Na azijskim su berzama u srijedu cijene dionica porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, no promet je mršav jer se na mnogim berzama zbog praznika ne radi, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta pala treći dan zaredom.

Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,00 sati bio na dobitku više od 1,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji porasle više od 1 posto. Na berzama u Kini, Hong Kongu, Singapuru i Južnoj Koreji ni danas se ne radi zbog Lunarne nove godine.

Podršku tržištu u Australiji pružile su poruke guvernera tamošnje središnje banke Philipa Lowea koji je kazao da to što se ukida program otkupa obveznica ne znači da će središnja banka uskoro povećati kamatne stope.

U mnogim drugim zemljama okončanje monetarnih poticaja znači da će središnje banke uskoro i povećati kamate kako bi suzbile inflaciju.

– Naša niža stopa inflacije i sporiji rast plaća ključni su razlog zašto ne moramo raditi kao i ostali – kazao je Lowe.

Ulagače je ohrabrio i jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu treći dan zaredom.

Nakon što su u siječnju oštro pali, indeksi na najvećoj svjetskoj burzi početkom veljače nadoknađuju gubitke.

No, trgovalo se nesigurno jer se u okruženju ništa značajnije nije promijenilo. I dalje se očekuje agresivno zaoštravanje monetarne politike Feda i povećanje ključnih kamatnih stopa kako bi se suzbila inflacija, koja se kreće na najvišim razinama u gotovo 40 godina.

Nekoliko čelnika Feda jučer je poručilo da središnja banka mora uskoro reagirati kako bi kontrolirala inflaciju, pri čemu je jedan kazao da bi četiri povećanja kamata u ovoj godini bilo primjereno.

Ulagači, pak, očekuju povećanje kamata u pet navrata, a neki čak i u sedam, počevši od ožujka.

– Ovo će biti godina u kojoj će Fed ukinuti poticaje… tržište više neće biti na steroidima i morat će proći fazu detoksikacije – kaže Anu Gaggar, strateg u tvrtki Commonwealth Financial Network.

I dok će gubitak monetarnih poticaja negativno utjecati na tržište, podršku bi mu mogao pružiti daljnji oporavak gospodarstva.

Pozitivno na tržište utječu i bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija. Dosad je izvješća objavilo više od 180 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je oko 79 posto nadmašilo očekivanja analitičara.

Među ostalim, i Alphabet, krovna kompanija Googlea, izvijestio je sinoć o znatno većem rastu zarade i prihoda nego što se očekivalo, pa je u produženom trgovanju nakon zatvaranja Wall Streeta cijena dionice tog tehnološkog diva skočila 9 posto.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala treći dan zaredom, nakon snažnog skoka prošloga tjedna.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 96,25 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,65 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 114,95 na 114,70 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1275 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1245 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela ojačala 0,25 posto, na 89,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,20 posto, na 88,40 dolara.

Kretanje cijena nafte oko najviših razina u više od sedam godina posljedica je, među ostalim, napetosti između SAD-a i Rusije u vezi Ukrajine jer su trgovci sve zabrinutiji zbog mogućeg poremećaja opskrbe naftom i plinom iz Rusije.

Na azijskim su berzama u srijedu cijene dionica porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, no promet je mršav jer se na mnogim berzama zbog praznika ne radi, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta pala treći dan zaredom.

Na Tokijskoj je berzi Nikkei indeks u 7,00 sati bio na dobitku više od 1,5 posto, dok su cijene dionica u Australiji porasle više od 1 posto. Na berzama u Kini, Hong Kongu, Singapuru i Južnoj Koreji ni danas se ne radi zbog Lunarne nove godine.

Podršku tržištu u Australiji pružile su poruke guvernera tamošnje središnje banke Philipa Lowea koji je kazao da to što se ukida program otkupa obveznica ne znači da će središnja banka uskoro povećati kamatne stope.

U mnogim drugim zemljama okončanje monetarnih poticaja znači da će središnje banke uskoro i povećati kamate kako bi suzbile inflaciju.

– Naša niža stopa inflacije i sporiji rast plaća ključni su razlog zašto ne moramo raditi kao i ostali – kazao je Lowe.

Ulagače je ohrabrio i jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu treći dan zaredom.

Nakon što su u siječnju oštro pali, indeksi na najvećoj svjetskoj burzi početkom veljače nadoknađuju gubitke.

No, trgovalo se nesigurno jer se u okruženju ništa značajnije nije promijenilo. I dalje se očekuje agresivno zaoštravanje monetarne politike Feda i povećanje ključnih kamatnih stopa kako bi se suzbila inflacija, koja se kreće na najvišim razinama u gotovo 40 godina.

Nekoliko čelnika Feda jučer je poručilo da središnja banka mora uskoro reagirati kako bi kontrolirala inflaciju, pri čemu je jedan kazao da bi četiri povećanja kamata u ovoj godini bilo primjereno.

Ulagači, pak, očekuju povećanje kamata u pet navrata, a neki čak i u sedam, počevši od ožujka.

– Ovo će biti godina u kojoj će Fed ukinuti poticaje… tržište više neće biti na steroidima i morat će proći fazu detoksikacije – kaže Anu Gaggar, strateg u tvrtki Commonwealth Financial Network.

I dok će gubitak monetarnih poticaja negativno utjecati na tržište, podršku bi mu mogao pružiti daljnji oporavak gospodarstva.

Pozitivno na tržište utječu i bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati kompanija. Dosad je izvješća objavilo više od 180 kompanija iz sastava S&P 500 indeksa, pri čemu ih je oko 79 posto nadmašilo očekivanja analitičara.

Među ostalim, i Alphabet, krovna kompanija Googlea, izvijestio je sinoć o znatno većem rastu zarade i prihoda nego što se očekivalo, pa je u produženom trgovanju nakon zatvaranja Wall Streeta cijena dionice tog tehnološkog diva skočila 9 posto.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala treći dan zaredom, nakon snažnog skoka prošloga tjedna.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 96,25 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 96,65 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 114,95 na 114,70 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1275 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1245 dolara.

Cijene su nafte, pak, porasle. Na londonskom je tržištu cijena barela ojačala 0,25 posto, na 89,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,20 posto, na 88,40 dolara.

Kretanje cijena nafte oko najviših razina u više od sedam godina posljedica je, među ostalim, napetosti između SAD-a i Rusije u vezi Ukrajine jer su trgovci sve zabrinutiji zbog mogućeg poremećaja opskrbe naftom i plinom iz Rusije.