Četvrta sesija Hercegovačkog foruma održana je u Mostaru, ovog puta o temi “Racionalizacija Federacije Bosne i Hercegovine”, čiji je gost uvodničar bio Jasmin Imamović, inicijator ukidanja kantona u većem bh. entitetu i tuzlanski načelnik. Inicijativa je, prema njegovim riječima, dosad dobila podršku velikog broja načelnika i gradonačelnika, s tim što ju javno nisu podržali baš svi, zbog, kako je rekao, strahova od partijskih šefova. Upozorio je i da su kantoni danas u dubiozi, odnosno da bankrot kantona prijeti potpunom propašću Federacije BiH. Zbog toga je dosad obavio razgovore s brojnim nevladinim organizacijama, predstavnicima vjerskih zajednica, u kontaktu je i s Akademijom nauka i umjetnosti BiH, a dobio je i podršku Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Računica o uštedama

– O ovoj temi razgovarano je i na Krugu 99, podržali su nas i Forum građana Tuzle, nezavisni načelnici, danas sam dobio podršku Hercegovačkog foruma, ranije i iz Krajine, dok je među političkim strankama inicijativu zasad podržao SDP, koji je svojim pravnicima dostavio tekst kako bi oni uskoro sačinili amandmane koji će se, nadam se, uskoro naći u federalnom Parlamentu. Danas je lako pridobiti potpise, a jedini problem može predstavljati broj ruku, s obzirom na to da je za usvajanje potrebna dvotrećinska većina, rekao je, upozoravajući da je inicijativa ipak građanska.

Računica o uštedama koju bi donijelo ukidanje kantona je jasna i varira između 300 hiljada i 500 miliona maraka. Pesimistična iznosi 300.000, a optimistična pola milijarde, s tim što u računicama nisu zavedeni troškovi na borbu protiv korupcije.

– Ukoliko ukinemo kantone, automatski će se za deset puta smanjiti i mogućnost korupcije, dodao je, uz napomenu da su, primjerice, lijekovi uvezeni iz Njemačke danas tri do sedam puta jeftiniji u Srbiji nego u BiH. Na pitanje kako pridobiti podršku iz hrvatskog korpusa koji kantone vidi kao način za nemogućnost preglasavanja, odgovorio je da je koncept koji se nudi značajno pravedniji od onog koji je na snazi danas.

Odgovarajući balans

– Svi današnji kantoni davali bi po jednog regionalnog ministra. To je sistem koji je danas na snazi u Velikoj Britaniji. Oni bi sjedili u svojim regijama, a na sjednice Vlade išli bi u Sarajevo i Mostar. Tako bismo postigli odgovarajući balans. Nije ovo, dakle, nikakav boljševizam ili komunizam, ovo je samo prepisivanje dobrog recepta. Jasno je, naravno, da su prepreka kao i samoj BiH, nacionalisti sa svojim maksimalističkim zahtjevima, ali se nadam da će se konačno probuditi i antinacionalisti, jer nam odoše ljudi. Trebaju nam već jednom manje plate i penzije. HDZBiH i SDA danas imaju najviše uhljebljenog kadra i jasno je da će oni biti prva brana inicijativi, rekao je Imamović.

Inicijativa da bi zaživjela, treba snagu građana koji konačno moraju prestati biti robovi ambicija određene grupe ljudi koja ima ambicije držati pod kontrolom državne funkcije i državni novac, Imamovićev je stav. Optimističan je, najavljujući da će inicijativa zaživjeti ukoliko se okupi dovoljno ljudi oko nje, a koji bi omogućili “okret za zaokret”.

– Ljudi su dosad trpjeli, veliki broj ih je otišao i dalje ne može, rekao je.

Četvrta sesija Hercegovačkog foruma održana je u Mostaru, ovog puta o temi “Racionalizacija Federacije Bosne i Hercegovine”, čiji je gost uvodničar bio Jasmin Imamović, inicijator ukidanja kantona u većem bh. entitetu i tuzlanski načelnik. Inicijativa je, prema njegovim riječima, dosad dobila podršku velikog broja načelnika i gradonačelnika, s tim što ju javno nisu podržali baš svi, zbog, kako je rekao, strahova od partijskih šefova. Upozorio je i da su kantoni danas u dubiozi, odnosno da bankrot kantona prijeti potpunom propašću Federacije BiH. Zbog toga je dosad obavio razgovore s brojnim nevladinim organizacijama, predstavnicima vjerskih zajednica, u kontaktu je i s Akademijom nauka i umjetnosti BiH, a dobio je i podršku Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Računica o uštedama

– O ovoj temi razgovarano je i na Krugu 99, podržali su nas i Forum građana Tuzle, nezavisni načelnici, danas sam dobio podršku Hercegovačkog foruma, ranije i iz Krajine, dok je među političkim strankama inicijativu zasad podržao SDP, koji je svojim pravnicima dostavio tekst kako bi oni uskoro sačinili amandmane koji će se, nadam se, uskoro naći u federalnom Parlamentu. Danas je lako pridobiti potpise, a jedini problem može predstavljati broj ruku, s obzirom na to da je za usvajanje potrebna dvotrećinska većina, rekao je, upozoravajući da je inicijativa ipak građanska.

Računica o uštedama koju bi donijelo ukidanje kantona je jasna i varira između 300 hiljada i 500 miliona maraka. Pesimistična iznosi 300.000, a optimistična pola milijarde, s tim što u računicama nisu zavedeni troškovi na borbu protiv korupcije.

– Ukoliko ukinemo kantone, automatski će se za deset puta smanjiti i mogućnost korupcije, dodao je, uz napomenu da su, primjerice, lijekovi uvezeni iz Njemačke danas tri do sedam puta jeftiniji u Srbiji nego u BiH. Na pitanje kako pridobiti podršku iz hrvatskog korpusa koji kantone vidi kao način za nemogućnost preglasavanja, odgovorio je da je koncept koji se nudi značajno pravedniji od onog koji je na snazi danas.

Odgovarajući balans

– Svi današnji kantoni davali bi po jednog regionalnog ministra. To je sistem koji je danas na snazi u Velikoj Britaniji. Oni bi sjedili u svojim regijama, a na sjednice Vlade išli bi u Sarajevo i Mostar. Tako bismo postigli odgovarajući balans. Nije ovo, dakle, nikakav boljševizam ili komunizam, ovo je samo prepisivanje dobrog recepta. Jasno je, naravno, da su prepreka kao i samoj BiH, nacionalisti sa svojim maksimalističkim zahtjevima, ali se nadam da će se konačno probuditi i antinacionalisti, jer nam odoše ljudi. Trebaju nam već jednom manje plate i penzije. HDZBiH i SDA danas imaju najviše uhljebljenog kadra i jasno je da će oni biti prva brana inicijativi, rekao je Imamović.

Inicijativa da bi zaživjela, treba snagu građana koji konačno moraju prestati biti robovi ambicija određene grupe ljudi koja ima ambicije držati pod kontrolom državne funkcije i državni novac, Imamovićev je stav. Optimističan je, najavljujući da će inicijativa zaživjeti ukoliko se okupi dovoljno ljudi oko nje, a koji bi omogućili “okret za zaokret”.

– Ljudi su dosad trpjeli, veliki broj ih je otišao i dalje ne može, rekao je.