Na sedmom kongresu Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović je jednoglasno izabran za novog – starog predsjednika stranke. 

Prema prijedlogu novog statuta Stranke demokratske akcije, koji je na sedmom Kongresu ove stranke danas obrazložio Dževad Mahmutović, SDA je narodna stranka političkog centra, otvorena za sve građane Bosne i Hercegovine, čija su načela, ciljevi i organizacija utvrđeni Statutom i Programom SDA.

Funkcija predsjednika na svim nivoima organizovanja SDA, prema novom dokumentu statuta, može trajati najviše tri mandata, odnosno najviše 12 godina u kontinuitetu, računajući i ranije mandate. Izuzetno, u povratničkim sredinama Republike Srpske i u sredinama gdje su Bošnjaci manjina, Predsjedništvo SDA može odobriti izbor predsjednika određenog nivoa organizovanja stranke, bez obzira na trajanje ranijih njegovih uzastopnih mandata.

Stranka djeluje na teritoriji Bosne i Hercegovine, a neke oblike djelovanja može proširiti i na prostore na kojima živi bosanskohercegovačko iseljeništvo, u skladu s odgovarajućim propisima tih zemalja, navedeno je u predloženom novom statutu takođe.

Ciljevi SDA utvrđuju se Programom stranke koji podrazumijeva dokument usvojen na Kongresu.

Ciljevi posebno obuhvataju: očuvanje suvereniteta, nezavisnosti i cjelovitosti države Bosne i Hercegovine, kao i nepovredivosti njenih granica, zalaganje za punopravno uključivanje Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i NATO, kao i druge evropske i svjetske asocijacije i organizacije, razvoj demokratije u društvenom i političkom životu i funkcionisanje pravne države, uvažavanje i poštivanje te zalaganje za unapređenje osnovnih ljudskih prava i temeljnih sloboda čovjeka i građanina u skladu s međunarodnim dokumentima kojima se definiše ova oblast, dalji razvoj SDA kao snažne demokratske političke stranke koja će biti lider pozitivnih promjena u bosanskohercegovačkom društvu i državi.

Među ciljevima su i očuvanje rata 1992-1995. te očuvanje vrijednosti antifašizma, što uključuje i zakonsku zabranu negiranja holokausta i genocida.

Ostvarivanje socijalne i nacionalne ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana i njihovih kolektiviteta na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, podrška kulturnim institucijama i nevladinim organizacijama koje rade na afirmaciji tradicije, kulture i identiteta Bošnjaka, afirmacija bosanskog identiteta kao zajedničkog identiteta svih građana Bosne i Hercegovine, uz očuvanje etničkih posebnosti, slobodna aktivnost vjerskih zajednica zasnovana na autonomiji i vjerskim slobodama građana, zalaganje za prava Bošnjaka u drugim državama regiona, razvijanje saradnje i jačanje veza sa BH iseljeništvom, borba protiv svih oblika diskriminacije i socijalne isključenosti, poštivanje rodne ravnopravnosti, unapređivanje socijalnih prava, prava iz radnog odnosa i uslova rada u realnom sektoru i dosljedno provođenje principa tržišne ekonomije čije će pozitivne rezultate uživati svi građani Bosne i Hercegovine, takođe su ciljevi SDA.

Kao ciljevi su definisani i borba protiv svih oblika kriminaliteta, ravnomjeran regionalni razvoj, podrška povratničkim zajednicama i razvoj ruralnih sredina te afirmaciju mladih i intenziviranje njihovog učešća u javnom i društvenom životu, odgoj i obrazovanje u skladu sa tradicijom i savremenim potrebama bosanskohercegovačkog društva.

SDA svoje programske ciljeve ostvaruje poštujući princip demokratije, kao i standarde političkog djelovanja u modernim društvima.

Organi stranke su: Kongres, Konvencija, Glavni odbor, Predsjedništvo, predsjednik, Nadzorni odbor i Etički odbor. Organima SDA u radu pomažu: potpredsjednici SDA, Kolegijum SDA, Generalni sekretar, Stručna služba, Komisije SDA (Kadrovska komisija, Komisija za Statut i opšta akta, Komisija za međunarodnu saradnju i Komisija za iseljeništvo), te Savjet SDA.

Najviši organ SDA je Kongres. Redovni se održava svake četiri godine, a vanredni po potrebi i ranije.

Konvencija SDA održava se povodom obilježavanja značajnih datuma i događaja vezanih za Bosnu i Hercegovinu i SDA, navedeno je takođe u novom predloženom statutu.

Dževad Mahmutović je kazao da novi statut detaljnije, jasnije, preciznije i sasvim konzistentno reguliše statutarnu materiju i odgovara na sve zadatke postavljene u tom rocesu.

Propisuje odgovarajuću zastupljenost na teritorijalnom, nacionalnom, polnom i starosnom principu.
Organi i tijela stranke će biti popunjeni uz primjenu odgovarajuće zastupljenosti po teritorijalnom osnovu – najmanje petina iz jednog od entiteta. Najmanje po jedan predstavnik iz svakog konstitutivnog naroda i ostalih biće izabran na jednu od stranačkih funkcija: predsjednika SDA i potpredsjednike, predsjednika Glavnog odbora, generalnog sekretara i zamjenika predsjednika Glavnog odbora.

Broj članova Predsjedništva SDA ostaje isti, 31, a ukida se funkcija zamjenika predsjednika stranke te uvodi novo konsultativno tijelo koje pomaže predsjedniku. To je Kolegijum stranke koji, prema predloženom novom statutu, čine predsjednik SDA, potpredsjednici, generalni sekretar, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran kao kandidat SDA.

