Naplata javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH u posljednim godinama ima značajan trend rasta koji je najveći u regionu.

– Tako je naplata javnih prihoda za koje je nadležna Uprava u 2018. godini bila veća za više od 36,5 posto nego u 2014. godinu, odnosno za gotovo 1,4 milijarde KM – rekao je u razgovoru za Fenu v.d. direktora Porezne uprave FBiH Šerif Isović.

Zbog blokade računa rudari su nedavno protestirali pred Vladom FBiH, nisu ižašli iz jama dok računi rudnika nisu odblokirani. Upitan koliki je dug rudnika i ko je odgovoran za ovakve situacije, te može li se uspostaviti sistem redovnog izmirenja obaveza, postoji li takav dogovor, Isović kaže da dug šest rudnika koji posluju u koncernu JP Elektroprivrede BiH iznosi oko 500 miliona KM, a od tog iznosa oko šest posto se odnosi na dug po osnovu zatezne kamate.

– Veći dio kamata je otpisan u prethodnom periodu bez uplate glavnog duga (bezuslovno) shodno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, a u vezi sa Zakonom o finansijskoj konsolidaciji rudnika mrkog uglja u Federaciji BiH. Također, ukupan porezni dug svih poreznih dužnika u prisilnoj naplati iznosi preko 2,8 milijardi. Za ovakvo stanje su odgovorni mnogi i ja bih rekao da nema nevinih. Međutim, najveća odgovornost je na upravljačkim i vlasničkim stukturama, kao i institucijama koje su dovele do ovakvog stanja i nisu procesuirale i odgovorne dovele pred lice pravde. Kad je u pitanju odgovornost zaposlenika Porezne uprave mogu reći da je u posljednje vrijeme vođeno više disciplinskih postupaka. Međutim, želim ukazati da su Zakonom o državnoj službi zaštićeni neradnici i da su zakonska rješenja takva da se veoma teško možete osloboditi zaposlenika koji svoje obaveze ne obavlja profesionalo. Ne vidim nijednog opravdanog razloga zašto su zaposlenici u državnoj službi privilegovani u odnosu na zaposlenike u privredi i smatram da je to jedna velika nepravda i diskriminacija, i mislim da ovaj zakon u mnogim segmetima treba hitno izmijeniti – rekao je on.

Gomilanje duga 15 godina

Porezni dug se gomilao više od 15 godina i sasvim je logočno da se on ne može preko noći riješiti, ali Isović kaže da ga zabrinjava to što se ništa značajno ne radi na sistemskom rješavanju duga.

– S obzirom na iznos duga, jedna od primarnih reformskih aktivnosti treba biti smanjenje postojećeg poreznog duga i iznalaženje mehanizama za sprječavanje rasta duga u budućnosti. Mislim da nije dobro što se u zakonsku proceduru stavljaju „parcijalna“ rješenja. Ovdje mislim na zakone o konsolidaciji kojim se nastojao rješiti dug jedne grupe obveznika. Neracionalno je da se predlaže donošenje zakona kojim se reguliše dug od oko 100 miliona, a ne rješava dug od 2,7 milijardi maraka. Zakon o finansijskoj konsolidaciji preduzeća nije doveo do smanjenja duga, već naprotiv do njegovog povećnja, ali i do izbjegavanja plaćanja poreza, jer se postupci prisilne naplate kod obveznika koji su obuhvaćeni ovim Zakonom nisu mogli provoditi, a neki dužnici su u periodu konsolidacije otišli u stečaj. Naime, organi vlasti su za 23 preduzeća donijeli odluke o finansijskoj konsolidaciji od čega je sedam otišlo u stečaj, a dug ostalih se povećao za oko 46 miliona KM. Iz ovog se može zaključiti da su konsolidacije imale za rezultat obustavu postupka prinudne naplate i omogućavanje izbjegavanja plaćanja poreza dužnika. Sistem redovnog izmirenja obaveza postoji formalno pravno, jer je on propisan zakonom. Postoje i procedure za izmirenje duga u ratama na period do 10 godina, ali uz uslov da se sve tekuće obaveze redovno izvršavaju. Međutim, da bi se dug vraćao uslov je da se ekonomski osposobe rudnici, ali i ostali dužnici da mogu izvršavati svoje obaveze – navodi Isović.

Upitan da li je bilo pritisaka u vezi s blokadama računa rudnika da popusti, te kako je to doživio, kaže da pritisci dolaze od svih onih subjekata koji godinama nisu plaćali svoje obaveze, dakle ne samo od rudnika.

