-6.5 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Pročitajte mišljenje Evropske komisije o BiH

    Pročitajte mišljenje Evropske komisije o BiH

    Evropska komisija je danas predstavila Mišljenje o aplikaciji BiH za članstvo u Evropskoj uniji (EU) u kojem je ocijenjena sposobnost naše zemlje da ispuni kriterije neophodne za članstvo u EU. Mišljenje također uzima u obzir rezultate BiH u provedbi svojih obveza prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.

    - Reklama -

    U Mišljenju se ističe da je BiH odgovorila na pitanja iz Upitnika Evropske komisije te da je dobila 655 dodatnih pitanja.

    “Uprkos uspostavljanju Mehanizma koordinacije, vlasti se nisu mogle usaglasiti oko odgovora na 22 pitanja: jedno iz političkih kriterija, četiri iz regionalne politike i 17 iz oblasti politike obrazovanja”, navodi se.

    - Reklama -

    U okviru Mišljenja i analitičkog izvještaja je Komisija analizirala trenutnu situaciju u BiH te je definirala smjernice za rješavanje otvorenih pitanja. U objavljenom dokumentu su, s tim u vezi, jasno definirani kriteriji koje BiH mora ispuniti kako bi dobila kandidatski status. U okviru političkih kriterija se ističe kompleksno uređenje BiH te činjenica da su nadležnosti državnog nivoa vlasti ograničene, ali da su postepeno pojedine ovlasti prenošene sa entitetskih na državni nivo.

    “Česti sporovi o raspodjeli nadležnosti između države i entiteta utječu na njihovo učinkovito provođenje, a time i na usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom i njenu provedbu u velikom broju poglavlja. Kako bi se spriječili takvi sistemski sporovi i osigurala učinkovita provedba pravne stečevine, BiH treba osigurati pravnu sigurnost o raspodjeli nadležnosti među nivoima vlasti. Ne postoji postupak kojim bi se na državnom nivou spriječilo i ispravilo kršenje prava EU od strane drugih nivoa vlasti za koje bi BiH bila odgovorna u cjelini”, navodi se u dokumentu.

    Politički kriteriji

    Ističe se da Ustav sadrži etničke odredbe i one određene mjestom prebivališta, a koje nisu u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

    “To se odnosi na imenovanje, sastav i postupke odlučivanja državnog vrha i izvršnih i zakonodavnih tijela, budući da su određena izborna prava rezervirana za građane koji pripadaju “konstitutivnim narodima”, Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Zato su potrebne značajne dodatne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu učinkovito ostvarivati svoja politička prava, u skladu sa presudom u predmetu “Sejdić-Finci””, piše u dokumentu.

    Sastav i način donošenja odluka nekoliko institucija vlasti temelje se na etničkim kriterijima, što, smatra Evropska komisija, rizikuje utjecaj na provedbu pravne stečevine EU-a.

    “Pravo veta na etničku pripadnost također bi moglo utjecati na rad Parlamenta i kantonalnih skupština”, dodaje se.

    Izdvaja se i problem neprovedbe odluka Ustavnog suda BiH te da je potrebno jačanje profesionalnosti i nezavisnosti sudija Ustavnog suda BiH. Pitanje međunarodnih sudija u Ustavnom sudu, smatraju, potrebno je riješiti. Podsjećaju da je Dejtonskim mirovnim sporazumom predviđena uloga visokog predstavnika i mogućnost korištenja bonskih ovlasti, koje su posljednji put iskorištene 2011. godine.

    “Takav opsežan međunarodni nadzor u načelu nije u skladu sa suverenitetom BiH, a time i sa članstvom u EU. Proces zatvaranja OHR-a traje od 2008. godine. Njegov ishod ovisi o nizu uvjeta”, navodi se u dokumentu.

