Prema mjerenjima Svjetskog tima za kontrolu kvaliteta vazduha, Sarajevo, Tuzla i Lukavac juče ujutro su opet bili među najzagađenijim gradovima Evrope.

Dozvoljeni indeks zagađenosti vazduha iznosi 50, što znači da je vazduh relativno čist i ne šteti zdravlju građana. Međutim, indeks kvaliteta vazduha na području Ilidže juče je iznosio 167, u Tuzli 164, dok je najzagađeniji vazduh bio u Lukavcu s indeksom kvaliteta od 185.

“Zagađenje se osjeti, magla se vidi. Što je najžalosnije, ja i ostali građani smo se polako navikli na to. Niti nosimo više šalove preko usta, niti maske da bismo se zaštitili. Imamo dovoljno drugih problema pa nemamo kad ni razmišljati o tome, a ni vlasti ništa ne čine da nam bar vazduh bude čistiji, a ne da se trujemo”, navodi jedna mještanka Ilidže.

Iz Svjetskog tima za kontrolu kvaliteta vazduha su istakli da je boravak na otvorenom pod uslovima s indeksom zagađenja iznad 100 veoma opasan za zdravlje.

“Građani mogu osjetiti zdravstvene probleme nekoliko sati ili nekoliko dana nakon izlaganja zagađenom vazduhu”, navode iz Svjetskog tima.

Džemila Agić, direktor Centra za ekologiju i energiju Tuzla, kaže da je malo značajnih pomaka i važnih mjera na kojim se radi da bi došlo do smanjenja zagađenja vazduha, koje je već višegodišnji problem.

“Ono što bi trebalo uraditi u gradovima koji imaju izražen ovaj problem jeste napraviti analizu o uzrocima zagađenja, predvidjeti mjere koje će biti kratkoročne i dugoročne, dakle plan mjera koji će se ozbiljno shvatiti i implementirati kako bismo u narednih pet godina mogli očekivati poboljšanje”, kaže Agićeva.

Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” nismo uspjeli stupiti u kontakt s ministarstvima zaduženim za zaštitu sredine kako Sarajevskog, tako i Tuzlanskog kantona.

Agićeva navodi da, iako se zna da je povećana koncentracija ovih zagađujućih materija kancerogena i da je ovakav vazduh veoma štetan, mnogi roditelji izvode djecu u šetnju.

Agićeva pojašnjava da treba koristiti maske napravljene za zaštitu od zagađenog vazduha, s obzirom na to da šalovi ne mogu mnogo pomoći.

Prema riječima Čedomira Crnogorca, profesora na banjalučkom Prirodno-matematičkom fakultetu, jedan od razloga zagađenosti je nepostojanje razmjene zagađujućih čestica sa Mađarskom i zemljama bivše Jugoslavije.

Tvrdi da Mađarska u zimskom periodu šalje izuzetno velike količine čestica iz svojih termoelektrana na naš prostor.

“Mislim da neozbiljno shvatamo situaciju. Ne može priroda samopročišćavanjem ispraviti sve gdje čovjek griješi”, tvrdi Crnogorac.

Anes Podić iz Udruženja “Eko-akcija” Sarajevo upozorava da uticaj ovakvog vazduha na zdravlje može biti opasan, jer lebdeće čestice kroz pluća mogu prodrijeti direktno u krvotok.

Prema mjerenjima, zagađeniji vazduh nego u bh. gradovima zabilježen je jedino u Bitolju u Makedoniji.

Lakše se diše u Bijeljini

Mjerenje kvaliteta vazduha u Bijeljini pokazalo je da je zagađenost ove sezone grijanja manja nego prošle zime.

“Od početka sezone grijanja 15. oktobra samo jedan dan, 18. novembra, prekoračena je granična vrijednost”, ističe Suada Popović, stručni saradnik za zaštitu životne sredine u Gradskoj upravi Bijeljine.