– U početku su reakcije prema aktivnostima koje poduzima Porezna uprava kad je u pitanju naplata duga bile više negativne nego pozitivne. Kad sam gledao rudare kako neće da izađu iz jame, osjećao sam se tužno i postiđeno, i malo je reći da mi ih je žao što su dovedeni u ovakvo stanje i ovo su bili moji najteži dani od kako obavljam dužnost v.d. direktora Porezne uprave Federacije BiH. Mnogim radnicima su godinama isplaćivane plaće bez uplate poreza i doprinosa što smo svi nijemo posmatrali. Ne sjećam se ni jednog slučaja da su se radnici pobunili zbog toga što su im isplaćene plaće bez uplate poreza i doprinosa na način kako je to bilo prilikom nastojanja Porezne uprave da porez naplati blokadom računa. U ovoj teškoj situaciji od rukovodstva sindikata dobio sam podršku za ovo što radimo. Ovo je značajna promjena, ako se ima u vidu, da aktivnosti Porezne uprave koje su počele početkom 2016. godine nisu imale podršku od određenog broja sindikalnih organizacija. Razumijem njihovo nezadovoljstvo, ali ipak pozivam sve sindikalne organizacije da podrže Poreznu upravu u njenom radu, a da svu svoju energiju i aktivnosti zajedno usmjerimo protiv nepoštenih i nesposobnih menadžera i protiv neracionalnog i neefikasnog poslovanja i da učinimo sve da se nepošteni i nesposobni blagovremeno smijene i procesuiraju, te ukoliko do toga ne dođe da proteste organizuju pred institucijama koje ne rade svoj posao – rekao je on.

Isović sindikalnim organizacijama predlaže da, ako to već ne rade vlasnici, analiziraju finansijsko poslovanje svojih firmi, da blagovremeno analiziraju da li se imovinom efikasno i racionalno upravlja i da na vrijeme reaguju i zahtijevaju smjene nesposobnih menadžerskih struktura, a ne da to rješavaju na ulici kad obično bude kasno.

– Ako imamo u vidu da je BiH porušena u ratu, da ima nerazvijenu infrastruktu i da kao takva vapi za obnovom, te da su sve građevinske firme koje su bile u državnom vlasništvu propale, a imovina menadžmenta tih firmi u pravilu enormno povećana, onda je to poražavajuće za sve nas, pogotovo što zato niko nije odgovarao – ocijenio je.

Govoreći o tome kako izaći iz ovakve situacije i šta je Porezna uprava učinila na otklanjanu ovakve situacije, Isović poručuje da je siguran da izlaz iz ovakve situacije nije odlaganje rješavanja problema ili guranje duga pod tepih.

– Treba odlučno podvući crtu i krenuti u rješavanje problema na najracionalniji način. Zato je prije svega nužan sveobuhvatan kvalitetan i u što kraćem roku provodiv pravni okvir koji će sistemski urediti plaćanje duga svih poreznih obveznika, a ne samo obveznika u državnom vlasništu ili pojedine grupe obveznika. Međutim, sam zakon neće ovu stvar riješiti. Prije donošenja zakona bez odlaganja, što prije, organi upravljanja i osnivači dužnika treba da hitno izvrše analizu poslovanja, te provedu brze, ozbiljne i fundamentalne promjene svih ključnih aktivnosti koje će dovesti do smanjenja i racionalizacije troškova, povećanja obima rada, prihoda, produktivnosti, ekonomičnosti i drugih pokazatelja uspješnosti poslovanja. Navedeno Porezna uprava predlaže duže od tri godine i može se samo pretpostaviti koliko smo izgubili zbog neprihvatanja ovih prijedloga, ili predlaganja boljih rješenja – kazao je.

Više mjera Porezne uprave zabilježeno početkom 2016.

Podsjetio je kako je, naime, Porezna uprava početkom 2016. godine preduzela više mjera i aktivnosti na naplati duga i uputila više inicijativa.

– U cilju sprječavanja daljeg rasta duga donijeli smo rješenja o ograničenom pravu raspolaganja novčanim sredstvima na računu dužnika. Tada su svi burno reagovali, iako im je bilo dozvoljeno da isplaćuju plaće, plaćaju poreze, doprinose, izdatke i troškove koji su neophodni da obavljaju djelatnost. Nije im dozvoljeno ono što predstavlja luksuz ili neko neracionalno poslovanje. Ove aktivnosti Porezne uprave Vlada Federacije BiH je dva puta odlagala s ciljem da se donese zakon kojim će se urediti pitanje poreznog duga. Međutim, do toga nije došlo, Ministarstvo finansija nije predložilo zakon, pa je Porezna uprava u novembru 2017. godine, Federalnom ministarstvu finansija i Vladi Federacije BiH dostavila i prijedlog nacrta Zakona o otpisu i naplati poreznog duga kojim bi se uredili uslovi, način i postupak otpisa i naplate dospjelog, a nenaplaćenog poreznog duga. Također, u cilju efikasnijeg provođenja postupka prinudne naplate Porezna uprava je Federalnom ministarstvu finansija dostavila i prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o procedurama prinudne naplate poreznih obaveza, prijedlog izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima i prijedlog Zakona o obrtu. Nažalost, ovi prijedlozi Porezne uprave nisu dalje „procesuirani“, a da jesu stanje bi bilo sigurno značajno bolje – naveo je.