    Suprotnosti s evropskim standardima

    “Veto na vitalni nacionalni interes i entitetsko glasanje također utječe na djelotvorno funkcioniranje parlamenata, riskirajući odgodu donošenja zakona. Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OESS) i Venecijanska komisija dali su preporuke za poboljšanje izbornog okvira i osiguravanje da se izbori provode u skladu s evropskim standardima, uključujući i transparentnost finansiranja političkih stranaka. Što se tiče lokalnih izbora, zbog nedostatka pravnog okvira građani Mostara nisu mogli izabrati Gradsko vijeće od 2008. godine”, piše u dokumentu.

    Potrebno je, smatra Evropska komisija, uložiti velike napore kako bi se osiguralo usklađivanje zakonodavstva s načelima reforme javne uprave, kao i njena učinkovita provedba. Vlasti na svim nivoima moraju osigurati političku podršku koordinacijskoj strukturi za reformu javne uprave i izdvojiti odgovarajuća finansijska sredstva za promoviranje reforme javne uprave. Ustavni i zakonodavni okvir je nepotpun i nedovoljno garantira nezavisnost, autonomiju, odgovornost i učinkovitost pravosuđa.

    “Zakon o VSTV-u trebalo bi revidirati kako bi se bolje reguliralo imenovanje, ocjenjivanje i disciplinski postupci protiv članova pravosuđa, te osigurala odgovarajuća pravna sredstva protiv konačnih odluka VSTV-a. Treba donijeti Zakon o sudovima BiH kako bi se spriječili sukobi nadležnosti i osigurala potrebna pravna sigurnost u kaznenim pitanjima”, navodi se.

    Nedostatak usklađenosti zakonodavstva u cijeloj zemlji

    “Korupcija je široko rasprostranjena i svi nivou vlasti pokazuju znakove političkog utjecaja koji direktno utječu na svakodnevni život građana, naročito u pitanjima zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i javnih nabavki. Politički, institucionalni i pravni okvir za sprečavanje korupcije je fragmentiran i ima značajne nedostatke. Agencije za provedbu zakona su fragmentirane i osjetljive na nepotrebno političko uplitanje. Tužioci nisu dovoljno proaktivni. Finansijske istrage i zaplijene imovine u velikoj su mjeri neučinkovite. Potrebno je pojačati borbu protiv pranja novca. Konačne presude u slučajevima korupcije na visokom nivou vrlo su rijetke i sankcije nisu adekvatne u preventivnom smislu. Potrebno je ojačati prevenciju nasilnih ekstremizama i antiterorističkih politika i mjera. Slaba je koordinacija mjera povezanih s migracijama među nadležnim institucijama na svim nivoima vlasti”, navodi se u dokumentu.

    Evropska komisija smatra da u BiH nije osigurana jednakost svih građana te podsjećaju da u Ustavu entiteta RS postoji odredba koja omogućava izvršenje smrtne kazne. Političko okruženje, tvrde, još nije pogodno za pomirenje i prevladavanje naslijeđa prošlosti.

    “Utvrđene činjenice o ratnim događajima često osporavaju visokorangirani politički lideri, koji iskazuju sumnju na nezavisnost i nepristranost međunarodnih sudova. Svi akteri u BiH moraju pokazati punu saradnju s međunarodnim sudovima priznavanjem i poštivanjem njihovih odluka. Revizionizam i poricanje genocida u suprotnosti su sa temeljnim evropskim vrijednostima”, smatra Evropska komisija.

    Podsjećaju da postoje nezavršeni predmeti ratnih zločina te da je potrebno usvojiti revidiranu strategiju za procesuiranje tih zločina.

    Ekonomski kriteriji

    Ekonomsko upravljanje je, navodi se u dokumentu, otežano visokim stepenom politizacije i nedostatkom saradnje među ključnim donosiocima odluka.

    “To dovodi do čestih političkih zastoja i dugih odgoda u procesu donošenja odluka. S tim u vezi, trebalo bi ojačati koordinacijsku ulogu Fiskalnog vijeća na visokom nivou”, dodaje se.

    U tom se kontekstu ističe potreba provedbe strukturnih reformi s ciljem ograničavanja iznosa namijenjenog finansiranju javne administracije, neučinkovitih javnih preduzeća i sistema socijalne sigurnosti.

