Stjenice su puno starije od ljudi, pokazalo je istraživanje koje je započelo kao istraživanje krajnje bizarnog načina razmnožavanja ove vrste insekata, piše BBC.
Istraživanje uzoraka DNK-a 30 vrsta stjenica pokazalo je da su ti insekti stari najmanje 115 miliona godina. Istraživanje je pokazalo da je taj parazit koji siše krv stariji i od svojega najstarijeg domaćina, šišmiša i to više od 50 milijuna godina.
Jedan od istraživača, profesor Mike Siva-Jothy sa Univerziteta u Sheffieldu, kazao je da su on i kolege istraživanje započeli istraživanjem takozvane “traumatske oplodnje”. Naime, mužjaci stjenica imaju bodljikavi zašiljeni spolni organ u obliku noža kojim ubadaju ženku kako bi je oplodili izravno putem krvotoka.
Petnaest godina istraživanja
“Za prikupljanje svih genetskih uzoraka bilo je potrebno 15 ljudi i 15 godina…, a sve zbog toga što je riječ o iznimno zagonetnim stvorenjima”, kazao je Siva-Jothy.
Većina vrsta na kojima su obavljana istraživanja skrivena je u udaljenim pećinama u kojima ovi insekti sišu krv šišmiša koji ondje žive.
Tek pošto su prikupili uzorke dovoljnog broja različitih vrsta naučnici su uspjeli napraviti genetsku vremensku liniju razvoja stjenica.
Mutacije koje se odvijaju spontano u genetskom kodu ovih stvorenja djeluju poput molekularnog sata, omogućujući na taj način naučnicima praćenje evolucijskih promjena tokom miliona godina.
“Prva iznenađujuća činjenica koju smo otkrili bila je ta da su stjenice puno starije od šišmiša, za koje se pretpostavlja da su im prvi domaćini”, rekao je dr. Steffen Roth iz Sveučilišnog muzeja u norveškome Bergenu koji je vodio istraživanje.
“No mi i dalje ne znamo ko su im bili domaćini u vrijeme kada je Zemljom hodao tiranosaurus rex”, kazao je.
Siva-Jothy kaže da bi biološka “Ahilova peta” ovih stjenica mogla biti skrivena u njihovu genetskom kodu, osobito u dijelovima genoma koji su jedinstveni za dvije vrste ovih bića koje se hrane ljudskom krvlju.
“Rezultati istraživanja će nam pomoći da bolje shvatimo na koji su način stjenice razvile osobine koje ih čine vrlo učinkovitim štetočinama. Istodobno će nam pomoći u nastojanju da otkrijemo nove načine kojima ćemo ih uspjeti držati pod kontrolom”, kazao je prof. Siva-Jothy.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu “Current Biology”.
Zanimljive činjenice o stjenicama: tokom jednoga uboda mogu isisati količinu krvi koja je triput veća od njihove veličine, mogu doživjeti i godinu dana, što je prilično dugačak životni vijek za insekta. U svijetu postoji stotinu različitih vrsta stjenica i većina ih se hrani krvlju šišmiša, a samo dvije ljudskom.
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
