Ustavni sud Bosne i Hercegovine na sjednici zakazanoj za 4. oktobar 2019. godine izjasnit će se o ustavnosti postojanja smrtne kazne u Ustavu bh. entiteta RS.

Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS uputio je Ustavnom sudu BiH još 26. jula 2019. godine zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 11. stav 2. Ustava Republike Srpske.

Riječ je o odredbi koja je sastavni dio poglavlja Ustava RS-a posvećenog ljudskim pravima i slobodama, a koja glasi:”Smrtna kazna može se izuzetno propisati i izreći samo za najteže oblike teških krivičnih djela”.

U izvještajima svjetskih organizacija vlast u bosanskohercegovačkom entitetu RS već dugu niz godina predmet je kritika zbog postojanja mogućnosti izricanja smrtne kazne. Ova odredba nanijela je i ogromnu štetu imidžu države BiH s obzirom na to da je RS samo administrativno-teritorijalna jedinca u sastavu BiH pa je država BiH često spominjana kao zemlja u kojoj je moguće izreći smrtnu zakonsku sankciju.

Klub delegata iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a u zahtjevu za ocjenu ustavnosti naveo je kako smatraju da ovakvo ustavno određenje u Ustavu RS-a krši mnogobrojna prava iz Ustava BiH, kao i međunarodne obaveze koje je BiH preuzela pristupajući Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

Pored ovog zahtjeva Ustavni sud BiH 4. oktobra 2019. godine izjasnit će se i o zahtjevu 15 članova Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti odredbe člana 9. stav 7. Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju RS-a.

Zahtjev je podnesen u aprilu 2019. godine zbog kršenja odredbi Ustava Bosne i Hercegovine u pogledu nadležnosti za izdavanje licenci za međunarodni transport, jer ono što nije nadležnost entiteta ne može stajati u entitetskom zakonu.

Konkretno, zahtjev za ocjenu ustavnosti osporenog zakona podnesen je radi povrede člana III Ustava BiH koji se tiče nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine i odnosa između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta.

Osporenim zakonom ostavljena je mogućnost da RS izdaje licence za međunarodni transport, odnosno da te entitetske licence zamjenjuju licence koje izdaje Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, a što je u suprotnosti s Ustavom BiH.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine na sjednici zakazanoj za 4. oktobar 2019. godine izjasnit će se o ustavnosti postojanja smrtne kazne u Ustavu bh. entiteta RS.

Kluba delegata iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS uputio je Ustavnom sudu BiH još 26. jula 2019. godine zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 11. stav 2. Ustava Republike Srpske.

Riječ je o odredbi koja je sastavni dio poglavlja Ustava RS-a posvećenog ljudskim pravima i slobodama, a koja glasi:”Smrtna kazna može se izuzetno propisati i izreći samo za najteže oblike teških krivičnih djela”.

U izvještajima svjetskih organizacija vlast u bosanskohercegovačkom entitetu RS već dugu niz godina predmet je kritika zbog postojanja mogućnosti izricanja smrtne kazne. Ova odredba nanijela je i ogromnu štetu imidžu države BiH s obzirom na to da je RS samo administrativno-teritorijalna jedinca u sastavu BiH pa je država BiH često spominjana kao zemlja u kojoj je moguće izreći smrtnu zakonsku sankciju.

Klub delegata iz reda bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS-a u zahtjevu za ocjenu ustavnosti naveo je kako smatraju da ovakvo ustavno određenje u Ustavu RS-a krši mnogobrojna prava iz Ustava BiH, kao i međunarodne obaveze koje je BiH preuzela pristupajući Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

Pored ovog zahtjeva Ustavni sud BiH 4. oktobra 2019. godine izjasnit će se i o zahtjevu 15 članova Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti odredbe člana 9. stav 7. Zakona o prevozu u drumskom saobraćaju RS-a.

Zahtjev je podnesen u aprilu 2019. godine zbog kršenja odredbi Ustava Bosne i Hercegovine u pogledu nadležnosti za izdavanje licenci za međunarodni transport, jer ono što nije nadležnost entiteta ne može stajati u entitetskom zakonu.

Konkretno, zahtjev za ocjenu ustavnosti osporenog zakona podnesen je radi povrede člana III Ustava BiH koji se tiče nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine i odnosa između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta.

Osporenim zakonom ostavljena je mogućnost da RS izdaje licence za međunarodni transport, odnosno da te entitetske licence zamjenjuju licence koje izdaje Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, a što je u suprotnosti s Ustavom BiH.