Visoki predstavnik Christian Schmidt u izvještaju koji je dostavio Vijeću sigurnosti UN-a, između ostalog, istakao je da su sukobi u Bosni i Hercegovini vrlo realni i da članice ozbiljno shvate trenutnu političku situaciju.

U izvještaju se navodi da je NSRS, između ostalog, usvojila Zakon o neprimjenjivosti odluke visokog predstavnika (Inzkov zakon) određujući da se državni zakoni neće primjenjivati na teritoriji RS-a i obavezujući institucije u RS-u da ne sarađuju s nadležnim organima u provođenju Inzkovog zakona.

Schmidt ističe da se ovim zakonom prekoračuju nadležnosti entiteta i direktno dovodi u pitanje autoritet i suverenitet države i njenih institucija.

– Ipak, nakon što je NSRS usvojila zaključke stranačkih lidera RS o neučestvovanju u donošenju odluka na državnom nivou, strategija je evoluirala od neučešća do aktivnog blokiranja odluka, posebno od strane gospodina Dodika u Predsjedništvu BiH. Između ostalog, ključna imenovanja u vitalne institucije poput Centralne banke BiH, ključne za održavanje monetarne i fiskalne stabilnosti u BiH, bile su blokirane – navodi se.

Napominje se da je Dodik u augustu spriječio Predsjedništvo BiH da angažuje Oružane BiH za pomoć u gašenju požara, dok je u parlamentarnoj skupštini BiH, blokirao usvajanje budžeta i ispunjavanje međunarodnih obaveza BiH za 2021.

Schmidt navodi da je Dodik rekao da će pravni eksperti napisati novi Ustav RS-a i definisati nove entitetske nadležnosti u kontekstu odbrane, sudstva i finansija čime bi bili odbačene sve prethodne odluke visokih predstavnika.

– Ako se to sprovede, takve akcije bi uspostavile novi ustavni i pravni okvir RS koji je pravno obavezujući za vlasti i građane RS, pri čemu bi se Republika Srpska u suštini isključila iz ustavnog poretka BiH i iz dejtonskog okvira. To bi imalo praktičan efekat otcjepljenja RS bez formalnog proglašenja nezavisnosti entiteta. Ovo je ozbiljan napad na Dejtonski mirovni sporazum i podriva izglede za trajni mir i pomirenje – napisao je Schmidt.

Ističe se da bi takvi koraci mogli dovesti do opasne situacije da se državne sigurnosne institucije (SIPA, OS BiH) direktno sukobe sa entitetskim.

Iako vlasti entiteta tvrde da su nadležnosti nelegalno prenesene na državni nivo Schmidt ističe da je sve urađeno u potpunosti u skladu s članom III, 5, (a) Ustava BiH, a što je kasnije potvrđeno presudama Ustavnog suda BiH.

– Država je također preuzela dodatne odgovornosti, kao što su one neophodne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog karaktera BiH, uključujući Državnu graničnu službu, OSA, Državni sud i Tužilaštvo – navodi se.

Napominje se da vlasti RS-a koriste izraz “izvorni Dejton” kao osnovu za odbacivanje odluka i ovlasti visokog predstavnika, te konačnih i obavezujućih ovlasti Ustavnog suda. Ipak, ističe Schmidt, Dejtonski mirovni sporazum garantuje ovlasti Ustavnom sudu i visokom predstavniku kao krajnem autoritetu u tumačenju civilne implemetacije sporazuma.

– Dodik ostavlja utisak da namjerava zamijeniti pravi Dejton, koji je definisao BiH kao jedinstvenu i suverenu državu koja se sastoji od dva entiteta, sa praznom ljušturom nesposobnom za djelovanje i bez ikakvih nadležnosti, te poziva i dovodi u pitanje legitimitet BiH kao subjekta međunarodnog prava. Neophodan je intenzivan rad kako bi se došlo do rasprave i zajedničkog razumijevanja dejtonskog okvira – navodi se.

Schmidt napominje da vlasti RS svoje stavove formulišu kao rekaciju na ono što tvrde da je nepravda protiv RS-a. Međutim, dodaje da je sve to dio “dugotrajne politike” koja ima za cilj podrivanje funkcionalnosti institucija na državnom nivou da bi se ispunilo njihovo “proročanstvo” da BiH ne može funkcionisati.

Dodaje da vlasti RS-a zasnivaju svoje stavove na namjernim pogrešnim tumačenjima Dejtonskog sporazuma te da je procjena opozicije u RS-u da Dodik ugrožava samu Republiku Srpsku razborita.