Odgovarajući na pitanje da li je Porezna uprava osposobljena da se bori protiv neplaćanja poreza i može li objasniti situaciju u vezi s kompanijama dužnicima koje su u procesu stečaja, odnosno likvidacije, a nemaju izvore iz kojih bi platili dugovanja, Isović je rekao da Porezna uprava objektivno nema relane kapacitete da efikasno izvršava svoje obaveze.

– Duže vrijeme upozoravam da Porezna uprava nije kadrovski i materijalno osposobljena da efikasno izvršava svoje obaveze. Zaposlenici rade u neadekvatnim prostorima i uslovima, diskriminirani su u odnosu na druge zaposlenike koji se finansiraju od prihoda koje ubire Uprava i to kako u pogledu plaća tako i smještajnih i materijalno tehničkih uslova rada. Neprimjereno je da zaposlenici nekih dužnika imaju prosječne plaće veće od zaposlenika Uprave, kao što je neprimjereno i da menadžment nekih dužnika ima i nekoliko puta veće plaće od plaća menadženta Porezne uprave. Uprava ima neadekvatnu sistematizaciju radnih mjesta, nisu provedene reforme koje je prije tri godine predložio MMF, nema dovoljan broj zaposlenih. U Poreznoj upravi na dan 16.9.2019. godine zaposleno je ukupno 1.266, dok je broj sistematizovanih radnih mjesta 1.744, što znači da Uprava ima 478 zaposlenika manje od broja sistematizovanih zaposlenika. Interesantno je da se Upravi nije dozvoljavlo da se popuni mjesto rukovodioca Sektora prisilne naplate od septembra 2017. godine do novembra 2018. godine, a nakon toga je raspisan konkurs po kojim rukovodilac još nije izabran. Ako imamo stanje da se iz budžeta odobravaju i daju sredstva poreznim dužnicima, a da se Poreznoj upravi sredstva ograničavaju i ne osiguravaju u dovoljnom iznosu za rad i poslovanje, onda je to podmuklo urušavanje ekonomskog sistema, jer se na ovakav način postiče siva ekonomija – rekao je Isović.

Podsticanje sive ekonomije

Upozorava da se ovakvim postupcima organa vlasti dvostruko podstiče siva ekonomija. Prvo što se na ovaj način nagrađuju porezni dužnici, i drugo uskraćivanjem sredstava za rad Porezna uprava se dovodi u poziciju manje učinkovitosti.

– Najblaže rečeno, neprimjereno je da se budžetska sredstva tj. porezi koje uplaćuju porezni obveznici preko budžeta transferišu obveznicima koji izbjegavaju plaćanje poreza, a da se Poreznoj upravi ne obezbjeđuju sredstva u mjeri u kojoj bi se trebala osposobiti da efikasno izvršava svoje zakonom propisane obaveze. Stoga apelujem na sve nivoe vlasti da iz svojih budžeta neizdvajaju novac poreznim dužnicima, osim za izmirenje poreznih obaveza. Želim istaći da Porezna uprava unatoč velikim finansijskim i materijalnim ograničenjima i nedostatku dovoljnog broja poreznih službenika, ulaže značajne napore da efikasno i racionalno izvrši svoje obaveze i zalaže se da postane pravedna, racionalna i efikasna Uprava za izgradnju pravednog, jasnog i stabilnog poreznog sistema koji će odgovoriti potrebama razvoja BiH. Kada su u pitanju porezni obveznici kod kojih je pokrenut stečajni postupak podsjećam da se stečajni postupak provodi radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. Stečajni postupak provodi nadležni stečajni sud, Porezna uprava ne može voditi postuke naplate već se pojavljuje kao jedan od povjerilaca za naplatu potraživanja po osnovu javnih prihoda. Stečajni postupak obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, kao i imovinu koju stečajni dužnik stekne za vrijeme stečajnog postupka (stečajna masa), ukoliko drugim pravnim propisima nije predviđeno drugačije. U mnogim slučajevima Porezna uprava ne može naplatiti dug, jer prije Porezne uprave svoja potraživanja naplate banke ili drugi povjerioci – kazao je Isović.

