Proglašena je epidemija morbila u nekoliko regija BiH ali i u regionu. Članica BHAAAS-a Aida Ramić Čatak je o trenutnom stanju govorila za N1.

“Dakle, po podacima koje pratimo, situacija se zaista mijenja iz dana u dan. Ono što je sada najalarmantnije je trenutno Tuzlanski kanton i Živinice. Dakle, situacija se tu iskomplicirala ne samo sa povećanjem broja djece oboljele od morbila, nego se upravo dešava jedna kombinacija da su djeca inficirana od kombinacije virusa. Počelo je to sa nekih prvih 12 slučajeva početkom ove godine, pa sa 17. Trenutno su podaci negdje oko 48 inficirane djece, 29 je bilo hospitalizirano”, kazala je Ramić Čatak.

“Pretpostavka je da imamo negdje 70 do 75 djece zaražene morbilima na području Tuzlanskog kantona, najviše Tuzla i Živinice. Po podacima radi se o djeci koje su uglavnom starosti 1 do 4 godine, manje 5 do 9. Dakle, upravo onaj period kada i treba da se primi prva doza vakcine protiv morbila, očito se radilo u najvećem broju slučaja o nevakcinisanoj djeci, odnosno odluci roditelja da odlože vakcinaciju”, dodala je.

Ramić Čatak je napomenula da je imunizacija i vakcinacija čin odgovornog roditeljstva.

“Prema zakonu o zaštiti od zaraznih bolesti je i naredio o provođenju obavezne imunizacije. U stvari, o vakcini koja pripada programu redovite imunizacije, djeca treba da prime ovu MMR vakcinu koja štiti od morbila, rubeola i pertusisa u periodu od navršene jedne godine, dakle 12 mjeseci. A druga se prima pred polazak u školu. Naravno, dešava se da u određenim situacijama roditelji iz određenih razloga odlažu prijem te vakcine, ali se u zdravstvenom sistemu omogućuje da djeca mogu i nakon godinu dana da prime vakcinu protiv morbila”, kazala je.

Za one koji odgađaju ili za one koji iz nekih razloga nemaju dovoljno povjerenja. Zašto je važno da se djeca vakcinišu?

“Kao i kod svakog oblika vakcinacije, osobito ovdje kod morbila. Dakle, radi se o jednoj specifičnoj situaciji, virusna oboljenja nemaju adekvatnu terapiju. Dakle, radi se posebno o vrsti kod morbila, jedne virusne infekcije koja se vrlo lako prenosi i širi među djecom. Podaci kažu da jedna inficirana osoba može između 15-20 osoba da zarazi u okolini, da virus oko 2 sata u spoljašnjoj sredini između prenosnika oboljenja, da uzrokuje dosta ozbiljnu kliničku sliku i kada se bolest desi, a dijete nije vakcinisano, mi nemamo puno izbora. Možemo samo da djelujemo simptomatski, odnosno da liječimo simptome, ali prave terapije nema. Zato apeliramo da ako imamo na raspolaganju kroz program redovite imunizacije, nešto što se zove tehnologija, nešto što se zove tehnološki napredak i pobjeda medicine nad zaraznim bolestima, ako roditeljima pružamo besplatne, dostupne, učinkovite i sigurne vakcine, mislim da je čin odgovornog roditeljstva da donose odluku da se djeca vakcinišu, jer je to jedini efikasan način zaštite od zaraznih bolesti”, zaključila je Ramić Čatak.

Različiti izvori informacija utiču na roditelje prilikom odluke o vakcinaciji djece.

Ramić Čatak je apelirala na roditelje da se o vakcinaciji i kvalitetu vakcina informišu kod relevantnih stručnjaka. Apelirala je da se roditelji vrate zdravstvenim radnicima kao izvoru informacija. Kao jedan od otežavajućih faktora prilikom imunizacije Ramić Čatak je navela nedostatak zdravstvenih radnika, naročito pedijatara.

“Ja ne znam kako će zdravstveni sistem izdržati ako se ovaj trend nastavi, mora se planski proizvoditi kadar”, zaključila je.

