Ukoliko se visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt odluči na nametanje diskriminirajućih odredbi Izbornog zakona BiH, jedan problem u Bosni i Hercegovini će doista biti riješen.

Riječ je u dugim redovima pred ambasadom Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini, u kojima stoje građani Bosne i Hercegovine, čekajući svoj termin za vizu.

Naime, ukoliko se diskriminirajuće odrebe nametnu, građani Bosne i Hercegovine, a takvih bi bilo na stotine hiljada, imali bi puno pravo zatražiti azil u zemljama Evropske unije. S obzirom da desetine hiljada građana čeka svoj termin pred njemačkom ambasadom, to čekanje bi tog trenutka postalo potpuno bespotrebno. 

U tom slučaju mnogi građani bi jednostavno mogli otići u zemlje Evropske unije, pa i u Njemačku te zatražiti azil. To već mogu učiniti oni građani koji su pred Evropskim sudom za ljudska prava dobili presude, a broj takvih bi se proširio na stotine hiljada ukoliko se nametnu diskriminirajuće odredbe.

Pitanje je naravno, koliko zemljama Evropske unije odgovaraju pojačani zahtjevi za dobijanjem azilantskog statusa.

Stoga je na Visokom predstavniku breme teške odluke. Uostalom, jedna Lana Pudar sutra ne bi imala svoja građanska prava, ako bi Schmidt, kako to danas pišu i njemački mediji, svojom odlukom ‘vjerovatno osnažio posebno hrvatske nacionalističke težnje’.

Inače, nakon histeričnog napada Schmidta u srijedu, kolege iz Njemačke ocijenile su ovaj nastup kao ponašanje kolonijalnog gospodara!

Ukoliko se visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt odluči na nametanje diskriminirajućih odredbi Izbornog zakona BiH, jedan problem u Bosni i Hercegovini će doista biti riješen.

Riječ je u dugim redovima pred ambasadom Republike Njemačke u Bosni i Hercegovini, u kojima stoje građani Bosne i Hercegovine, čekajući svoj termin za vizu.

Naime, ukoliko se diskriminirajuće odrebe nametnu, građani Bosne i Hercegovine, a takvih bi bilo na stotine hiljada, imali bi puno pravo zatražiti azil u zemljama Evropske unije. S obzirom da desetine hiljada građana čeka svoj termin pred njemačkom ambasadom, to čekanje bi tog trenutka postalo potpuno bespotrebno. 

U tom slučaju mnogi građani bi jednostavno mogli otići u zemlje Evropske unije, pa i u Njemačku te zatražiti azil. To već mogu učiniti oni građani koji su pred Evropskim sudom za ljudska prava dobili presude, a broj takvih bi se proširio na stotine hiljada ukoliko se nametnu diskriminirajuće odredbe.

Pitanje je naravno, koliko zemljama Evropske unije odgovaraju pojačani zahtjevi za dobijanjem azilantskog statusa.

Stoga je na Visokom predstavniku breme teške odluke. Uostalom, jedna Lana Pudar sutra ne bi imala svoja građanska prava, ako bi Schmidt, kako to danas pišu i njemački mediji, svojom odlukom ‘vjerovatno osnažio posebno hrvatske nacionalističke težnje’.

Inače, nakon histeričnog napada Schmidta u srijedu, kolege iz Njemačke ocijenile su ovaj nastup kao ponašanje kolonijalnog gospodara!