Porezna uprava je provela više brzih kontola. Govoreći o tome kakvi su rezultati, Isović je istaknuo da novi koncept u radu Porezne uprave Federacije BiH predstavljaju brze kontrole koje se provode od novembra 2015. godine, a u čijem provođenju značajnu ulogu imaju građani koji su se odazvali na poziv Porezne uprave Federacije BiH, te u velikom broju prijavljivali različite nepravilnosti u poslovanju poreznih obveznika, zatim policijske uprave, mediji i druge institucije koje su mogle doprinijeti efikasnijem izvrašavanju poslova iz nadležnosti Uprave.

Porezna uprava je izvršila 19.872 brze kontrole u kojima je: otkrila 6.466 neprijavljenih radnika, utvrdila 5.803 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, otkrila 2.286 objekata koji su radili bez odobrenja za rad i 1.716 objekta koji su radili bez instaliranog fiskalnog uređaja.

– Ovo je samo direktan efekat, indirektni učinci su daleko veći, jer aktivnosti koje se u kontunuitetu i transparentno provode dovode do većeg broja prijava radnika. Nažalost, zbog ovih nepravilnosti, Uprava je zapečatila 3.839 poslovnih objekata i u 11.130 slučajeva izdala prekršajne naloge sa izrečenim novčanim sankcijama u ukupnom iznosu od 27.851.972 KM. Pored ovih rezultata treba istaći i da se ukupan broj fiskalizovanih uređaja u 2019. godini, u odnosu na 2015. godinu, povećao za 46.926 ili za cca 64 posto i iznosi 75.554, dok je na kraju 2015. godine iznosio 28.626. Iako je Uprava, samo u brzim akcijama, izrekla preko 27,8 miliona KM kazni i zapečatila 3.784 objekta, naročito treba ukazati da osnovni i primarni cilj Porezne uprave nije kažnjavanje, pečaćenje i zatvaranje objekata. Cilj je da svaki porezni obveznik ispunjava svoje obaveze, da ih dobrovoljno prijavi i plati i da prijavi svakog radnika – istakao je Isović.

Upitan da li osim rudnika postoje i druge velike kompanije u državnom vlasništvu koje ne izmiruju redovno svoje obaveze, koji su najveći dužnici, o kojim iznosima se radi, te kako riješiti problem na koji upozoravaju i međunarodne finansijske institucije, posebno MMF, naglasio je da osim rudnika postoje i drugi porezni obveznici sa većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva kao što su npr. javna preduzeća, zdravstvene ustanove, općine, preduzeća koja su nekada bila veliki sistemi i nosioci razvoja koji spadaju u grupu „najvećih dužnika“ po osnovu javnih prihoda.

– Spomenut ću Željeznice Federacije BiH čiji dug iznosi oko 201 milion KM, KJKP Gras koji duguje oko 132 milina KM, Sveučilišna klinička bolnica Mostar koja duguje oko 72 miliona KM, Hidrogradnja d.d. koja je u stečaju, a koja duguje oko 66 miliona KM, itd. U postupku prinudne naplate saldo duga, po osnovu javnih prihoda, na dan 31. august 2019. godine, sa obračunatim zateznim kamatama iznosi preko 2,8 milijardi KM, a udio poreznih obveznika sa većinskim udjelom državnog kapitala iznosi oko 45 posto ukupnog duga. Porezna uprava svaka tri mjeseca na web stranici javno objavljuje spisak poreznih obveznika dužnika sa iznosom duga preko 50.000 KM, i oni čine oko 90 posto ukupnog duga – precizirao je Isović.

Značajan trend rasta

Govoreći na kraju razgovora o tome kakva je naplata poreza u posljednjih četiri godine, da li postoji rast, a posebno kakva je naplata, do augusta 2019. godine i koja su njegova očekivanja do kraja godine, Isović navodi da naplata javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH u posljednim godinama ima značajan trend rasta koji je najveći u regionu.

Naime u 2014. godini ukupno naplaćeni prihodi za koje je nadležna Uprava iznosili su 3.796.548.590 KM, a u 2018. godini 5.182.422.312 KM, što znači da su porezni obveznicu u 2018. godini na godišnjem nivou u odnosu na 2014. godinu uplatili javnih prihoda u iznosu većem za 1.385.873.722 KM ili iskazano u procentima uplaćeni porezi su povećani za više od 36,5 posto. Pozitivan trend naplate javnih prihoda nastavljen je i u 2019. godini, a porezni obveznici su u periodu od januara do avgusta 2019. godine uplatili javnih prihoda u iznosu od 3.476.557.530,00 KM, što je za oko 60.433.533,00 KM više, u odnosu na 2018. godinu ili za 1,77 posto.

– Iskoristit ću ovu priliku da se iskreno zahvalim svim poreznim obveznicima na uplaćenim porezima i pozivam ih da porezne obaveze izvršavaju blagovremeno, da ih dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, da posluju u skladu sa važećim propisima, jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja – rekao je v.d. direktora Porezne upave FBiH Šerif Isović na kraju razgovora za Fenu.

