Zbog strahovitog ekonomskog procvata, Njemačka očajnički pokušava dovesti što više radne snage iz tzv. trećih zemalja.

Upravo zbog nedostatka kvalifikovanih radnika, Njemačka priprema novi Zakon o useljeništvu. Cilj zakona je da se pojednostave procedure, ne samo za visoko obrazovani kadar, već i za one koji imaju završenu srednju školu. Generalno, očekuje se da Njemačka ovim zakonom bukvalno dovede svakog “ko iole zna nešto raditi”.

Na drugoj strani, odlazak ljudi iz BiH postala je svakodnevica, a vlasti ne pokazuju gotovo nikakav interes za ovom problematikom. Suočeni sa siromaštvom, građani BiH hvataju se slamčice spasa u vidu masovnog napuštanja ovih prostora. Slamčica spasa postaće čvrsta i stabilna slamka ukoliko njemački Zakon bude usvojen. Tako će ova zemlja po ko zna koji put ponovo postati domovina za desetine hiljada naših ljudi.

Stručna javnost se slaže – novi Zakon uzdrmaće ionako već dobro poljuljanu situaciju sa zapošljavanjem u BiH, te se može očekivati da se trend odlaska građana BiH nastavi, možda i brže nego do sada.

“Ono što je zabrinjavajuće, jeste da odlazi uglavnom mlađa populacija, tj. cijele porodice, koje bi trebale sutra da budu stubovi i nosioci ekonomskog razvoja BiH. S obzirom da u narednom periodu u BiH možemo očekivati veći rast broja penzionera, u kombinaciji sa negativnim prirodnim priraštajem i odlaskom mlade radne snage, te nepostojanjem populacijske politike, BiH se može naći u ozbiljnom ekonomskom problemu u narednih 5-6 godina”, kaže makroekonomista Faruk Hadžić za BUKU.

Postavlja se pitanje, kako osigurati penzije za nove penzionere? Za koga će raditi prosvjetni radnici, kada svake godine imamo sve manje upisane djece? Ko će liječiti našu djecu i građane, kada nam se broj doktora smanjuje?

“Mislim da ova vlast uopšte ne razmišlja o ovim problemima, jer o problemima u BiH se razmišlja tek kada do njih dođe i kada oni eskaliraju”, naglašava on.

Ono što ga brine kao makroekonomistu jeste da na ovaj način penzioni sistem neće još dugo izdržati i da će vlast kao rješenje u budućnosti izabrati povećanje stope PDV-a, kako bi koliko-toliko uspjela održati ekonomski sistem i finansiranje raznih budžetskih potreba.

“Jedan od najboljih primjera jeste i nedavni Poziv za oporezivanje uplata iz inostranstva, koji će najprije pogoditi mlade građane ove zemlje. Umjesto da vlast sjedne sa njima, razgovara i zahvali im se što nisu otišli van BiH, pita ih kako im mogu pomoći da još donesu novca u BiH, od kojih će i država imati znatnu korist, ona ih pokušava “kazniti” sa naplatom poreskih obaveza od 2015. godine. Nažalost, imamo samo deklarativnu podršku za zadržavanje mladih, ali što se tiče stvarnih poteza i djela, nažalost ne”, kaže Hadžić u izjavi za BUKU.

Nacrt Zakona o useljeništvu koji se predlaže navodi kako Njemačka mora biti uspješnija u privlačenju kvalifikovane radne snage iz trećih zemalja, odnosno zemalja izvan teritorije EU.

Zakon dalje tretira i problematiku nostrifikacije dokumenata odnosno stručnih svjedočanstava u smislu uklanjanja takvih administrativnih barijera. Druga problematika se tiče nivoa poznavanja jezika za useljenike, gdje zakon ostaje malo nedorečen kao i da li je potrebna konkretna ponuda za posao prilikom odobravanja vize.