    “Česti politički zastoji i posljedična niska predvidivost za investitore imaju negativan utjecaj na poslovno okruženje. To dodatno otežava loša vladavina prava, velika birokratija, korupcija i dugotrajni i složeni administrativni postupci. Kao rezultat lošeg poslovnog okruženja i slabosti u obrazovnom sistemu zemlje, strukturna nezaposlenost je zabrinjavajuće visoka, posebno među mladima i ranjivim skupinama. Nadalje, sivaekonomija ostaje značajna, stvarajući nepoštenu konkurenciju i dovodeći do većeg poreznog opterećenja nego što je inače potrebno”, piše u dokumentu.

    Stvaranje fleksibilnijeg tržišta rada

    “Zbog snažnijeg ekonomskog rasta i učinkovitosti naplate poreza, javne su finansije u zemlji u velikoj mjeri uravnotežene, što bi pružilo sjajnu priliku za ulaganje u zapuštenu infrastrukturu zemlje ili za početak smanjenja visokog oporezivanja rada za podršku otvaranju novih radnih mjesta. Od 2015. godine ekonomija raste za tri posto, što bi uz podršku ekonomske politike moglo dosegnuti četiri posto u sljedećih nekoliko godina”, piše u dokumentu.

    Sposobnosti za prihvatanje pravne stečevine

    BiH nema nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU, a taj program je, pozorava Evropska komisija, zakonska obaveza u okviru SSP-a i ključan je za planiranje i pojednostavljenje procesa usklađivanja zakonodavstva EU-a u cijeloj zemlji.

    Neka upravna tijela kojima je povjerena provedba pravne stečevine EU, kao što su Konkurencijsko vijeće i Vijeće za državnu pomoć, funkcioniraju na temelju etničkog donošenja odluka, u kojima najmanje jedan predstavnik iz svakog konstitutivnog naroda mora podržati odluku da bude validna.

    “To nije ni kompatibilno sa SSP-om niti s obavezama koje proizlaze iz članstva u EU”, piše u Mišljenju.

    Posebna pažnja i značajni napori potrebni su u područjima u kojima je BiH u ranoj fazi priprema:

    – Slobodno kretanje robe
    – Pravo osnivanja i sloboda pružanja usluga
    – Informacijsko društvo i mediji
    – Poljoprivreda i ruralni razvoj
    – Ribarstvo
    – Saobraćajna politika
    – Energija
    – Ekonomska i monetarna politika
    – Statistika
    – Socijalna politika i zapošljavanje
    – Poduzetnička i industrijska politika
    – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
    – Obrazovanje i kultura
    – Zaštita potrošača i zdravlja
    – Finansijska kontrola

    BiH, ističe se, nema područja u kojima ima dobar nivo priprema ili je dobro napredovala u pogledu sposobnosti da preuzme obaveze koje proizlaze iz članstva u EU.

    “Općenito, potrebne su značajne prilagodbe pravnog i institucionalnog okvira te administrativnih i provedbenih kapaciteta u svim područjima politike kako bi se zakonodavstvo uskladilo s pravnom stečevinom EU-a i učinkovito ga implementiralo”, smatra Evropska komisija.

    Zaključci i preporuke

    BiH još uvijek ne zadovoljava u dovoljnoj mjeri kriterije koji se odnose na stabilnost institucija koje garantiraju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje i zaštitu manjina, a koje je odredilo Evropsko vijeće u Kopenhagenu 1993. godine. U tom smislu, zemlja mora uložiti značajne napore kako bi u dovoljnoj mjeri ispunila te kriterije jačanjem svojih institucija kako bi se zagarantirala demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštovanje i zaštitu manjina. BiH mora uskladiti svoj ustavni okvir s evropskim standardima i osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi mogli preuzeti obaveze EU. Iako je decentralizirana državna struktura kompatibilna s članstvom u EU, BiH će morati reformirati svoje institucije kako bi mogla učinkovito učestvovati u donošenju odluka EU-a te u potpunosti implementirati i provoditi pravnu stečevinu.