Naplata javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH u posljednim godinama ima značajan trend rasta koji je najveći u regionu.

– Tako je naplata javnih prihoda za koje je nadležna Uprava u 2018. godini bila veća za više od 36,5 posto nego u 2014. godinu, odnosno za gotovo 1,4 milijarde KM – rekao je u razgovoru za Fenu v.d. direktora Porezne uprave FBiH Šerif Isović.

Zbog blokade računa rudari su nedavno protestirali pred Vladom FBiH, nisu ižašli iz jama dok računi rudnika nisu odblokirani. Upitan koliki je dug rudnika i ko je odgovoran za ovakve situacije, te može li se uspostaviti sistem redovnog izmirenja obaveza, postoji li takav dogovor, Isović kaže da dug šest rudnika koji posluju u koncernu JP Elektroprivrede BiH iznosi oko 500 miliona KM, a od tog iznosa oko šest posto se odnosi na dug po osnovu zatezne kamate.

– Veći dio kamata je otpisan u prethodnom periodu bez uplate glavnog duga (bezuslovno) shodno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, a u vezi sa Zakonom o finansijskoj konsolidaciji rudnika mrkog uglja u Federaciji BiH. Također, ukupan porezni dug svih poreznih dužnika u prisilnoj naplati iznosi preko 2,8 milijardi. Za ovakvo stanje su odgovorni mnogi i ja bih rekao da nema nevinih. Međutim, najveća odgovornost je na upravljačkim i vlasničkim stukturama, kao i institucijama koje su dovele do ovakvog stanja i nisu procesuirale i odgovorne dovele pred lice pravde. Kad je u pitanju odgovornost zaposlenika Porezne uprave mogu reći da je u posljednje vrijeme vođeno više disciplinskih postupaka. Međutim, želim ukazati da su Zakonom o državnoj službi zaštićeni neradnici i da su zakonska rješenja takva da se veoma teško možete osloboditi zaposlenika koji svoje obaveze ne obavlja profesionalo. Ne vidim nijednog opravdanog razloga zašto su zaposlenici u državnoj službi privilegovani u odnosu na zaposlenike u privredi i smatram da je to jedna velika nepravda i diskriminacija, i mislim da ovaj zakon u mnogim segmetima treba hitno izmijeniti – rekao je on.

Gomilanje duga 15 godina

Porezni dug se gomilao više od 15 godina i sasvim je logočno da se on ne može preko noći riješiti, ali Isović kaže da ga zabrinjava to što se ništa značajno ne radi na sistemskom rješavanju duga.

– S obzirom na iznos duga, jedna od primarnih reformskih aktivnosti treba biti smanjenje postojećeg poreznog duga i iznalaženje mehanizama za sprječavanje rasta duga u budućnosti. Mislim da nije dobro što se u zakonsku proceduru stavljaju „parcijalna“ rješenja. Ovdje mislim na zakone o konsolidaciji kojim se nastojao rješiti dug jedne grupe obveznika. Neracionalno je da se predlaže donošenje zakona kojim se reguliše dug od oko 100 miliona, a ne rješava dug od 2,7 milijardi maraka. Zakon o finansijskoj konsolidaciji preduzeća nije doveo do smanjenja duga, već naprotiv do njegovog povećnja, ali i do izbjegavanja plaćanja poreza, jer se postupci prisilne naplate kod obveznika koji su obuhvaćeni ovim Zakonom nisu mogli provoditi, a neki dužnici su u periodu konsolidacije otišli u stečaj. Naime, organi vlasti su za 23 preduzeća donijeli odluke o finansijskoj konsolidaciji od čega je sedam otišlo u stečaj, a dug ostalih se povećao za oko 46 miliona KM. Iz ovog se može zaključiti da su konsolidacije imale za rezultat obustavu postupka prinudne naplate i omogućavanje izbjegavanja plaćanja poreza dužnika. Sistem redovnog izmirenja obaveza postoji formalno pravno, jer je on propisan zakonom. Postoje i procedure za izmirenje duga u ratama na period do 10 godina, ali uz uslov da se sve tekuće obaveze redovno izvršavaju. Međutim, da bi se dug vraćao uslov je da se ekonomski osposobe rudnici, ali i ostali dužnici da mogu izvršavati svoje obaveze – navodi Isović.

Upitan da li je bilo pritisaka u vezi s blokadama računa rudnika da popusti, te kako je to doživio, kaže da pritisci dolaze od svih onih subjekata koji godinama nisu plaćali svoje obaveze, dakle ne samo od rudnika.

