Pogledamo li brojke najprije na globalnom, a zatim i na lokalnom nivou – na temelju dostupnih podataka sa Univerziteta John Hopkins – vidimo da je u svijetu gotovo milijun i 200 tisuća ljudi preminulo od posljedica korona virusa, ili kako bi pojedini renomirani stručnjaci poput dr. sc. Miroslava Radmana rekli – u vezi sa korona virusom, prenosi N1.
Blizu 30 miliona ljudi na globalnom nivou već je oporavljeno, bilježi se na stranici John Hopkins Univerziteta, a pogledajmo i statistiku Evropskog centra za prevenciju bolesti.
Vidimo Bosnu i Hercegovinu u sredini ovih izdvojenih zemalja sa blizu 400 zaraženih osoba dnevno na milion stanovnika, što se dovodi, između ostaloga, i u vezu sa povećanim brojem PCR testiranja, a spomenimo svakako i sve učestalija iskustva asimptomatskih osoba s testom pozitivnim na korona virus, koji su također dio ove statistike, kao što su dio statistike i brojni primjeri osoba s “pozitivnim testom” koji prolaze kroz oporavak sa vrlo uobičajenim kliničkim slikama ili tek blagim simptomima.
Ipak, sve to ne isključuje smrtnost koju također prikazujemo prema statistici ECDC-a. U odnosu na Hrvatsku, Švedsku, Nizozemsku, Njemačku, ali i Srbiju – Bosna i Hercegovina evidentno ima veću stopu smrtnosti na dnevnoj razini (u odnosu na milion stanovnika). Sedam osoba – u statistici umrlih u vrzi s korona virusom – bilježi se na milion stanovnika određene države, u konkretnom slučaju BiH.
Ono na što se pacijenti u Bosni i Hercegovini permanentno žale je kompliciran put pacijenta, što često s jedne strane obeshrabruje, a s druge strane utječe na razvlačenje dijagnostike, otežava put pacijenta, ali put i proces pružanja adekvatne medicinske njege. Brojke i vijesti s naše zdravstvene scene, koja nerijetko ostavlja dojam kao da je politička, svakako ne ostavljaju ravnodušnim nikoga, posebno ljude koji se prepoznaju u kategorijama tzv. “rizičnih skupina”. Sve to, pokazuju podaci s terena, utječe na mentalno zdravlje. Stručnjaci upozoravaju na to da je povećan broj slučajeva osoba koje pate od anksioznosti i depresije, ali i na pojačan intenzitet kod osoba koje su već bile u nekoj fazi tog anksioznog/depresivnog stanja.
Šta je uzrok smrtnosti?
U znanstvenoj studiji naslovljenoj “Global perspective of COVID‐19 epidemiology for a full‐cycle pandemic”, autora epidemiologa dr. sc. Johna Ioannidisa, navodi se da prekomjernu smrtnost mogu uzrokovati i COVID-19, ali i poduzete mjere. COVID‐19, prema njegovom istraživanju, pokazuje izuzetno jaku raslojenost rizika po dobnim, socijalno-ekonomskim i kliničkim čimbenicima. Izračun starosti kod umrlih od COVID-19 metodološki je, kako tvrdi, zahtjevan i može dovesti do obmanjujućih procjena.
“Mnogo ranih smrtnih slučajeva moglo je biti posljedica neoptimalnog upravljanja, neispravnih zdravstvenih sustava, hidroksiklorokinom, slanjem pacijenata s COVID-19 u staračke domove i bolničkim infekcijama”, navodi se u spomenutoj Ioannidisovoj studiji.
Konačno, bilježi John Ioannidis, COVID-19 i mjere odgovora (posebno ako su preagresivne) mogu poremetiti život, ekonomiju, civilizaciju i društvo u cjelini. Katastrofalni utjecaj na mentalno zdravlje već je dobro dokumentiran. Katastrofalni socijalni slom i kaotični događaji poput nereda, ratova i revolucija imaju nepredvidivu dinamiku, ali ako se dogode, mogu biti poražavajući. Mnoge mjere poduzete za zaustavljanje pandemije mogu ozbiljno destabilizirati društva, dovodeći stotine milijuna ljudi na rub gladi.
“Učenje živjeti s COVID-19 i upotreba učinkovitih, preciznih, najmanje ometajućih mjera ključni su za izbjegavanje takvih katastrofa i pomoć u smanjenju štetnih učinaka pandemije”, stoji u Ioannidisovom radu koji možete pročitati na engleskom jeziku na ovom linku.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