Proglašena je epidemija morbila u nekoliko regija BiH ali i u regionu. Članica BHAAAS-a Aida Ramić Čatak je o trenutnom stanju govorila za N1.

“Dakle, po podacima koje pratimo, situacija se zaista mijenja iz dana u dan. Ono što je sada najalarmantnije je trenutno Tuzlanski kanton i Živinice. Dakle, situacija se tu iskomplicirala ne samo sa povećanjem broja djece oboljele od morbila, nego se upravo dešava jedna kombinacija da su djeca inficirana od kombinacije virusa. Počelo je to sa nekih prvih 12 slučajeva početkom ove godine, pa sa 17. Trenutno su podaci negdje oko 48 inficirane djece, 29 je bilo hospitalizirano”, kazala je Ramić Čatak.

“Pretpostavka je da imamo negdje 70 do 75 djece zaražene morbilima na području Tuzlanskog kantona, najviše Tuzla i Živinice. Po podacima radi se o djeci koje su uglavnom starosti 1 do 4 godine, manje 5 do 9. Dakle, upravo onaj period kada i treba da se primi prva doza vakcine protiv morbila, očito se radilo u najvećem broju slučaja o nevakcinisanoj djeci, odnosno odluci roditelja da odlože vakcinaciju”, dodala je.

Ramić Čatak je napomenula da je imunizacija i vakcinacija čin odgovornog roditeljstva.

“Prema zakonu o zaštiti od zaraznih bolesti je i naredio o provođenju obavezne imunizacije. U stvari, o vakcini koja pripada programu redovite imunizacije, djeca treba da prime ovu MMR vakcinu koja štiti od morbila, rubeola i pertusisa u periodu od navršene jedne godine, dakle 12 mjeseci. A druga se prima pred polazak u školu. Naravno, dešava se da u određenim situacijama roditelji iz određenih razloga odlažu prijem te vakcine, ali se u zdravstvenom sistemu omogućuje da djeca mogu i nakon godinu dana da prime vakcinu protiv morbila”, kazala je.

Za one koji odgađaju ili za one koji iz nekih razloga nemaju dovoljno povjerenja. Zašto je važno da se djeca vakcinišu?

“Kao i kod svakog oblika vakcinacije, osobito ovdje kod morbila. Dakle, radi se o jednoj specifičnoj situaciji, virusna oboljenja nemaju adekvatnu terapiju. Dakle, radi se posebno o vrsti kod morbila, jedne virusne infekcije koja se vrlo lako prenosi i širi među djecom. Podaci kažu da jedna inficirana osoba može između 15-20 osoba da zarazi u okolini, da virus oko 2 sata u spoljašnjoj sredini između prenosnika oboljenja, da uzrokuje dosta ozbiljnu kliničku sliku i kada se bolest desi, a dijete nije vakcinisano, mi nemamo puno izbora. Možemo samo da djelujemo simptomatski, odnosno da liječimo simptome, ali prave terapije nema. Zato apeliramo da ako imamo na raspolaganju kroz program redovite imunizacije, nešto što se zove tehnologija, nešto što se zove tehnološki napredak i pobjeda medicine nad zaraznim bolestima, ako roditeljima pružamo besplatne, dostupne, učinkovite i sigurne vakcine, mislim da je čin odgovornog roditeljstva da donose odluku da se djeca vakcinišu, jer je to jedini efikasan način zaštite od zaraznih bolesti”, zaključila je Ramić Čatak.

Različiti izvori informacija utiču na roditelje prilikom odluke o vakcinaciji djece.

Ramić Čatak je apelirala na roditelje da se o vakcinaciji i kvalitetu vakcina informišu kod relevantnih stručnjaka. Apelirala je da se roditelji vrate zdravstvenim radnicima kao izvoru informacija. Kao jedan od otežavajućih faktora prilikom imunizacije Ramić Čatak je navela nedostatak zdravstvenih radnika, naročito pedijatara.

“Ja ne znam kako će zdravstveni sistem izdržati ako se ovaj trend nastavi, mora se planski proizvoditi kadar”, zaključila je.