– U početku su reakcije prema aktivnostima koje poduzima Porezna uprava kad je u pitanju naplata duga bile više negativne nego pozitivne. Kad sam gledao rudare kako neće da izađu iz jame, osjećao sam se tužno i postiđeno, i malo je reći da mi ih je žao što su dovedeni u ovakvo stanje i ovo su bili moji najteži dani od kako obavljam dužnost v.d. direktora Porezne uprave Federacije BiH. Mnogim radnicima su godinama isplaćivane plaće bez uplate poreza i doprinosa što smo svi nijemo posmatrali. Ne sjećam se ni jednog slučaja da su se radnici pobunili zbog toga što su im isplaćene plaće bez uplate poreza i doprinosa na način kako je to bilo prilikom nastojanja Porezne uprave da porez naplati blokadom računa. U ovoj teškoj situaciji od rukovodstva sindikata dobio sam podršku za ovo što radimo. Ovo je značajna promjena, ako se ima u vidu, da aktivnosti Porezne uprave koje su počele početkom 2016. godine nisu imale podršku od određenog broja sindikalnih organizacija. Razumijem njihovo nezadovoljstvo, ali ipak pozivam sve sindikalne organizacije da podrže Poreznu upravu u njenom radu, a da svu svoju energiju i aktivnosti zajedno usmjerimo protiv nepoštenih i nesposobnih menadžera i protiv neracionalnog i neefikasnog poslovanja i da učinimo sve da se nepošteni i nesposobni blagovremeno smijene i procesuiraju, te ukoliko do toga ne dođe da proteste organizuju pred institucijama koje ne rade svoj posao – rekao je on.

Isović sindikalnim organizacijama predlaže da, ako to već ne rade vlasnici, analiziraju finansijsko poslovanje svojih firmi, da blagovremeno analiziraju da li se imovinom efikasno i racionalno upravlja i da na vrijeme reaguju i zahtijevaju smjene nesposobnih menadžerskih struktura, a ne da to rješavaju na ulici kad obično bude kasno.

– Ako imamo u vidu da je BiH porušena u ratu, da ima nerazvijenu infrastruktu i da kao takva vapi za obnovom, te da su sve građevinske firme koje su bile u državnom vlasništvu propale, a imovina menadžmenta tih firmi u pravilu enormno povećana, onda je to poražavajuće za sve nas, pogotovo što zato niko nije odgovarao – ocijenio je.

Govoreći o tome kako izaći iz ovakve situacije i šta je Porezna uprava učinila na otklanjanu ovakve situacije, Isović poručuje da je siguran da izlaz iz ovakve situacije nije odlaganje rješavanja problema ili guranje duga pod tepih.

– Treba odlučno podvući crtu i krenuti u rješavanje problema na najracionalniji način. Zato je prije svega nužan sveobuhvatan kvalitetan i u što kraćem roku provodiv pravni okvir koji će sistemski urediti plaćanje duga svih poreznih obveznika, a ne samo obveznika u državnom vlasništu ili pojedine grupe obveznika. Međutim, sam zakon neće ovu stvar riješiti. Prije donošenja zakona bez odlaganja, što prije, organi upravljanja i osnivači dužnika treba da hitno izvrše analizu poslovanja, te provedu brze, ozbiljne i fundamentalne promjene svih ključnih aktivnosti koje će dovesti do smanjenja i racionalizacije troškova, povećanja obima rada, prihoda, produktivnosti, ekonomičnosti i drugih pokazatelja uspješnosti poslovanja. Navedeno Porezna uprava predlaže duže od tri godine i može se samo pretpostaviti koliko smo izgubili zbog neprihvatanja ovih prijedloga, ili predlaganja boljih rješenja – kazao je.

Više mjera Porezne uprave zabilježeno početkom 2016.

Podsjetio je kako je, naime, Porezna uprava početkom 2016. godine preduzela više mjera i aktivnosti na naplati duga i uputila više inicijativa.

– U cilju sprječavanja daljeg rasta duga donijeli smo rješenja o ograničenom pravu raspolaganja novčanim sredstvima na računu dužnika. Tada su svi burno reagovali, iako im je bilo dozvoljeno da isplaćuju plaće, plaćaju poreze, doprinose, izdatke i troškove koji su neophodni da obavljaju djelatnost. Nije im dozvoljeno ono što predstavlja luksuz ili neko neracionalno poslovanje. Ove aktivnosti Porezne uprave Vlada Federacije BiH je dva puta odlagala s ciljem da se donese zakon kojim će se urediti pitanje poreznog duga. Međutim, do toga nije došlo, Ministarstvo finansija nije predložilo zakon, pa je Porezna uprava u novembru 2017. godine, Federalnom ministarstvu finansija i Vladi Federacije BiH dostavila i prijedlog nacrta Zakona o otpisu i naplati poreznog duga kojim bi se uredili uslovi, način i postupak otpisa i naplate dospjelog, a nenaplaćenog poreznog duga. Također, u cilju efikasnijeg provođenja postupka prinudne naplate Porezna uprava je Federalnom ministarstvu finansija dostavila i prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o procedurama prinudne naplate poreznih obaveza, prijedlog izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima i prijedlog Zakona o obrtu. Nažalost, ovi prijedlozi Porezne uprave nisu dalje „procesuirani“, a da jesu stanje bi bilo sigurno značajno bolje – naveo je.

