Iz godine u godinu uvoz vode u Bosnu i Hercegovinu raste i u posljednjih malo više od šest godina uvezeno je 776 miliona KM tečnosti koja život znači.

Tako smo, recimo, 2013. godine uvezli vode u vrijednosti 120 miliona KM, a 2018. – 154 miliona KM.

Ako je za utjehu, rastao je i izvoz vode iz BiH, koji se u prosjeku kreće od 25 do 56 miliona maraka godišnje, tako da se samo na vodu iz BiH odlije oko 100 miliona.

“Domaći proizvođači kvalitetom sigurno mogu konkurisati uvoznicima, ali pitanje je mogu li marketinški. Veliki brendovi su već pozicionirani na tržištima regiona i Evrope i jako je teško na ta tržišta ući”, rekao je Rade Šegrt, urednik portala Udruženja ekonomista SWOT.

Što se tiče uvoza, Bosna i Hercegovina najviše vode već godinama uvozi iz Srbije, zatim Hrvatske, Slovenije, Kosova, Italije…

Ono što je posebno zanimljivo jeste da smo vodu uvozili i iz Brazila, Južne Koreje pa i Tajlanda i Vijetnama, odakle nam je stigla voda vrijedna malo manje od hiljadu KM. Od daljih zemalja, vodu nam je stizala u manjim količinama i iz Malezije, Čilea, ali i iz Turske, odakle smo uvezli vode vrijedne više od milion KM, a sa druge strane izvozili godišnje tek nekoliko stotina KM.

Kada je u pitanju izvoz, poslije Hrvatske, najviše vode izvezemo u Crnu Goru, a dobar dio izvezemo i u Ujedinjene Arapske Emirate.

U ovom trenutku tržište flaširane vode u Evropi, ali i svijetu, raste velikom brzinom i prema određenim instraživanjima za samo nekoliko godina, u razvijenim zemljama, potrošnja flaširane vode po stanovniku se udvostručila.

Evropska unija ovo je prepoznala kao problem i svojom direktivom od prošle godine umjesto flaširanoj dala je prednost vodi iz vodovoda, koja je daleko jeftinija i u većini slučajeva kvalitetnija od flaširane. Na ovaj način, odnosno promovišući javne česme i vodu, EU planira potrošačima uštedjeti gotovo 600 miliona evra godišnje, a svojom direktivom, osim promocije javnih vodovoda i vode iz česme, Evropa je poručila da je to u interesu javnog zdravlja i zaštite okoline, s obzirom na to da su flašice od vode trenutno najbrojniji plastični predmeti za jednokratnu upotrebu.

Da je potražnja za flaširanom vodom velika u BiH, pokazuje i nedavna činjenica da je prodaja drastično skočila nakon informacije na društvenim mrežama da voda za piće u Banjaluci nije ispravna, uprkos uvjeravanju nadležnih da to nije tačno.

“Voda iz vodovoda u BiH je na zavidnom nivou i kada bi se gladala potrošnja mi smo tu u daleko povoljnijempoložaju nego zemlje Evropske unije. Teško je prognozirati, ali vrlo je vjerovatno da će potrošnja vode kod nas rasti uprkos direktivi Evropske unije, jer s jedne strane imamo akcije i promociju javne vode, a s druge marketinške kampanje o zdravoj flaširanoj vodi i nije teško zaključiti kako će se stvari kretati”, rekao je Šegrt.

Iz godine u godinu uvoz vode u Bosnu i Hercegovinu raste i u posljednjih malo više od šest godina uvezeno je 776 miliona KM tečnosti koja život znači.

Tako smo, recimo, 2013. godine uvezli vode u vrijednosti 120 miliona KM, a 2018. – 154 miliona KM.

Ako je za utjehu, rastao je i izvoz vode iz BiH, koji se u prosjeku kreće od 25 do 56 miliona maraka godišnje, tako da se samo na vodu iz BiH odlije oko 100 miliona.

“Domaći proizvođači kvalitetom sigurno mogu konkurisati uvoznicima, ali pitanje je mogu li marketinški. Veliki brendovi su već pozicionirani na tržištima regiona i Evrope i jako je teško na ta tržišta ući”, rekao je Rade Šegrt, urednik portala Udruženja ekonomista SWOT.

Što se tiče uvoza, Bosna i Hercegovina najviše vode već godinama uvozi iz Srbije, zatim Hrvatske, Slovenije, Kosova, Italije…

Ono što je posebno zanimljivo jeste da smo vodu uvozili i iz Brazila, Južne Koreje pa i Tajlanda i Vijetnama, odakle nam je stigla voda vrijedna malo manje od hiljadu KM. Od daljih zemalja, vodu nam je stizala u manjim količinama i iz Malezije, Čilea, ali i iz Turske, odakle smo uvezli vode vrijedne više od milion KM, a sa druge strane izvozili godišnje tek nekoliko stotina KM.

Kada je u pitanju izvoz, poslije Hrvatske, najviše vode izvezemo u Crnu Goru, a dobar dio izvezemo i u Ujedinjene Arapske Emirate.

U ovom trenutku tržište flaširane vode u Evropi, ali i svijetu, raste velikom brzinom i prema određenim instraživanjima za samo nekoliko godina, u razvijenim zemljama, potrošnja flaširane vode po stanovniku se udvostručila.

Evropska unija ovo je prepoznala kao problem i svojom direktivom od prošle godine umjesto flaširanoj dala je prednost vodi iz vodovoda, koja je daleko jeftinija i u većini slučajeva kvalitetnija od flaširane. Na ovaj način, odnosno promovišući javne česme i vodu, EU planira potrošačima uštedjeti gotovo 600 miliona evra godišnje, a svojom direktivom, osim promocije javnih vodovoda i vode iz česme, Evropa je poručila da je to u interesu javnog zdravlja i zaštite okoline, s obzirom na to da su flašice od vode trenutno najbrojniji plastični predmeti za jednokratnu upotrebu.

Da je potražnja za flaširanom vodom velika u BiH, pokazuje i nedavna činjenica da je prodaja drastično skočila nakon informacije na društvenim mrežama da voda za piće u Banjaluci nije ispravna, uprkos uvjeravanju nadležnih da to nije tačno.

“Voda iz vodovoda u BiH je na zavidnom nivou i kada bi se gladala potrošnja mi smo tu u daleko povoljnijempoložaju nego zemlje Evropske unije. Teško je prognozirati, ali vrlo je vjerovatno da će potrošnja vode kod nas rasti uprkos direktivi Evropske unije, jer s jedne strane imamo akcije i promociju javne vode, a s druge marketinške kampanje o zdravoj flaširanoj vodi i nije teško zaključiti kako će se stvari kretati”, rekao je Šegrt.