Na sedmom kongresu Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović je jednoglasno izabran za novog – starog predsjednika stranke. 

Prema prijedlogu novog statuta Stranke demokratske akcije, koji je na sedmom Kongresu ove stranke danas obrazložio Dževad Mahmutović, SDA je narodna stranka političkog centra, otvorena za sve građane Bosne i Hercegovine, čija su načela, ciljevi i organizacija utvrđeni Statutom i Programom SDA.

Funkcija predsjednika na svim nivoima organizovanja SDA, prema novom dokumentu statuta, može trajati najviše tri mandata, odnosno najviše 12 godina u kontinuitetu, računajući i ranije mandate. Izuzetno, u povratničkim sredinama Republike Srpske i u sredinama gdje su Bošnjaci manjina, Predsjedništvo SDA može odobriti izbor predsjednika određenog nivoa organizovanja stranke, bez obzira na trajanje ranijih njegovih uzastopnih mandata.

Stranka djeluje na teritoriji Bosne i Hercegovine, a neke oblike djelovanja može proširiti i na prostore na kojima živi bosanskohercegovačko iseljeništvo, u skladu s odgovarajućim propisima tih zemalja, navedeno je u predloženom novom statutu takođe.

Ciljevi SDA utvrđuju se Programom stranke koji podrazumijeva dokument usvojen na Kongresu.

Ciljevi posebno obuhvataju: očuvanje suvereniteta, nezavisnosti i cjelovitosti države Bosne i Hercegovine, kao i nepovredivosti njenih granica, zalaganje za punopravno uključivanje Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i NATO, kao i druge evropske i svjetske asocijacije i organizacije, razvoj demokratije u društvenom i političkom životu i funkcionisanje pravne države, uvažavanje i poštivanje te zalaganje za unapređenje osnovnih ljudskih prava i temeljnih sloboda čovjeka i građanina u skladu s međunarodnim dokumentima kojima se definiše ova oblast, dalji razvoj SDA kao snažne demokratske političke stranke koja će biti lider pozitivnih promjena u bosanskohercegovačkom društvu i državi.

Među ciljevima su i očuvanje rata 1992-1995. te očuvanje vrijednosti antifašizma, što uključuje i zakonsku zabranu negiranja holokausta i genocida.

Ostvarivanje socijalne i nacionalne ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana i njihovih kolektiviteta na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, podrška kulturnim institucijama i nevladinim organizacijama koje rade na afirmaciji tradicije, kulture i identiteta Bošnjaka, afirmacija bosanskog identiteta kao zajedničkog identiteta svih građana Bosne i Hercegovine, uz očuvanje etničkih posebnosti, slobodna aktivnost vjerskih zajednica zasnovana na autonomiji i vjerskim slobodama građana, zalaganje za prava Bošnjaka u drugim državama regiona, razvijanje saradnje i jačanje veza sa BH iseljeništvom, borba protiv svih oblika diskriminacije i socijalne isključenosti, poštivanje rodne ravnopravnosti, unapređivanje socijalnih prava, prava iz radnog odnosa i uslova rada u realnom sektoru i dosljedno provođenje principa tržišne ekonomije čije će pozitivne rezultate uživati svi građani Bosne i Hercegovine, takođe su ciljevi SDA.

Kao ciljevi su definisani i borba protiv svih oblika kriminaliteta, ravnomjeran regionalni razvoj, podrška povratničkim zajednicama i razvoj ruralnih sredina te afirmaciju mladih i intenziviranje njihovog učešća u javnom i društvenom životu, odgoj i obrazovanje u skladu sa tradicijom i savremenim potrebama bosanskohercegovačkog društva.

SDA svoje programske ciljeve ostvaruje poštujući princip demokratije, kao i standarde političkog djelovanja u modernim društvima.

Organi stranke su: Kongres, Konvencija, Glavni odbor, Predsjedništvo, predsjednik, Nadzorni odbor i Etički odbor. Organima SDA u radu pomažu: potpredsjednici SDA, Kolegijum SDA, Generalni sekretar, Stručna služba, Komisije SDA (Kadrovska komisija, Komisija za Statut i opšta akta, Komisija za međunarodnu saradnju i Komisija za iseljeništvo), te Savjet SDA.

Najviši organ SDA je Kongres. Redovni se održava svake četiri godine, a vanredni po potrebi i ranije.

Konvencija SDA održava se povodom obilježavanja značajnih datuma i događaja vezanih za Bosnu i Hercegovinu i SDA, navedeno je takođe u novom predloženom statutu.

Dževad Mahmutović je kazao da novi statut detaljnije, jasnije, preciznije i sasvim konzistentno reguliše statutarnu materiju i odgovara na sve zadatke postavljene u tom rocesu.

Propisuje odgovarajuću zastupljenost na teritorijalnom, nacionalnom, polnom i starosnom principu.
Organi i tijela stranke će biti popunjeni uz primjenu odgovarajuće zastupljenosti po teritorijalnom osnovu – najmanje petina iz jednog od entiteta. Najmanje po jedan predstavnik iz svakog konstitutivnog naroda i ostalih biće izabran na jednu od stranačkih funkcija: predsjednika SDA i potpredsjednike, predsjednika Glavnog odbora, generalnog sekretara i zamjenika predsjednika Glavnog odbora.

Broj članova Predsjedništva SDA ostaje isti, 31, a ukida se funkcija zamjenika predsjednika stranke te uvodi novo konsultativno tijelo koje pomaže predsjedniku. To je Kolegijum stranke koji, prema predloženom novom statutu, čine predsjednik SDA, potpredsjednici, generalni sekretar, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran kao kandidat SDA.