Odgovarajući na pitanje da li je Porezna uprava osposobljena da se bori protiv neplaćanja poreza i može li objasniti situaciju u vezi s kompanijama dužnicima koje su u procesu stečaja, odnosno likvidacije, a nemaju izvore iz kojih bi platili dugovanja, Isović je rekao da Porezna uprava objektivno nema relane kapacitete da efikasno izvršava svoje obaveze.

– Duže vrijeme upozoravam da Porezna uprava nije kadrovski i materijalno osposobljena da efikasno izvršava svoje obaveze. Zaposlenici rade u neadekvatnim prostorima i uslovima, diskriminirani su u odnosu na druge zaposlenike koji se finansiraju od prihoda koje ubire Uprava i to kako u pogledu plaća tako i smještajnih i materijalno tehničkih uslova rada. Neprimjereno je da zaposlenici nekih dužnika imaju prosječne plaće veće od zaposlenika Uprave, kao što je neprimjereno i da menadžment nekih dužnika ima i nekoliko puta veće plaće od plaća menadženta Porezne uprave. Uprava ima neadekvatnu sistematizaciju radnih mjesta, nisu provedene reforme koje je prije tri godine predložio MMF, nema dovoljan broj zaposlenih. U Poreznoj upravi na dan 16.9.2019. godine zaposleno je ukupno 1.266, dok je broj sistematizovanih radnih mjesta 1.744, što znači da Uprava ima 478 zaposlenika manje od broja sistematizovanih zaposlenika. Interesantno je da se Upravi nije dozvoljavlo da se popuni mjesto rukovodioca Sektora prisilne naplate od septembra 2017. godine do novembra 2018. godine, a nakon toga je raspisan konkurs po kojim rukovodilac još nije izabran. Ako imamo stanje da se iz budžeta odobravaju i daju sredstva poreznim dužnicima, a da se Poreznoj upravi sredstva ograničavaju i ne osiguravaju u dovoljnom iznosu za rad i poslovanje, onda je to podmuklo urušavanje ekonomskog sistema, jer se na ovakav način postiče siva ekonomija – rekao je Isović.

Podsticanje sive ekonomije

Upozorava da se ovakvim postupcima organa vlasti dvostruko podstiče siva ekonomija. Prvo što se na ovaj način nagrađuju porezni dužnici, i drugo uskraćivanjem sredstava za rad Porezna uprava se dovodi u poziciju manje učinkovitosti.

– Najblaže rečeno, neprimjereno je da se budžetska sredstva tj. porezi koje uplaćuju porezni obveznici preko budžeta transferišu obveznicima koji izbjegavaju plaćanje poreza, a da se Poreznoj upravi ne obezbjeđuju sredstva u mjeri u kojoj bi se trebala osposobiti da efikasno izvršava svoje zakonom propisane obaveze. Stoga apelujem na sve nivoe vlasti da iz svojih budžeta neizdvajaju novac poreznim dužnicima, osim za izmirenje poreznih obaveza. Želim istaći da Porezna uprava unatoč velikim finansijskim i materijalnim ograničenjima i nedostatku dovoljnog broja poreznih službenika, ulaže značajne napore da efikasno i racionalno izvrši svoje obaveze i zalaže se da postane pravedna, racionalna i efikasna Uprava za izgradnju pravednog, jasnog i stabilnog poreznog sistema koji će odgovoriti potrebama razvoja BiH. Kada su u pitanju porezni obveznici kod kojih je pokrenut stečajni postupak podsjećam da se stečajni postupak provodi radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. Stečajni postupak provodi nadležni stečajni sud, Porezna uprava ne može voditi postuke naplate već se pojavljuje kao jedan od povjerilaca za naplatu potraživanja po osnovu javnih prihoda. Stečajni postupak obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, kao i imovinu koju stečajni dužnik stekne za vrijeme stečajnog postupka (stečajna masa), ukoliko drugim pravnim propisima nije predviđeno drugačije. U mnogim slučajevima Porezna uprava ne može naplatiti dug, jer prije Porezne uprave svoja potraživanja naplate banke ili drugi povjerioci – kazao je Isović.