– S obzirom da entiteti postoje samo na osnovu Ustava BiH, takav politički avanturizam ima za cilj destabilizaciju ili poništavanje BiH. Čak i ako je to samo retorika jednako je opasno za RS koliko i za sve ostale – navodi se.

– Podsjetimo, u jedinoj sličnoj krizi od Daytona, 2001. godine, Hrvatska narodni sabor, krovna organizacija hrvatskih političkih stranaka, pokušala je proglasiti Samoupravu na područjima Federacije sa hrvatskom većinom, a u tome ih je spriječilo samo odlučujući odgovor međunarodne zajednice. Nedostatak odgovora na trenutnu situaciju bi ugrozio Dejtonski mirovni sporazum, dok bi nestabilnost u BiH imala šire regionalne implikacije. Spreman sam ispuniti svoje obaveze kao dio takvog odgovora – ističe Schmidt.

Dodaje da iako često čujemo izjave Dodika da ga ne zanimaju sukobi i da ništa nije vrijedno “krvi Srba, Bošnkaka i Hrvata pogriješio bi da nisam izrazio zabrinutost na izvještaje o pokušajima formiranja vojske RS-a”.

– Dok čekamo da vidimo šta će se desiti, volio bi da budem u stanju da ispunim svoje gore spomenute obaveze i ne samo verbalno – rekao je Schmidt.

– Izgledi za dalje podjele i sukobe su vrlo realni. Snažno ohrabrujem generalnog sekretara i članice Savjeta sigurnosti da ovo primite na znanje – jasan je Schmidt.

Dodao je da je mandat EUFOR-a od vitalnog značaja i da je važno da zadrži svoj izvršni mandat i kapacitet za razmještanje trupa u kratkom roku, ako situacija to bude diktirala.

– Napominjem da se međunarodno vojno prisustvo tokom godina smanjilo sa desetina hiljada vojnika na manje od hiljadu pripadnika EUFOR-u danas dobrim dijelom zbog reformi odbrane i uspostavljanje jedinstvenih Oružanih snaga BiH koje su omogućile državi da preuzme vodeću ulogu u očuvanju mira i sigurnosti. Ukoliko se Oružane snage BiH rascijepe na dvije ili više armija, nivo međunarodnog vojnog prisustva bi zahtijevao ponovnu procjenu – navodi se.

Visoki predstavnik Christian Schmidt u izvještaju koji je dostavio Vijeću sigurnosti UN-a, između ostalog, istakao je da su sukobi u Bosni i Hercegovini vrlo realni i da članice ozbiljno shvate trenutnu političku situaciju.

U izvještaju se navodi da je NSRS, između ostalog, usvojila Zakon o neprimjenjivosti odluke visokog predstavnika (Inzkov zakon) određujući da se državni zakoni neće primjenjivati na teritoriji RS-a i obavezujući institucije u RS-u da ne sarađuju s nadležnim organima u provođenju Inzkovog zakona.

Schmidt ističe da se ovim zakonom prekoračuju nadležnosti entiteta i direktno dovodi u pitanje autoritet i suverenitet države i njenih institucija.

– Ipak, nakon što je NSRS usvojila zaključke stranačkih lidera RS o neučestvovanju u donošenju odluka na državnom nivou, strategija je evoluirala od neučešća do aktivnog blokiranja odluka, posebno od strane gospodina Dodika u Predsjedništvu BiH. Između ostalog, ključna imenovanja u vitalne institucije poput Centralne banke BiH, ključne za održavanje monetarne i fiskalne stabilnosti u BiH, bile su blokirane – navodi se.

Napominje se da je Dodik u augustu spriječio Predsjedništvo BiH da angažuje Oružane BiH za pomoć u gašenju požara, dok je u parlamentarnoj skupštini BiH, blokirao usvajanje budžeta i ispunjavanje međunarodnih obaveza BiH za 2021.

Schmidt navodi da je Dodik rekao da će pravni eksperti napisati novi Ustav RS-a i definisati nove entitetske nadležnosti u kontekstu odbrane, sudstva i finansija čime bi bili odbačene sve prethodne odluke visokih predstavnika.

– Ako se to sprovede, takve akcije bi uspostavile novi ustavni i pravni okvir RS koji je pravno obavezujući za vlasti i građane RS, pri čemu bi se Republika Srpska u suštini isključila iz ustavnog poretka BiH i iz dejtonskog okvira. To bi imalo praktičan efekat otcjepljenja RS bez formalnog proglašenja nezavisnosti entiteta. Ovo je ozbiljan napad na Dejtonski mirovni sporazum i podriva izglede za trajni mir i pomirenje – napisao je Schmidt.