    BiH mora poboljšati svoj izborni okvir i funkcioniranje pravosuđa. Također bi trebalo ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam, kao i osigurati učinkovito funkcioniranje sistema upravljanja granicama, migracije i azila. Potrebno je pojačati zaštitu temeljnih prava svih građana, uključujući osiguravanje poticajnog okruženja za civilno društvo i pomirenje te zaštitu i uključivanje ranjivih skupina. Također je potrebno dovršiti bitne korake u reformi javne uprave.

    BiH treba posvetiti posebnu pažnju ubrzavanju svojih postupaka donošenja odluka i poboljšanju poslovnog okruženja, kao i učinkovitosti i transparentnosti javnog sektora, posebno javnih poduzeća. Zemlja bi trebala riješiti prepreke pravilnom funkcioniranju tržišnih mehanizama, kao što su slaba vladavina prava, glomazna birokratija, korupcija, dugotrajni i pretjerano složeni administrativni postupci i velika fragmentacija unutarnjeg tržišta zemlje. Kako bi se srednjoročno mogla nositi s pritiskom konkurencije i tržišnim snagama unutar Unije, BiH treba posvetiti posebnu pažnju niskoj kvaliteti obrazovanja i njegovoj nedovoljnoj orijentaciji prema potrebama tržišta rada, kvaliteti fizičkog kapitala kao što su nedovoljan razvoj saobraćajne i energetske infrastrukture i sporo prilagođavanje ekonomske strukture zemlje.

    Evropska komisija smatra da se pregovori o priširenju BiH sa EU trebaju otvoriti kada zemlja ostvari potrebni stepen saglasnosti sa navedenim kriterijima.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Evropska komisija je danas predstavila Mišljenje o aplikaciji BiH za članstvo u Evropskoj uniji (EU) u kojem je ocijenjena sposobnost naše zemlje da ispuni kriterije neophodne za članstvo u EU. Mišljenje također uzima u obzir rezultate BiH u provedbi svojih obveza prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji je stupio na snagu 1. juna 2015. godine.

    - Reklama -

    U Mišljenju se ističe da je BiH odgovorila na pitanja iz Upitnika Evropske komisije te da je dobila 655 dodatnih pitanja.

    “Uprkos uspostavljanju Mehanizma koordinacije, vlasti se nisu mogle usaglasiti oko odgovora na 22 pitanja: jedno iz političkih kriterija, četiri iz regionalne politike i 17 iz oblasti politike obrazovanja”, navodi se.

    - Reklama -

    U okviru Mišljenja i analitičkog izvještaja je Komisija analizirala trenutnu situaciju u BiH te je definirala smjernice za rješavanje otvorenih pitanja. U objavljenom dokumentu su, s tim u vezi, jasno definirani kriteriji koje BiH mora ispuniti kako bi dobila kandidatski status. U okviru političkih kriterija se ističe kompleksno uređenje BiH te činjenica da su nadležnosti državnog nivoa vlasti ograničene, ali da su postepeno pojedine ovlasti prenošene sa entitetskih na državni nivo.

    “Česti sporovi o raspodjeli nadležnosti između države i entiteta utječu na njihovo učinkovito provođenje, a time i na usklađivanje zakonodavstva s pravnom stečevinom i njenu provedbu u velikom broju poglavlja. Kako bi se spriječili takvi sistemski sporovi i osigurala učinkovita provedba pravne stečevine, BiH treba osigurati pravnu sigurnost o raspodjeli nadležnosti među nivoima vlasti. Ne postoji postupak kojim bi se na državnom nivou spriječilo i ispravilo kršenje prava EU od strane drugih nivoa vlasti za koje bi BiH bila odgovorna u cjelini”, navodi se u dokumentu.

