Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o povećanju minimalne neto plate sa 619 KM na 1.000 KM izazvala je mnogo reakcija u javnosti i poslovnom sektoru. Ovaj potez, iako dobrodošao za mnoge radnike, donosi mnogo brige o održivosti malih i srednjih preduzeća (MSP) koja već godinama nose najveći teret ekonomskih izazova u državi. Da li će ova mjera unaprijediti ekonomsku situaciju ili dodatno opteretiti poslovanje MSP-a?
Šta znači povećanje minimalne plate za MSP?
Mala i srednja preduzeća su kičma privrede Federacije BiH, zapošljavajući više od 60% radne snage i doprinoseći sa preko 50% bruto domaćeg proizvoda. No, ova preduzeća su također najosjetljivija na promjene u zakonodavnom i ekonomskom okruženju. Povećanje minimalne plate će imati direktan uticaj na njihove troškove poslovanja.
Prema trenutnim zakonima, poslodavci na neto platu od 1.000 KM plaćaju dodatnih oko 70% na ime doprinosa i poreza. To znači da ukupni trošak za jednog zaposlenog s minimalnom platom raste na oko 1.700 KM. Za MSP koja zapošljavaju veći broj radnika s minimalnim platama, ovo može značiti eksponencijalno povećanje troškova.
Jedan od problema poslovanja u BiH je praksa “plata u koverti”. Mnogi poslodavci, zbog problema s visokim troškovima doprinosa, prijavljuju radnike na minimalnu platu, dok razliku do stvarne plate isplaćuju u gotovini. Ova praksa, iako nezakonita, održavala je mnoge male poslodavce u životu. Razlog za to leži u poreznoj politici: dok je porez na dobit 10%, doprinosi na bruto platu su oko 40%, što je za mnoge neodrživo.
Povećanje minimalne plate će dodatno otežati situaciju. Poslodavci će sada morati plaćati doprinose na puni iznos od 1.000 KM, što može rezultirati povećanjem ukupnih troškova po radniku za preko 300 KM. Za firmu s deset zaposlenih, to je dodatnih 3.000 KM mjesečno, što mala preduzeća često ne mogu podnijeti.
Stereotipi o “gazdama” i stvarnost MSP-a
Javnost često kritikuje poslodavce zbog prakse niskih plata, uz argumente da “gazde vozaju bijesna auta dok radnici jedva preživljavaju”. Iako takvi slučajevi postoje, oni su uglavnom vezani za velike firme ili preduzeća koja posluju s visokom profitabilnošću. Mala i srednja preduzeća nemaju tu privilegiju.
Vlasnici MSP-a često su direktno uključeni u rad svojih firmi i rade pod velikim pritiskom kako bi održali poslovanje. Većina njih nema luksuz skupih automobila ili visokih zarada, jer su troškovi poslovanja često višestruko veći od prihoda. U sektoru trgovine, ugostiteljstva i proizvodnje, MSP se bore za opstanak u konkurenciji s velikim korporacijama koje imaju više resursa i kapitala.
Pozitivni i negativni aspekti
Povećanje minimalne plate ima neosporne prednosti za radnike. Veći prihodi znače višu kupovnu moć, što može podstaći domaću potrošnju i ekonomski rast. Također, smanjenje razlike između stvarne i prijavljene plate može smanjiti praksu “plate u koverti” i povećati prihode države od doprinosa.
Ipak, ovaj potez dolazi s ozbiljnim rizicima za MSP:
- Povećanje nezaposlenosti: MSP koja ne mogu podnijeti povećane troškove rada mogla bi se odlučiti za smanjenje broja zaposlenih ili prelazak zapošljavanja radnika ‘na crno’.
- Gašenje malih firmi: Posebno u sektorima s malim profitima (trgovina, ugostiteljstvo, proizvodnja), povećanje troškova može dovesti do zatvaranja firmi.
- Povećanje cijena: Poslodavci će nastojati prenijeti dio povećanih troškova na potrošače, što će vjerovatno uzrokovati inflaciju.
- Smanjenje investicija: Viši troškovi rada mogli bi obeshrabriti domaće i strane investitore da ulažu u MSP.
- Rast sive ekonomije: Poslodavci bi mogli nastaviti s praksom prijavljivanja nižih plata uz isplate u gotovini kako bi izbjegli dodatne troškove.
Povećanje minimalne plate na 1.000 KM je korak ka boljem standardu za radnike, ali takođe predstavlja ozbiljan problem za mala i srednja preduzeća. MSP su kičma ekonomije Federacije BiH, a njihova održivost zavisi od prilagodbe fiskalne politike koja će omogućiti ravnotežu između radničkih prava i poslovne stabilnosti.
Analizirajmo konkretan primjer malog preduzeća koje zapošljava četiri radnika prijavljena na minimalac.
Trenutni troškovi
Za radnika prijavljenog na minimalnu neto platu od 619 KM, ukupni mjesečni trošak poslodavca iznosi oko 1.050 KM kada se uključe svi doprinosi i porezi. Za četiri radnika, to iznosi:
- Mjesečni trošak: 4 × 1.050 KM = 4.200 KM
- Godišnji trošak: 4.200 KM × 12 = 50.400 KM
Novi troškovi
Nakon povećanja minimalne neto plate na 1.000 KM, ukupni mjesečni trošak poslodavca po radniku raste na oko 1.700 KM. Za četiri radnika, to znači:
- Mjesečni trošak: 4 × 1.700 KM = 6.800 KM
- Godišnji trošak: 6.800 KM × 12 = 81.600 KM
Povećanje troškova
Razlika u troškovima prije i poslije povećanja minimalne plate je:
- Mjesečni porast: 6.800 KM – 4.200 KM = 2.600 KM
- Godišnji porast: 81.600 KM – 50.400 KM = 31.200 KM
Za malo preduzeće, dodatnih 31.200 KM godišnje može predstavljati veliki finansijski problem, i to u najboljem slučaju da ne dođe do povećanja troškova poput struje, kirije, i komunalnih usluga. Bez dodatne podrške kroz smanjenje doprinosa ili fiskalne olakšice, mala preduzeća bi mogla smanjiti broj zaposlenih ili povećati cijene svojih usluga, što bi negativno uticalo na konkurentnost i ekonomiju.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