Ono što se zasad čini da bi moglo biti usvojeno, a kako je prenio Deutsche Welle, jeste da njemačka vlada planira davati vize i ljudima sa srednjom stručnom spremom. Tu se i same njemačke kompanije drže poprilično po strani i većinom bez konkretnih garancija se ne bi odlučivale za prihvatanje lica iz trećih zemalja. Međutim, iskustva drugih zemalja sa sličnim poduhvatom pokazuju da to ne bi trebo biti veliki problem, naprotiv.

Njemačkoj trebaju radnici sa srednjom stručnom spremom: medicinske sestre, bolničarke, njegovatelji, odgajatelji, električari, stolari. Takva zanimanja pokrivaju 60 posto njemačkog tržišta rada, prenio je u ponedjeljak Deutsche Welle. Podrazumijeva se da visoko obrazovani i ljudi sa vrhunskim kvalifikacijama mogu doći u Njemačku bez ikakvih problema i zaposliti se gotovo momentalno. Tu su Nijemci možda i najliberalniji od svih zemalja u EU.

Zaposliti što više ljudi sa srednjom stručnom spremom mogao bi značiti novi početak masovnog odlaska ljudi iz Bosne i Hercegovine. Prioritet broj jedan u agendi domaćih vlasti? Pa, nemojte biti blesavi.

Demograf Aleksandar Čavić kaže za BUKU kako će našoj vlasti dobro doći odlazak ljudi jer se tako rješavaju socijalnog bremena i najčešće političkih neistomišljenika.

“Kao i svaka nekompetentna uprava, oni mute vodu i stvaraju privid da se nešto radi. Mantraju o tome kako se sele i iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, pa i Njemačke. Pri tom zaboravljajući da se u te zemlje ljudi i doseljavaju, upravo sa naših područja. A ovdje neće ni Sirijci, Avganistanci, ljudi sa sjevera Afrike da se zadrže. Zato mudre zemlje prave propise o useljeništvu i dovode one koje im odgovaraju, a mi kada ostanemo bez radne snage, odakle ćemo mi preferirati doseljenike?”, pita se demograf Aleksandar Čavić.

Zbog strahovitog ekonomskog procvata, Njemačka očajnički pokušava dovesti što više radne snage iz tzv. trećih zemalja.

Upravo zbog nedostatka kvalifikovanih radnika, Njemačka priprema novi Zakon o useljeništvu. Cilj zakona je da se pojednostave procedure, ne samo za visoko obrazovani kadar, već i za one koji imaju završenu srednju školu. Generalno, očekuje se da Njemačka ovim zakonom bukvalno dovede svakog “ko iole zna nešto raditi”.

Na drugoj strani, odlazak ljudi iz BiH postala je svakodnevica, a vlasti ne pokazuju gotovo nikakav interes za ovom problematikom. Suočeni sa siromaštvom, građani BiH hvataju se slamčice spasa u vidu masovnog napuštanja ovih prostora. Slamčica spasa postaće čvrsta i stabilna slamka ukoliko njemački Zakon bude usvojen. Tako će ova zemlja po ko zna koji put ponovo postati domovina za desetine hiljada naših ljudi.

Stručna javnost se slaže – novi Zakon uzdrmaće ionako već dobro poljuljanu situaciju sa zapošljavanjem u BiH, te se može očekivati da se trend odlaska građana BiH nastavi, možda i brže nego do sada.

“Ono što je zabrinjavajuće, jeste da odlazi uglavnom mlađa populacija, tj. cijele porodice, koje bi trebale sutra da budu stubovi i nosioci ekonomskog razvoja BiH. S obzirom da u narednom periodu u BiH možemo očekivati veći rast broja penzionera, u kombinaciji sa negativnim prirodnim priraštajem i odlaskom mlade radne snage, te nepostojanjem populacijske politike, BiH se može naći u ozbiljnom ekonomskom problemu u narednih 5-6 godina”, kaže makroekonomista Faruk Hadžić za BUKU.

Postavlja se pitanje, kako osigurati penzije za nove penzionere? Za koga će raditi prosvjetni radnici, kada svake godine imamo sve manje upisane djece? Ko će liječiti našu djecu i građane, kada nam se broj doktora smanjuje?