    Politički kriteriji

    Ističe se da Ustav sadrži etničke odredbe i one određene mjestom prebivališta, a koje nisu u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

    “To se odnosi na imenovanje, sastav i postupke odlučivanja državnog vrha i izvršnih i zakonodavnih tijela, budući da su određena izborna prava rezervirana za građane koji pripadaju “konstitutivnim narodima”, Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Zato su potrebne značajne dodatne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu učinkovito ostvarivati svoja politička prava, u skladu sa presudom u predmetu “Sejdić-Finci””, piše u dokumentu.

    Sastav i način donošenja odluka nekoliko institucija vlasti temelje se na etničkim kriterijima, što, smatra Evropska komisija, rizikuje utjecaj na provedbu pravne stečevine EU-a.

    “Pravo veta na etničku pripadnost također bi moglo utjecati na rad Parlamenta i kantonalnih skupština”, dodaje se.

    Izdvaja se i problem neprovedbe odluka Ustavnog suda BiH te da je potrebno jačanje profesionalnosti i nezavisnosti sudija Ustavnog suda BiH. Pitanje međunarodnih sudija u Ustavnom sudu, smatraju, potrebno je riješiti. Podsjećaju da je Dejtonskim mirovnim sporazumom predviđena uloga visokog predstavnika i mogućnost korištenja bonskih ovlasti, koje su posljednji put iskorištene 2011. godine.

    “Takav opsežan međunarodni nadzor u načelu nije u skladu sa suverenitetom BiH, a time i sa članstvom u EU. Proces zatvaranja OHR-a traje od 2008. godine. Njegov ishod ovisi o nizu uvjeta”, navodi se u dokumentu.

    Suprotnosti s evropskim standardima

    “Veto na vitalni nacionalni interes i entitetsko glasanje također utječe na djelotvorno funkcioniranje parlamenata, riskirajući odgodu donošenja zakona. Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OESS) i Venecijanska komisija dali su preporuke za poboljšanje izbornog okvira i osiguravanje da se izbori provode u skladu s evropskim standardima, uključujući i transparentnost finansiranja političkih stranaka. Što se tiče lokalnih izbora, zbog nedostatka pravnog okvira građani Mostara nisu mogli izabrati Gradsko vijeće od 2008. godine”, piše u dokumentu.

    Potrebno je, smatra Evropska komisija, uložiti velike napore kako bi se osiguralo usklađivanje zakonodavstva s načelima reforme javne uprave, kao i njena učinkovita provedba. Vlasti na svim nivoima moraju osigurati političku podršku koordinacijskoj strukturi za reformu javne uprave i izdvojiti odgovarajuća finansijska sredstva za promoviranje reforme javne uprave. Ustavni i zakonodavni okvir je nepotpun i nedovoljno garantira nezavisnost, autonomiju, odgovornost i učinkovitost pravosuđa.

    “Zakon o VSTV-u trebalo bi revidirati kako bi se bolje reguliralo imenovanje, ocjenjivanje i disciplinski postupci protiv članova pravosuđa, te osigurala odgovarajuća pravna sredstva protiv konačnih odluka VSTV-a. Treba donijeti Zakon o sudovima BiH kako bi se spriječili sukobi nadležnosti i osigurala potrebna pravna sigurnost u kaznenim pitanjima”, navodi se.

    Nedostatak usklađenosti zakonodavstva u cijeloj zemlji

    “Korupcija je široko rasprostranjena i svi nivou vlasti pokazuju znakove političkog utjecaja koji direktno utječu na svakodnevni život građana, naročito u pitanjima zdravstva, obrazovanja, zapošljavanja i javnih nabavki. Politički, institucionalni i pravni okvir za sprečavanje korupcije je fragmentiran i ima značajne nedostatke. Agencije za provedbu zakona su fragmentirane i osjetljive na nepotrebno političko uplitanje. Tužioci nisu dovoljno proaktivni. Finansijske istrage i zaplijene imovine u velikoj su mjeri neučinkovite. Potrebno je pojačati borbu protiv pranja novca. Konačne presude u slučajevima korupcije na visokom nivou vrlo su rijetke i sankcije nisu adekvatne u preventivnom smislu. Potrebno je ojačati prevenciju nasilnih ekstremizama i antiterorističkih politika i mjera. Slaba je koordinacija mjera povezanih s migracijama među nadležnim institucijama na svim nivoima vlasti”, navodi se u dokumentu.

