Tim znanstvenika Binghamton Universityja je napravio istraživanje na osnovu kojeg je zaključio da su ljudi koji završavaju poruke tačkom hladni i manje iskreni, odnosno da ih druga strana tako podsvjesno doživljava.

S druge strane, ukoliko poruke učestalo završavate uskličnicima, čak i tamo gdje oni nisu potrebni, ljudi vas doživljavaju srdačnijima i pouzdanijima, izvještava The Guardian.

Percepcija koja je rezultat točke ili uskličnika na kraju poruke proizlazi iz pokušaja da se pronađe kontekst u tekstualnoj poruci, objasnila je Celia Klin, voditeljica istraživanja.

-Dopisivanju nedostaju mnoge društvene karakteristike koje su prisutne u komunikaciji licem u lice. Kada razgovaraju, ljudi lako upijaju društvene i emocionalne informacije kroz pokrete očiju, izraze lica, ton glasa, stanke u govoru. Ti se mehanizmi ne mogu koristiti kada se dopisujemo kratkim porukama. Zbog toga ima smisla da se ljudi pri dopisivanju oslanjaju na alate koji su im dostupni – emoticone, namjerne tipfelere, oponašanje zvukova i prema našem istraživanju – interpunkcijske znakove – navela je Celia Klin.

Tim znanstvenika Binghamton Universityja je napravio istraživanje na osnovu kojeg je zaključio da su ljudi koji završavaju poruke tačkom hladni i manje iskreni, odnosno da ih druga strana tako podsvjesno doživljava.

S druge strane, ukoliko poruke učestalo završavate uskličnicima, čak i tamo gdje oni nisu potrebni, ljudi vas doživljavaju srdačnijima i pouzdanijima, izvještava The Guardian.

Percepcija koja je rezultat točke ili uskličnika na kraju poruke proizlazi iz pokušaja da se pronađe kontekst u tekstualnoj poruci, objasnila je Celia Klin, voditeljica istraživanja.

-Dopisivanju nedostaju mnoge društvene karakteristike koje su prisutne u komunikaciji licem u lice. Kada razgovaraju, ljudi lako upijaju društvene i emocionalne informacije kroz pokrete očiju, izraze lica, ton glasa, stanke u govoru. Ti se mehanizmi ne mogu koristiti kada se dopisujemo kratkim porukama. Zbog toga ima smisla da se ljudi pri dopisivanju oslanjaju na alate koji su im dostupni – emoticone, namjerne tipfelere, oponašanje zvukova i prema našem istraživanju – interpunkcijske znakove – navela je Celia Klin.