Statistika iz ankete o radnoj snazi za prošlu godinu pokazuje da je u Bosni i Hercegovini primjetan trend smanjenja radno sposobnog stanovništva. Tako je u BiH lani bilo 822.446 zaposlenih i 185.465 nezaposlenih. S druge strane, broj neaktivnih, ali radno sposobnih, je veći i iznosio je 1.387.837 osoba. U tu grupu spadaju penzioneri, studenti, đaci, borci, invalidi…

Najviša stopa

Prema podacima Državne agencije za statistiku, odnosno njihove ankete o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti iznosila je 18,4 posto, dok je u istom periodu lani bila 20,5 posto. Najviša stopa nezaposlenosti zabilježena je među osobama od 15 do 24 godine i iznosila je 38,8 posto.

Stope aktivnosti i zaposlenosti iznosile su 42,1 posto i 34,3 posto, dok su u 2017. godini bile 42,6 posto i 33,9 posto. Istovremeno, podaci o radnoj snazi pokazuju nižu obrazovnu strukturu neaktivnih osoba starijih od 15 godina, među njima je skoro 52,6 posto osoba sa završenom osnovnom školom ili niže.

Činjenica je, kaže ekonomski analitičar Vjekoslav Domljan, da postoji duboka neravnoteža između obrazovnog sistema i tržišta rada, odnosno njihova međusobna neprilagođenost.

Naši poslodavci, iznosi on, susreću se s velikim problemom nestašice kvalitetne radne snage pa se stoga, kako naglašava, mora pomoći poslodavcima da kroz brze programe obuke zadrže ljude, obuče ih i zaposle. Rješenje je, također, u smanjenju doprinosa i rasterećenju troškova rada.

– U suprotnom, još će više ljudi otići, što će još više značiti pogoršanje zdravstvenih i penzionih fondova. Dakle, cilj je program zadržavanja mladih ljudi, jer mi bismo mogli uvoziti radnu snagu kad bi naše plaće bile konkurentne – iznosi Domljan.

Dva faktora

Da trend smanjenja radno sposobnog stanovništva prati i proces demografskog starenja, upozorava i naš sagovornik.

– Činjenica je da više ljudi umire nego što se rađa, a tu je i emigracija i to su ta dva faktora. Jedino što nam preostaje su duboke, temeljite strukturne reforme, koje, nažalost, nisu na vidiku – navodi Domljan.

Dugo se traži posao

U posmatranom periodu, 17,2 posto nezaposlenih osoba tražilo je posao kraće od 12 mjeseci, a čak 82 posto duže od jedne godine.

Statistika iz ankete o radnoj snazi za prošlu godinu pokazuje da je u Bosni i Hercegovini primjetan trend smanjenja radno sposobnog stanovništva. Tako je u BiH lani bilo 822.446 zaposlenih i 185.465 nezaposlenih. S druge strane, broj neaktivnih, ali radno sposobnih, je veći i iznosio je 1.387.837 osoba. U tu grupu spadaju penzioneri, studenti, đaci, borci, invalidi…

Najviša stopa

Prema podacima Državne agencije za statistiku, odnosno njihove ankete o radnoj snazi, stopa nezaposlenosti iznosila je 18,4 posto, dok je u istom periodu lani bila 20,5 posto. Najviša stopa nezaposlenosti zabilježena je među osobama od 15 do 24 godine i iznosila je 38,8 posto.

Stope aktivnosti i zaposlenosti iznosile su 42,1 posto i 34,3 posto, dok su u 2017. godini bile 42,6 posto i 33,9 posto. Istovremeno, podaci o radnoj snazi pokazuju nižu obrazovnu strukturu neaktivnih osoba starijih od 15 godina, među njima je skoro 52,6 posto osoba sa završenom osnovnom školom ili niže.

Činjenica je, kaže ekonomski analitičar Vjekoslav Domljan, da postoji duboka neravnoteža između obrazovnog sistema i tržišta rada, odnosno njihova međusobna neprilagođenost.

Naši poslodavci, iznosi on, susreću se s velikim problemom nestašice kvalitetne radne snage pa se stoga, kako naglašava, mora pomoći poslodavcima da kroz brze programe obuke zadrže ljude, obuče ih i zaposle. Rješenje je, također, u smanjenju doprinosa i rasterećenju troškova rada.

– U suprotnom, još će više ljudi otići, što će još više značiti pogoršanje zdravstvenih i penzionih fondova. Dakle, cilj je program zadržavanja mladih ljudi, jer mi bismo mogli uvoziti radnu snagu kad bi naše plaće bile konkurentne – iznosi Domljan.

Dva faktora

Da trend smanjenja radno sposobnog stanovništva prati i proces demografskog starenja, upozorava i naš sagovornik.

– Činjenica je da više ljudi umire nego što se rađa, a tu je i emigracija i to su ta dva faktora. Jedino što nam preostaje su duboke, temeljite strukturne reforme, koje, nažalost, nisu na vidiku – navodi Domljan.

Dugo se traži posao

U posmatranom periodu, 17,2 posto nezaposlenih osoba tražilo je posao kraće od 12 mjeseci, a čak 82 posto duže od jedne godine.