Ističe se da bi takvi koraci mogli dovesti do opasne situacije da se državne sigurnosne institucije (SIPA, OS BiH) direktno sukobe sa entitetskim.

Iako vlasti entiteta tvrde da su nadležnosti nelegalno prenesene na državni nivo Schmidt ističe da je sve urađeno u potpunosti u skladu s članom III, 5, (a) Ustava BiH, a što je kasnije potvrđeno presudama Ustavnog suda BiH.

– Država je također preuzela dodatne odgovornosti, kao što su one neophodne za očuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, političke nezavisnosti i međunarodnog karaktera BiH, uključujući Državnu graničnu službu, OSA, Državni sud i Tužilaštvo – navodi se.

Napominje se da vlasti RS-a koriste izraz “izvorni Dejton” kao osnovu za odbacivanje odluka i ovlasti visokog predstavnika, te konačnih i obavezujućih ovlasti Ustavnog suda. Ipak, ističe Schmidt, Dejtonski mirovni sporazum garantuje ovlasti Ustavnom sudu i visokom predstavniku kao krajnem autoritetu u tumačenju civilne implemetacije sporazuma.

– Dodik ostavlja utisak da namjerava zamijeniti pravi Dejton, koji je definisao BiH kao jedinstvenu i suverenu državu koja se sastoji od dva entiteta, sa praznom ljušturom nesposobnom za djelovanje i bez ikakvih nadležnosti, te poziva i dovodi u pitanje legitimitet BiH kao subjekta međunarodnog prava. Neophodan je intenzivan rad kako bi se došlo do rasprave i zajedničkog razumijevanja dejtonskog okvira – navodi se.

Schmidt napominje da vlasti RS svoje stavove formulišu kao rekaciju na ono što tvrde da je nepravda protiv RS-a. Međutim, dodaje da je sve to dio “dugotrajne politike” koja ima za cilj podrivanje funkcionalnosti institucija na državnom nivou da bi se ispunilo njihovo “proročanstvo” da BiH ne može funkcionisati.

Dodaje da vlasti RS-a zasnivaju svoje stavove na namjernim pogrešnim tumačenjima Dejtonskog sporazuma te da je procjena opozicije u RS-u da Dodik ugrožava samu Republiku Srpsku razborita.

– S obzirom da entiteti postoje samo na osnovu Ustava BiH, takav politički avanturizam ima za cilj destabilizaciju ili poništavanje BiH. Čak i ako je to samo retorika jednako je opasno za RS koliko i za sve ostale – navodi se.

– Podsjetimo, u jedinoj sličnoj krizi od Daytona, 2001. godine, Hrvatska narodni sabor, krovna organizacija hrvatskih političkih stranaka, pokušala je proglasiti Samoupravu na područjima Federacije sa hrvatskom većinom, a u tome ih je spriječilo samo odlučujući odgovor međunarodne zajednice. Nedostatak odgovora na trenutnu situaciju bi ugrozio Dejtonski mirovni sporazum, dok bi nestabilnost u BiH imala šire regionalne implikacije. Spreman sam ispuniti svoje obaveze kao dio takvog odgovora – ističe Schmidt.

Dodaje da iako često čujemo izjave Dodika da ga ne zanimaju sukobi i da ništa nije vrijedno “krvi Srba, Bošnkaka i Hrvata pogriješio bi da nisam izrazio zabrinutost na izvještaje o pokušajima formiranja vojske RS-a”.

– Dok čekamo da vidimo šta će se desiti, volio bi da budem u stanju da ispunim svoje gore spomenute obaveze i ne samo verbalno – rekao je Schmidt.

– Izgledi za dalje podjele i sukobe su vrlo realni. Snažno ohrabrujem generalnog sekretara i članice Savjeta sigurnosti da ovo primite na znanje – jasan je Schmidt.

Dodao je da je mandat EUFOR-a od vitalnog značaja i da je važno da zadrži svoj izvršni mandat i kapacitet za razmještanje trupa u kratkom roku, ako situacija to bude diktirala.

– Napominjem da se međunarodno vojno prisustvo tokom godina smanjilo sa desetina hiljada vojnika na manje od hiljadu pripadnika EUFOR-u danas dobrim dijelom zbog reformi odbrane i uspostavljanje jedinstvenih Oružanih snaga BiH koje su omogućile državi da preuzme vodeću ulogu u očuvanju mira i sigurnosti. Ukoliko se Oružane snage BiH rascijepe na dvije ili više armija, nivo međunarodnog vojnog prisustva bi zahtijevao ponovnu procjenu – navodi se.