Ekonomski rast u BiH u ovoj godini neće biti 3,1 odsto, kako je to Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozirao u aprilu, već svega 2,8 odsto, pokazuju najnovije procjene MMF-a.

Time smo došli do dodatno obeshrabrujućih procjena, pogotovo ako se uzme u obzir da nam je ova međunarodna institucija prije godinu dana predviđala rast od 3,5 odsto u 2019.

Ili, ako ćemo biti praktičniji, prognozirani ekonomski rast nam je za 12 mjeseci otanjio za petinu.

MMF je na ovaj način kada je BiH u pitanju dao lošije prognoze u odnosu na Svjetsku banku, koja nam je nedavno u 2019. godini prognozirala rast od 3,1 odsto.

I to, međutim, nije kraj pesimističnim pokazateljima jer je MMF i za iduću godinu srezao prognoze rasta BiH, i to na 2,6 odsto, a proljetos je izašao sa procjenom od 3,2 procenta. Za 2024. godinu predviđen nam je rast od tri odsto, što je opet drastičan pad u odnosu na raniju prognozu od 3,5 odsto.

Ekonomista i akademik Muris Čičić ističe da bi uzrok najnovijih prognoza MMF-a trebalo tražiti u političkoj situaciji u BiH, odnosno nemogućnosti vlasti da se konstituiše i napravi kakav-takav smislen program zajedničkog djelovanja na putu daljeg ekonomskog razvoja.

“Ipak, ovi makroekonomski pokazatelji nikad se direktno ne prelivaju na stvarne okolnosti života građana, tako da će otprilike situacija ostati onakva kakva je i bila”, rekao je za “Nezavisne” Čičić.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, prilično je, sarkastično nam kaže, iznenađen ovakvim procjenama MMF-a slušajući naše predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti.

“Ako njih slušamo, nikad nismo imali bolji rast i razvoj, niti bolje rezultate. Tako da je očito, biću sarkastičan, da je MMF poprilično pogriješio. Mi dolazimo u poziciju da se pitamo kome da vjerujemo”, kaže Šatorović za “Nezavisne”.

U nastavku se pita da li su pogriješili “ovi koji nas ubjeđuju da nam je krasno i divno i da nam nikad nije bilo bolje”, ili MMF koji nam “uvijek pošalje lošu prognozu s ciljem pripreme za dodatni kreditni aranžman”.

“A taj aranžman će vlast, naravno, potpisati i dodatno zadužiti sva buduća pokoljenja u narednom periodu. Pravi prijatelji BiH otvorili bi pitanje da li nam treba ovoliko administracije koju ne može podnijeti, usudiću se reći, ni Njemačka. Ovakva procjena MMF-a neće zabrinuti vlast”, smatra Šatorović.

Inače, MMF u najnovijim procjenama predviđa stabilnu inflaciju u BiH koja će se zadržati na nivou od 1,1 odsto u 2019. godini s tim da će na kraju godine iznositi 1,2 odsto. Projekcije su da bi u 2020. inflacija mogla skočiti na 1,4 odsto, koliko bi trebalo da iznosi i na kraju iduće godine.

Deficit tekućeg računa BiH u ovoj godini, prema MMF-u, iznosiće -4,8 odsto, nakon prošlogodišnjih -4,1 odsto. U idućoj godini projekcije su -4,9 odsto, a za 2024. prognozira se povratak na -4,8 odsto.

Međunarodni monetarni fond, inače, snizio je i procjenu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini. MMF predviđa globalni rast od tri odsto za 2019, što je pad od 0,3 odsto u odnosu na procjene objavljene proljetos.

Američko-kineski trgovinski rat, kako navode iz MMF-a, spustiće rast globalne ekonomije u 2019. na najniži nivo od finansijske krize 2008/09. godine.

Neće biti recesije

U ovoj godini nema mjesta strahu od nove recesije, procjene su analitičara jedne od bamaka sa našeg područja.

Oni navode da turistički sektor ostaje jedna od oblasti s najvišim dvocifrenim stopama rasta, očekivanim pozitivnim doprinosom BDP-u te očekivanim prilivom prihoda od izvoza turističkih usluga iznad milijardu evra.

“Ne strahujemo od nove recesije u 2019. godini s obzirom na to da su loši pokazatelji u realnom sektoru donekle kompenzirani snažnim rastom maloprodaje i veleprodaje koje čine 21 odsto BDP-a. On ukazuje i na snažan rast domaće potražnje i privatne potrošnje koja će biti ključni pokretač rasta ove godine”, navode analitičari ove banke.