    Evropska komisija smatra da u BiH nije osigurana jednakost svih građana te podsjećaju da u Ustavu entiteta RS postoji odredba koja omogućava izvršenje smrtne kazne. Političko okruženje, tvrde, još nije pogodno za pomirenje i prevladavanje naslijeđa prošlosti.

    “Utvrđene činjenice o ratnim događajima često osporavaju visokorangirani politički lideri, koji iskazuju sumnju na nezavisnost i nepristranost međunarodnih sudova. Svi akteri u BiH moraju pokazati punu saradnju s međunarodnim sudovima priznavanjem i poštivanjem njihovih odluka. Revizionizam i poricanje genocida u suprotnosti su sa temeljnim evropskim vrijednostima”, smatra Evropska komisija.

    Podsjećaju da postoje nezavršeni predmeti ratnih zločina te da je potrebno usvojiti revidiranu strategiju za procesuiranje tih zločina.

    Ekonomski kriteriji

    Ekonomsko upravljanje je, navodi se u dokumentu, otežano visokim stepenom politizacije i nedostatkom saradnje među ključnim donosiocima odluka.

    “To dovodi do čestih političkih zastoja i dugih odgoda u procesu donošenja odluka. S tim u vezi, trebalo bi ojačati koordinacijsku ulogu Fiskalnog vijeća na visokom nivou”, dodaje se.

    U tom se kontekstu ističe potreba provedbe strukturnih reformi s ciljem ograničavanja iznosa namijenjenog finansiranju javne administracije, neučinkovitih javnih preduzeća i sistema socijalne sigurnosti.

    “Česti politički zastoji i posljedična niska predvidivost za investitore imaju negativan utjecaj na poslovno okruženje. To dodatno otežava loša vladavina prava, velika birokratija, korupcija i dugotrajni i složeni administrativni postupci. Kao rezultat lošeg poslovnog okruženja i slabosti u obrazovnom sistemu zemlje, strukturna nezaposlenost je zabrinjavajuće visoka, posebno među mladima i ranjivim skupinama. Nadalje, sivaekonomija ostaje značajna, stvarajući nepoštenu konkurenciju i dovodeći do većeg poreznog opterećenja nego što je inače potrebno”, piše u dokumentu.

    Stvaranje fleksibilnijeg tržišta rada

    “Zbog snažnijeg ekonomskog rasta i učinkovitosti naplate poreza, javne su finansije u zemlji u velikoj mjeri uravnotežene, što bi pružilo sjajnu priliku za ulaganje u zapuštenu infrastrukturu zemlje ili za početak smanjenja visokog oporezivanja rada za podršku otvaranju novih radnih mjesta. Od 2015. godine ekonomija raste za tri posto, što bi uz podršku ekonomske politike moglo dosegnuti četiri posto u sljedećih nekoliko godina”, piše u dokumentu.

    Sposobnosti za prihvatanje pravne stečevine

    BiH nema nacionalni program za usvajanje pravne stečevine EU, a taj program je, pozorava Evropska komisija, zakonska obaveza u okviru SSP-a i ključan je za planiranje i pojednostavljenje procesa usklađivanja zakonodavstva EU-a u cijeloj zemlji.

    Neka upravna tijela kojima je povjerena provedba pravne stečevine EU, kao što su Konkurencijsko vijeće i Vijeće za državnu pomoć, funkcioniraju na temelju etničkog donošenja odluka, u kojima najmanje jedan predstavnik iz svakog konstitutivnog naroda mora podržati odluku da bude validna.

    “To nije ni kompatibilno sa SSP-om niti s obavezama koje proizlaze iz članstva u EU”, piše u Mišljenju.

