Da li će zatvor zaista primiti prve zatvorenike polovinom naredne godine, jer trenutno za 400 zatvorenika Ministarstvo u entitetskim zatvorima dnevno plaća izdržavanje 40 KM, kao i da li će se u dogledno vrijeme riješiti kadrovski sporovi, odnosno da li će upravnik biti Srbin ili Hrvat, i iz koje stranke još je pod upitnikom.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH izjavio je za BHRT:

“Ono je praktično neriješeno i ostaje za neka tijela za neke stranačke pregovore u narednim mjesecima. Kada se usvoje akti, raspiše konkurs za direktore ove institucije. Sve je po zakonu, u ovoj fazi pripreme su u nekom periodu od nekoliko sedmica ili mjeseci. Po Zakonu to radi m. pravde i to je nešto na šta ne možemo da utičemo njegovo je legitimno da to buide srbin, hrvat, bošnjak, bilo šta.”

Prijem zatvorenika reducirao bi troškove koje BiH izdvaja entitetima z aplaćanje zatvorenika, a što prema proračunima iznosi preko 450 hiljada eura. Osim toga olakšao bi se boravak zatvorenika u drugim kpz gdje su zatvorske jedinice znatno manje od ovih i gdje je u njima nerijetko više osoba. Prema nekim podacima u zadnjih nekoliko mjeseci broj zatvorenika se znatno povećao, pa se postavlja pitanje da li jeovu naprasitu sudsku angažovanost uslovila nedavna afera u VSTVu. U svakom slučaju činjenica je da su nam postojeći zatvori puni, dok ovaj izgrađen po evropskim standardima zjapi prazan.

Zatvor će prevashodno naseliti osuđeni ratni zločinci i osobe osuđene zbog teškog kriminala. Za razliku od ovog, ostali Kazneno-popravni zavodi u našoj zemlji nisu toliko uslovni.

“Ako bi govorili u procentu od 1 do 10 možemo reći da je to 6-7, kroz određena ulaganja u te ustanove . To za posljedicu ima da je manji broj onih osoba koji se nalaze na izdržavanju kazne u istim ćelijama veći je prostor i td. Samo određeni broj ustanova ima vlastite doktore”, izjavila je Jasmina Džumhur, ombudsmanka za ljudska prava BiH.

Krivična djela za koja je nadležan sud BiH, po toj logici sa zatvorenicima raspoređuje M pravde BiH i ono u suštini jedan je od saih upravitelja zatvora tako da će te osobe imati prioritet da popune zatvore vezane za krivična dijela”, u razgovoru za BHRT rekao je Armin Kržalić, Fakultet za kriminalistiku UNSА.

Podsjećamo, državni zatvor svoj kamen temeljac dobio je 2006. godine radovi su počeli 2014, a završeni su 2017. Pored svega neizvjesno je kada će početi sa radom.

Da li će zatvor zaista primiti prve zatvorenike polovinom naredne godine, jer trenutno za 400 zatvorenika Ministarstvo u entitetskim zatvorima dnevno plaća izdržavanje 40 KM, kao i da li će se u dogledno vrijeme riješiti kadrovski sporovi, odnosno da li će upravnik biti Srbin ili Hrvat, i iz koje stranke još je pod upitnikom.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH izjavio je za BHRT:

“Ono je praktično neriješeno i ostaje za neka tijela za neke stranačke pregovore u narednim mjesecima. Kada se usvoje akti, raspiše konkurs za direktore ove institucije. Sve je po zakonu, u ovoj fazi pripreme su u nekom periodu od nekoliko sedmica ili mjeseci. Po Zakonu to radi m. pravde i to je nešto na šta ne možemo da utičemo njegovo je legitimno da to buide srbin, hrvat, bošnjak, bilo šta.”

Prijem zatvorenika reducirao bi troškove koje BiH izdvaja entitetima z aplaćanje zatvorenika, a što prema proračunima iznosi preko 450 hiljada eura. Osim toga olakšao bi se boravak zatvorenika u drugim kpz gdje su zatvorske jedinice znatno manje od ovih i gdje je u njima nerijetko više osoba. Prema nekim podacima u zadnjih nekoliko mjeseci broj zatvorenika se znatno povećao, pa se postavlja pitanje da li jeovu naprasitu sudsku angažovanost uslovila nedavna afera u VSTVu. U svakom slučaju činjenica je da su nam postojeći zatvori puni, dok ovaj izgrađen po evropskim standardima zjapi prazan.

Zatvor će prevashodno naseliti osuđeni ratni zločinci i osobe osuđene zbog teškog kriminala. Za razliku od ovog, ostali Kazneno-popravni zavodi u našoj zemlji nisu toliko uslovni.

“Ako bi govorili u procentu od 1 do 10 možemo reći da je to 6-7, kroz određena ulaganja u te ustanove . To za posljedicu ima da je manji broj onih osoba koji se nalaze na izdržavanju kazne u istim ćelijama veći je prostor i td. Samo određeni broj ustanova ima vlastite doktore”, izjavila je Jasmina Džumhur, ombudsmanka za ljudska prava BiH.

Krivična djela za koja je nadležan sud BiH, po toj logici sa zatvorenicima raspoređuje M pravde BiH i ono u suštini jedan je od saih upravitelja zatvora tako da će te osobe imati prioritet da popune zatvore vezane za krivična dijela”, u razgovoru za BHRT rekao je Armin Kržalić, Fakultet za kriminalistiku UNSА.

Podsjećamo, državni zatvor svoj kamen temeljac dobio je 2006. godine radovi su počeli 2014, a završeni su 2017. Pored svega neizvjesno je kada će početi sa radom.