Ekonomski rast u BiH u ovoj godini neće biti 3,1 odsto, kako je to Međunarodni monetarni fond (MMF) prognozirao u aprilu, već svega 2,8 odsto, pokazuju najnovije procjene MMF-a.

Time smo došli do dodatno obeshrabrujućih procjena, pogotovo ako se uzme u obzir da nam je ova međunarodna institucija prije godinu dana predviđala rast od 3,5 odsto u 2019.

Ili, ako ćemo biti praktičniji, prognozirani ekonomski rast nam je za 12 mjeseci otanjio za petinu.

MMF je na ovaj način kada je BiH u pitanju dao lošije prognoze u odnosu na Svjetsku banku, koja nam je nedavno u 2019. godini prognozirala rast od 3,1 odsto.

I to, međutim, nije kraj pesimističnim pokazateljima jer je MMF i za iduću godinu srezao prognoze rasta BiH, i to na 2,6 odsto, a proljetos je izašao sa procjenom od 3,2 procenta. Za 2024. godinu predviđen nam je rast od tri odsto, što je opet drastičan pad u odnosu na raniju prognozu od 3,5 odsto.

Ekonomista i akademik Muris Čičić ističe da bi uzrok najnovijih prognoza MMF-a trebalo tražiti u političkoj situaciji u BiH, odnosno nemogućnosti vlasti da se konstituiše i napravi kakav-takav smislen program zajedničkog djelovanja na putu daljeg ekonomskog razvoja.

“Ipak, ovi makroekonomski pokazatelji nikad se direktno ne prelivaju na stvarne okolnosti života građana, tako da će otprilike situacija ostati onakva kakva je i bila”, rekao je za “Nezavisne” Čičić.

Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, prilično je, sarkastično nam kaže, iznenađen ovakvim procjenama MMF-a slušajući naše predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti.

“Ako njih slušamo, nikad nismo imali bolji rast i razvoj, niti bolje rezultate. Tako da je očito, biću sarkastičan, da je MMF poprilično pogriješio. Mi dolazimo u poziciju da se pitamo kome da vjerujemo”, kaže Šatorović za “Nezavisne”.

U nastavku se pita da li su pogriješili “ovi koji nas ubjeđuju da nam je krasno i divno i da nam nikad nije bilo bolje”, ili MMF koji nam “uvijek pošalje lošu prognozu s ciljem pripreme za dodatni kreditni aranžman”.

“A taj aranžman će vlast, naravno, potpisati i dodatno zadužiti sva buduća pokoljenja u narednom periodu. Pravi prijatelji BiH otvorili bi pitanje da li nam treba ovoliko administracije koju ne može podnijeti, usudiću se reći, ni Njemačka. Ovakva procjena MMF-a neće zabrinuti vlast”, smatra Šatorović.

Inače, MMF u najnovijim procjenama predviđa stabilnu inflaciju u BiH koja će se zadržati na nivou od 1,1 odsto u 2019. godini s tim da će na kraju godine iznositi 1,2 odsto. Projekcije su da bi u 2020. inflacija mogla skočiti na 1,4 odsto, koliko bi trebalo da iznosi i na kraju iduće godine.

Deficit tekućeg računa BiH u ovoj godini, prema MMF-u, iznosiće -4,8 odsto, nakon prošlogodišnjih -4,1 odsto. U idućoj godini projekcije su -4,9 odsto, a za 2024. prognozira se povratak na -4,8 odsto.

Međunarodni monetarni fond, inače, snizio je i procjenu rasta svjetske ekonomije u ovoj godini. MMF predviđa globalni rast od tri odsto za 2019, što je pad od 0,3 odsto u odnosu na procjene objavljene proljetos.

Američko-kineski trgovinski rat, kako navode iz MMF-a, spustiće rast globalne ekonomije u 2019. na najniži nivo od finansijske krize 2008/09. godine.

Neće biti recesije

U ovoj godini nema mjesta strahu od nove recesije, procjene su analitičara jedne od bamaka sa našeg područja.

Oni navode da turistički sektor ostaje jedna od oblasti s najvišim dvocifrenim stopama rasta, očekivanim pozitivnim doprinosom BDP-u te očekivanim prilivom prihoda od izvoza turističkih usluga iznad milijardu evra.

“Ne strahujemo od nove recesije u 2019. godini s obzirom na to da su loši pokazatelji u realnom sektoru donekle kompenzirani snažnim rastom maloprodaje i veleprodaje koje čine 21 odsto BDP-a. On ukazuje i na snažan rast domaće potražnje i privatne potrošnje koja će biti ključni pokretač rasta ove godine”, navode analitičari ove banke.