    Posebna pažnja i značajni napori potrebni su u područjima u kojima je BiH u ranoj fazi priprema:

    – Slobodno kretanje robe
    – Pravo osnivanja i sloboda pružanja usluga
    – Informacijsko društvo i mediji
    – Poljoprivreda i ruralni razvoj
    – Ribarstvo
    – Saobraćajna politika
    – Energija
    – Ekonomska i monetarna politika
    – Statistika
    – Socijalna politika i zapošljavanje
    – Poduzetnička i industrijska politika
    – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
    – Obrazovanje i kultura
    – Zaštita potrošača i zdravlja
    – Finansijska kontrola

    BiH, ističe se, nema područja u kojima ima dobar nivo priprema ili je dobro napredovala u pogledu sposobnosti da preuzme obaveze koje proizlaze iz članstva u EU.

    “Općenito, potrebne su značajne prilagodbe pravnog i institucionalnog okvira te administrativnih i provedbenih kapaciteta u svim područjima politike kako bi se zakonodavstvo uskladilo s pravnom stečevinom EU-a i učinkovito ga implementiralo”, smatra Evropska komisija.

    Zaključci i preporuke

    BiH još uvijek ne zadovoljava u dovoljnoj mjeri kriterije koji se odnose na stabilnost institucija koje garantiraju demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštivanje i zaštitu manjina, a koje je odredilo Evropsko vijeće u Kopenhagenu 1993. godine. U tom smislu, zemlja mora uložiti značajne napore kako bi u dovoljnoj mjeri ispunila te kriterije jačanjem svojih institucija kako bi se zagarantirala demokratiju, vladavinu prava, ljudska prava i poštovanje i zaštitu manjina. BiH mora uskladiti svoj ustavni okvir s evropskim standardima i osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi mogli preuzeti obaveze EU. Iako je decentralizirana državna struktura kompatibilna s članstvom u EU, BiH će morati reformirati svoje institucije kako bi mogla učinkovito učestvovati u donošenju odluka EU-a te u potpunosti implementirati i provoditi pravnu stečevinu.

    BiH mora poboljšati svoj izborni okvir i funkcioniranje pravosuđa. Također bi trebalo ojačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam, kao i osigurati učinkovito funkcioniranje sistema upravljanja granicama, migracije i azila. Potrebno je pojačati zaštitu temeljnih prava svih građana, uključujući osiguravanje poticajnog okruženja za civilno društvo i pomirenje te zaštitu i uključivanje ranjivih skupina. Također je potrebno dovršiti bitne korake u reformi javne uprave.

    BiH treba posvetiti posebnu pažnju ubrzavanju svojih postupaka donošenja odluka i poboljšanju poslovnog okruženja, kao i učinkovitosti i transparentnosti javnog sektora, posebno javnih poduzeća. Zemlja bi trebala riješiti prepreke pravilnom funkcioniranju tržišnih mehanizama, kao što su slaba vladavina prava, glomazna birokratija, korupcija, dugotrajni i pretjerano složeni administrativni postupci i velika fragmentacija unutarnjeg tržišta zemlje. Kako bi se srednjoročno mogla nositi s pritiskom konkurencije i tržišnim snagama unutar Unije, BiH treba posvetiti posebnu pažnju niskoj kvaliteti obrazovanja i njegovoj nedovoljnoj orijentaciji prema potrebama tržišta rada, kvaliteti fizičkog kapitala kao što su nedovoljan razvoj saobraćajne i energetske infrastrukture i sporo prilagođavanje ekonomske strukture zemlje.

    Evropska komisija smatra da se pregovori o priširenju BiH sa EU trebaju otvoriti kada zemlja ostvari potrebni stepen saglasnosti sa navedenim kriterijima.

    Zenica
    scattered clouds
    -6.5 ° C
    -6.5 °
    -6.5 °
    93 %
    1.5kmh
    28 %
    sub
    4 °
    ned
    6 °
    pon
    8 °
    uto
    8 °
    sri
    8 °