Između Armenije i Azerbejdžana izbile su teške borbe zbog sporne regije Nagorno-Karabah, a obje strane izvijestile su o civilnim žrtvama.
Optužujući Azerbejdžan za zračne i artiljerijske napade, Armenija je izvijestila o obaranju helikoptera i uništavanju tenkova i proglasila vojno stanje.
Azerbejdžan je rekao da je započeo kontraofanzivu kao odgovor na granatiranje.
Regija je međunarodno priznata kao dio Azerbejdžana, ali pod kontrolom etničkih Armenaca.
Usred sukoba, azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev rekao je da je siguran da će povratiti kontrolu nad otcijepljenim regionom.
Azerbejdžan: Ratno stanje proglašeno u 19 regija, uključujući i Baku
Zvaničnik Ureda predsjednika Azerbejdžana Hikmet Haciyev saopćio je da su vlasti te zemlje proglasile ratno stanje u 19 provincija i distrikta, uključujući i glavni grad Baku.
Haciyev je kazao da će ratno stanje na snagu stupiti večeras u ponoć i da se odnosi na provincije Baku, Gence, Sumqayit, Yevlah, Mingecevir i Naftalan, te distrikte Abseron, Jebrail, Fuzuli, Beyleqan, Agdam, Terter, Goygol, Daskesen, Gedebey, Tovuz, Semkir, Qazah i Agstafa.
Tokom ratnog stanja u tim azerbejdžanskim regijama na snazi će biti policijski sat od 21 do 6 sati.
Parlament je ranije odobrio odluku predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva (Aliyev) o proglašenju ratnog stanja u nekoliko područja zbog sukoba na liniji razgraničenja između Armenije i Azerbejdžana.
U skladu s odlukom donesenom na vanrednom sastanku, državljanima Azerbejdžana i strancima u toj zemlji bit će djelomično i privremeno ograničena određena ustavna prava i slobode, te imovinska prava.
Dugotrajni sukob
Dugotrajni sukob ponovo se razbuktao posljednjih mjeseci.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan obećao je podršku Azerbejdžanu, nazvavši Armeniju “najvećom prijetnjom miru i spokoju u regiji”.
I Armenija i Azerbejdžan bili su dio Sovjetskog Saveza prije njegovog raspada 1991. godine.
Četiri decenije zaglavili su u neriješenom sukobu oko Nagorno-Karabaha, međunarodno priznatog kao dio Azerbejdžana, ali pod kontrolom etničkih Armena.
U graničnim borbama u julu ubijeno je najmanje 16 ljudi, što je potaknulo najveće demonstracije u azerbejdžanskom glavnom gradu Bakuu u kojima se pozivalo na punu mobilizaciju i ponovno zauzimanje regije.
Turska ima bliske veze s Azerbejdžanom i nema odnose s Armenijom zbog spora oko masovnog ubijanja Armena tokom osmanske ere. Armenija kaže da je ovo bio genocid, ali Turska to odlučno poriče.
Ranije danas ,armenski premijer Nikol Pashinyan saopćio je na društvenim mrežama da je Azerbejdžan pokrenuo napade na Armeniju iz pravca Nagorno Karabaha.
- Dešavanja se trenutno brzo odvijaju. Po potrebi ćemo izvještavati javnost o tome – poručio je Pshinyan.
Armenija: Proglašeno ratno stanje i opća mobilizacija
On je potvrdio da je Vlada proglasila opću mobilizaciju i ratno stanje u Armeniji.
Pashinyan je sazvao i sjednicu Vijeća sigurnosti Armenije.
Ministarstvo vanjskih poslova Armenije takođe je saopćilo da se u Nagorno Karabahu vode sukobi i da su armenske snage uništile četiri helikoptera, 15 dronova i deset tenkova i oklopnjaka azerbejdžanske vojske.
Iz Ministarstva su pozvali Armene u Nagorno Karabahu da se povuku u skloništa zbog sukoba za koje odgovornim smatraju Azerbejdžan.
Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov telefonom je razgovarao s armenskim kolegom Zohrabom Mnatsakanyanom.
Iz ruskog Ministarstva vanjskih poslova saopćeno je da je Lavrov izrazio zabrinutost zbog situacije u Nagorno Karabahu i poručio kako je neophodno što prije uspostaviti primirje.
U saopćenju se navodi da će Rusija i druge čelnice OSCE-ove Minsk grupe nastaviti ulagati napore za uspostavu stabilnosti u regiji.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
