Saudijska Arabija, najveći svjetski proizvođač i izvoznik nafte, prepolovila je svoju dnevnu proizvodnju nakon razornog napada dronovima na naftna postrojenja.
Za napad su odgovornost preuzeli jemenski pobunjenici Huti, koji su već napadali Saudijsku Arabiju i više od četiri godine su u ratu s jemenskom međunarodno priznatom vladom, koju vojno podupire upravo Saudijska Arabija. Saudijska vojna intervencija i pomorska blokada izazvala je humanitarnu katastrofu u toj zemlji, s desecima tisuća mrtvih i milijunima civila kojima prijeti smrt od gladi i bolesti.
S druge strane, SAD i Saudijci odavno optužuju Iran da osigurava naoružanje i obuku za svoje šijitske saveznike Hute, što Iran poriče. Vlasti te zemlje poriču i optužbu američkog državnog tajnika Mikea Pompea da je “Iran lansirao napad bez presedana na energetsku zalihu”.
Pompeo: Nema dokaza o napadu iz Jemena
Pompeo tvrdi i da nema dokaza da je napad došao iz Jemena. Iran, naravno, ima tehnologiju za izvođenje takvog napada. Već smo vidjeli da Iran izvodi napade tog tipa, piše analitičarka za nacionalnu sigurnost Rebeca Grant u kolumni za Fox News.
Napad koji je izvršen u subotu bio je drugi takav napad na saudijsku naftnu tvrtku Saudi Aramco. 20 dronova je 17. kolovoza pogodilo postrojenje za prirodni plin Shaybah i uzrokovalo požar.
25. kolovoza Izrael je preventivno napao iransku bazu dronova u Siriji, a još 2017. američki piloti F-15 srušili su iranske dronove iznad Sirije kad su pokušali bombardirati američke snage koje su u toj zemlji bile smještene s lokalnim savezničkim borcima.
Neviđena razina sofisticiranosti u nadgledanju i planiranju
U svakom slučaju, napad na Saudi Aramco je najveći dosad i značajna je eskalacija dosadašnjeg sukoba s posljedicama na međunarodnoj razini.
O tehničkoj razini napada svjedoči i činjenica da je 17 meta točno pogođeno, za što je bila potrebna dosad neviđena razina sofisticiranosti u nadgledanju i planiranju.
Saudijski Aramco već se dugo bavi naftom tako da preliminarno pretraživanje lokacije za koordinate meta ne bi bilo teško. Ipak, preciznost ovog udara sugerira pomoć iz naprednijih država. Rusija i Kina su je u nekom trenutku lako mogle pružiti, a i Iran je mogao upotrijebiti bespilotne letjelice za određivanje koordinata.
Napad na Saudi Aramco pokazuje i da Iran može pogoditi druge ciljeve u cijeloj regiji. Zračna luka u Dubaiju, nova nuklearna elektrana koja se gradi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i druga saudijska naftna postrojenja mogli bi postati mete iranskih dronova i krstarećih raketa.
Koje su opcije?
Američki vojni lideri svakako će sada razmotriti sve opcije, među kojima i onu o napadu na Iran, a potom će ih predstaviti predsjedniku Trumpu.
Napad na bazu dronova bila bi jedna mogućnost, kao i ograničeni napad na iranska naftna postrojenja, poput onog iz 1988.
Napad bilo koje vrste bio bi ograničen. Prije svega, napad bi bio izvršen samo u dogovoru sa Saudijskom Arabijom i drugim saveznicima – posebno Britanijom, Australijom i Bahreinom, zemljama koje su dio Operacije Sentinel, pomorskih snaga koje štite brodove u Perzijskom zaljevu.
Trump ne mora žuriti u akciju, piše analitičarka za nacionalnu sigurnost Grant. Već je dokazao da je po pitanju vojnih intervencija vrlo oprezan i da preferira pregovore umjesto napada. A mnogo toga još uvijek ovisi o tome što će Saudijska Arabija odlučiti.
Rezerve od 700 milijuna barela nafte skladištene su u Teksasu i Louisiani, a Trump je objavio da je odobrio korištenje tih rezervi, što SAD-u daje dovoljno vremena da donese odluku o potencijalnom napadu.
“Pritisak je sad na Ujedinjenim narodima”, piše američka analitičarka. “Opća skupština UN-a koja sutra zasjeda u New Yorku, treba se baviti ponašanjem Irana. Na kraju krajeva, upravo UN stoji iza iranskog nuklearnog sporazuma. UN također upravlja Međunarodnom agencijom za atomsku energiju koja je već potvrdila iranska kršenja tog sporazuma”, dodaje.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