“Mislim da ova vlast uopšte ne razmišlja o ovim problemima, jer o problemima u BiH se razmišlja tek kada do njih dođe i kada oni eskaliraju”, naglašava on.

Ono što ga brine kao makroekonomistu jeste da na ovaj način penzioni sistem neće još dugo izdržati i da će vlast kao rješenje u budućnosti izabrati povećanje stope PDV-a, kako bi koliko-toliko uspjela održati ekonomski sistem i finansiranje raznih budžetskih potreba.

“Jedan od najboljih primjera jeste i nedavni Poziv za oporezivanje uplata iz inostranstva, koji će najprije pogoditi mlade građane ove zemlje. Umjesto da vlast sjedne sa njima, razgovara i zahvali im se što nisu otišli van BiH, pita ih kako im mogu pomoći da još donesu novca u BiH, od kojih će i država imati znatnu korist, ona ih pokušava “kazniti” sa naplatom poreskih obaveza od 2015. godine. Nažalost, imamo samo deklarativnu podršku za zadržavanje mladih, ali što se tiče stvarnih poteza i djela, nažalost ne”, kaže Hadžić u izjavi za BUKU.

Nacrt Zakona o useljeništvu koji se predlaže navodi kako Njemačka mora biti uspješnija u privlačenju kvalifikovane radne snage iz trećih zemalja, odnosno zemalja izvan teritorije EU.

Zakon dalje tretira i problematiku nostrifikacije dokumenata odnosno stručnih svjedočanstava u smislu uklanjanja takvih administrativnih barijera. Druga problematika se tiče nivoa poznavanja jezika za useljenike, gdje zakon ostaje malo nedorečen kao i da li je potrebna konkretna ponuda za posao prilikom odobravanja vize.

Ono što se zasad čini da bi moglo biti usvojeno, a kako je prenio Deutsche Welle, jeste da njemačka vlada planira davati vize i ljudima sa srednjom stručnom spremom. Tu se i same njemačke kompanije drže poprilično po strani i većinom bez konkretnih garancija se ne bi odlučivale za prihvatanje lica iz trećih zemalja. Međutim, iskustva drugih zemalja sa sličnim poduhvatom pokazuju da to ne bi trebo biti veliki problem, naprotiv.

Njemačkoj trebaju radnici sa srednjom stručnom spremom: medicinske sestre, bolničarke, njegovatelji, odgajatelji, električari, stolari. Takva zanimanja pokrivaju 60 posto njemačkog tržišta rada, prenio je u ponedjeljak Deutsche Welle. Podrazumijeva se da visoko obrazovani i ljudi sa vrhunskim kvalifikacijama mogu doći u Njemačku bez ikakvih problema i zaposliti se gotovo momentalno. Tu su Nijemci možda i najliberalniji od svih zemalja u EU.

Zaposliti što više ljudi sa srednjom stručnom spremom mogao bi značiti novi početak masovnog odlaska ljudi iz Bosne i Hercegovine. Prioritet broj jedan u agendi domaćih vlasti? Pa, nemojte biti blesavi.

Demograf Aleksandar Čavić kaže za BUKU kako će našoj vlasti dobro doći odlazak ljudi jer se tako rješavaju socijalnog bremena i najčešće političkih neistomišljenika.

“Kao i svaka nekompetentna uprava, oni mute vodu i stvaraju privid da se nešto radi. Mantraju o tome kako se sele i iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, pa i Njemačke. Pri tom zaboravljajući da se u te zemlje ljudi i doseljavaju, upravo sa naših područja. A ovdje neće ni Sirijci, Avganistanci, ljudi sa sjevera Afrike da se zadrže. Zato mudre zemlje prave propise o useljeništvu i dovode one koje im odgovaraju, a mi kada ostanemo bez radne snage, odakle ćemo mi preferirati doseljenike?”, pita se demograf Aleksandar Čavić.