Porezna uprava je provela više brzih kontola. Govoreći o tome kakvi su rezultati, Isović je istaknuo da novi koncept u radu Porezne uprave Federacije BiH predstavljaju brze kontrole koje se provode od novembra 2015. godine, a u čijem provođenju značajnu ulogu imaju građani koji su se odazvali na poziv Porezne uprave Federacije BiH, te u velikom broju prijavljivali različite nepravilnosti u poslovanju poreznih obveznika, zatim policijske uprave, mediji i druge institucije koje su mogle doprinijeti efikasnijem izvrašavanju poslova iz nadležnosti Uprave.

Porezna uprava je izvršila 19.872 brze kontrole u kojima je: otkrila 6.466 neprijavljenih radnika, utvrdila 5.803 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, otkrila 2.286 objekata koji su radili bez odobrenja za rad i 1.716 objekta koji su radili bez instaliranog fiskalnog uređaja.

– Ovo je samo direktan efekat, indirektni učinci su daleko veći, jer aktivnosti koje se u kontunuitetu i transparentno provode dovode do većeg broja prijava radnika. Nažalost, zbog ovih nepravilnosti, Uprava je zapečatila 3.839 poslovnih objekata i u 11.130 slučajeva izdala prekršajne naloge sa izrečenim novčanim sankcijama u ukupnom iznosu od 27.851.972 KM. Pored ovih rezultata treba istaći i da se ukupan broj fiskalizovanih uređaja u 2019. godini, u odnosu na 2015. godinu, povećao za 46.926 ili za cca 64 posto i iznosi 75.554, dok je na kraju 2015. godine iznosio 28.626. Iako je Uprava, samo u brzim akcijama, izrekla preko 27,8 miliona KM kazni i zapečatila 3.784 objekta, naročito treba ukazati da osnovni i primarni cilj Porezne uprave nije kažnjavanje, pečaćenje i zatvaranje objekata. Cilj je da svaki porezni obveznik ispunjava svoje obaveze, da ih dobrovoljno prijavi i plati i da prijavi svakog radnika – istakao je Isović.

Upitan da li osim rudnika postoje i druge velike kompanije u državnom vlasništvu koje ne izmiruju redovno svoje obaveze, koji su najveći dužnici, o kojim iznosima se radi, te kako riješiti problem na koji upozoravaju i međunarodne finansijske institucije, posebno MMF, naglasio je da osim rudnika postoje i drugi porezni obveznici sa većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva kao što su npr. javna preduzeća, zdravstvene ustanove, općine, preduzeća koja su nekada bila veliki sistemi i nosioci razvoja koji spadaju u grupu „najvećih dužnika“ po osnovu javnih prihoda.

– Spomenut ću Željeznice Federacije BiH čiji dug iznosi oko 201 milion KM, KJKP Gras koji duguje oko 132 milina KM, Sveučilišna klinička bolnica Mostar koja duguje oko 72 miliona KM, Hidrogradnja d.d. koja je u stečaju, a koja duguje oko 66 miliona KM, itd. U postupku prinudne naplate saldo duga, po osnovu javnih prihoda, na dan 31. august 2019. godine, sa obračunatim zateznim kamatama iznosi preko 2,8 milijardi KM, a udio poreznih obveznika sa većinskim udjelom državnog kapitala iznosi oko 45 posto ukupnog duga. Porezna uprava svaka tri mjeseca na web stranici javno objavljuje spisak poreznih obveznika dužnika sa iznosom duga preko 50.000 KM, i oni čine oko 90 posto ukupnog duga – precizirao je Isović.

Značajan trend rasta

Govoreći na kraju razgovora o tome kakva je naplata poreza u posljednjih četiri godine, da li postoji rast, a posebno kakva je naplata, do augusta 2019. godine i koja su njegova očekivanja do kraja godine, Isović navodi da naplata javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH u posljednim godinama ima značajan trend rasta koji je najveći u regionu.

Naime u 2014. godini ukupno naplaćeni prihodi za koje je nadležna Uprava iznosili su 3.796.548.590 KM, a u 2018. godini 5.182.422.312 KM, što znači da su porezni obveznicu u 2018. godini na godišnjem nivou u odnosu na 2014. godinu uplatili javnih prihoda u iznosu većem za 1.385.873.722 KM ili iskazano u procentima uplaćeni porezi su povećani za više od 36,5 posto. Pozitivan trend naplate javnih prihoda nastavljen je i u 2019. godini, a porezni obveznici su u periodu od januara do avgusta 2019. godine uplatili javnih prihoda u iznosu od 3.476.557.530,00 KM, što je za oko 60.433.533,00 KM više, u odnosu na 2018. godinu ili za 1,77 posto.

– Iskoristit ću ovu priliku da se iskreno zahvalim svim poreznim obveznicima na uplaćenim porezima i pozivam ih da porezne obaveze izvršavaju blagovremeno, da ih dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, da posluju u skladu sa važećim propisima, jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja – rekao je v.d. direktora Porezne upave FBiH Šerif Isović na kraju razgovora za Fenu.