čina.