Prema mjerenjima Svjetskog tima za kontrolu kvaliteta vazduha, Sarajevo, Tuzla i Lukavac juče ujutro su opet bili među najzagađenijim gradovima Evrope.

Dozvoljeni indeks zagađenosti vazduha iznosi 50, što znači da je vazduh relativno čist i ne šteti zdravlju građana. Međutim, indeks kvaliteta vazduha na području Ilidže juče je iznosio 167, u Tuzli 164, dok je najzagađeniji vazduh bio u Lukavcu s indeksom kvaliteta od 185.

“Zagađenje se osjeti, magla se vidi. Što je najžalosnije, ja i ostali građani smo se polako navikli na to. Niti nosimo više šalove preko usta, niti maske da bismo se zaštitili. Imamo dovoljno drugih problema pa nemamo kad ni razmišljati o tome, a ni vlasti ništa ne čine da nam bar vazduh bude čistiji, a ne da se trujemo”, navodi jedna mještanka Ilidže.

Iz Svjetskog tima za kontrolu kvaliteta vazduha su istakli da je boravak na otvorenom pod uslovima s indeksom zagađenja iznad 100 veoma opasan za zdravlje.

“Građani mogu osjetiti zdravstvene probleme nekoliko sati ili nekoliko dana nakon izlaganja zagađenom vazduhu”, navode iz Svjetskog tima.

Džemila Agić, direktor Centra za ekologiju i energiju Tuzla, kaže da je malo značajnih pomaka i važnih mjera na kojim se radi da bi došlo do smanjenja zagađenja vazduha, koje je već višegodišnji problem.

“Ono što bi trebalo uraditi u gradovima koji imaju izražen ovaj problem jeste napraviti analizu o uzrocima zagađenja, predvidjeti mjere koje će biti kratkoročne i dugoročne, dakle plan mjera koji će se ozbiljno shvatiti i implementirati kako bismo u narednih pet godina mogli očekivati poboljšanje”, kaže Agićeva.

Do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” nismo uspjeli stupiti u kontakt s ministarstvima zaduženim za zaštitu sredine kako Sarajevskog, tako i Tuzlanskog kantona.

Agićeva navodi da, iako se zna da je povećana koncentracija ovih zagađujućih materija kancerogena i da je ovakav vazduh veoma štetan, mnogi roditelji izvode djecu u šetnju.

Agićeva pojašnjava da treba koristiti maske napravljene za zaštitu od zagađenog vazduha, s obzirom na to da šalovi ne mogu mnogo pomoći.

Prema riječima Čedomira Crnogorca, profesora na banjalučkom Prirodno-matematičkom fakultetu, jedan od razloga zagađenosti je nepostojanje razmjene zagađujućih čestica sa Mađarskom i zemljama bivše Jugoslavije.

Tvrdi da Mađarska u zimskom periodu šalje izuzetno velike količine čestica iz svojih termoelektrana na naš prostor.

“Mislim da neozbiljno shvatamo situaciju. Ne može priroda samopročišćavanjem ispraviti sve gdje čovjek griješi”, tvrdi Crnogorac.

Anes Podić iz Udruženja “Eko-akcija” Sarajevo upozorava da uticaj ovakvog vazduha na zdravlje može biti opasan, jer lebdeće čestice kroz pluća mogu prodrijeti direktno u krvotok.

Prema mjerenjima, zagađeniji vazduh nego u bh. gradovima zabilježen je jedino u Bitolju u Makedoniji.

Lakše se diše u Bijeljini

Mjerenje kvaliteta vazduha u Bijeljini pokazalo je da je zagađenost ove sezone grijanja manja nego prošle zime.

“Od početka sezone grijanja 15. oktobra samo jedan dan, 18. novembra, prekoračena je granična vrijednost”, ističe Suada Popović, stručni saradnik za zaštitu životne sredine u Gradskoj upravi Bijeljine.