-5.3 C
Zenica
More

    Ukupno podjela

    Posljednje objavljeno

    Otkriven novi oblik demencije koji se pogrešno dijagnosticirao kao Alzheimerova bolest

    Otkriven novi oblik demencije koji se pogrešno dijagnosticirao kao Alzheimerova bolest

    Milijuni starijih osoba boluju od oblika demencije koji se pogrešno dijagnosticira kao Alzheimerova bolest, ustanovili su američki naučnici.

    - Reklama -

    Smatraju da čak trećina ljudi kojima je dijagnosticiran Alzheimer možda zapravo pati od potpuno novog oblika demencije.

    U časopisu “Brain” stručnjaci su objavili da novootkriveni oblik demencije ima vrlo slične simptome kao Alzheimer. Ističu da to djelomice objašnjava zašto su svi dosadašnji pokušaji razvoja lijeka za Alhzeimerovu bolest bili neuspješni.

    - Reklama -

    “Riječ je o vjerojatno najznačajnijem stručnom radu o demenciji objavljenom u zadnjih pet godina”, smatra profesor Robert Howard.

    Demencija je pojam koji se prvenstveno odnosi na lošije pamćenje, a potom i na niz intelektualnih problema s pamćenjem i razmišljanjem. U stručnoj literaturi su opisane različite vrste demencije, no Alzheimerova bolest je najčešći i najistraženiji oblik. Obično rezultira gubitkom pamćenja i ostalim znakovima kognitivnog pada, a povezana je s nakupljanjem dvaju proteina u mozgu, poznatih kao amiloid i tau.

    Stanje nazvano LATE

    Pretpostavlja se da su pacijenti možda patili od stanja koje se naziva limbičko-dominantna TDP-43 encefalopatija ili skraćeno LATE, koja uzrokuje simptome vrlo slične Alzheimerovoj bolesti.

    Vjeruje se da LATE utječe na ‘najstarije stare osobe’, a to znači sve starije od 80 godina. Znanstvenici su ustanovili da mentalne sposobnosti smanjuje sporijim tempom nego Alzheimerova bolest, premda se, kada su ta dva stanja istodobno prisutna, simptomi razvijaju vrlo brzo.

    Trenutno ne postoji neki specifičan test za demenciju, a znakovi su ponekad vidljivi na mozgu i nakon smrti. Naučnici već dugo pokušavaju pronaći djelotvoran lijek za demenciju, no s obzirom na različite vrste i uzroke bolesti njihov je cilj još vrlo udaljen.

    Farmaceutske kompanije godinama rade na razvoju lijekova čiji je cilj ukloniti proteine amiloid i tau iz mozga. Ipak, sva su klinička ispitivanja dosad pokazala negativne rezultate. Istraživači vjeruju da bi se boljim razumijevanjem novog oblika demencije moglo doći do novih načina njezina liječenja. Izdali su i priručnik kako bi podigli svijest i ubrzali istraživanja o novoj bolesti. Saznanja o LATE-u otvaraju mogućnost razvoja novih učinkovitijih načina liječenja.

    “Ovaj oblik demencije sve je vrijeme prisutan među oboljelima, no tek sad smo ga identificirali. Jedan je od najčešćih pa je ovo polazišna točka za daljnja istraživanja i razvoj terapije. Nema sumnje da mnogi ljudi kojima je dijagnosticirana Alzheimerova bolest uopće od nje ne boluju. LATE vjerojatno reagira na drukčiju terapiju nego Alzheimer, što nam pojašnjava zbog čega toliko ranijih lijekova za Alzheimerovu bolest nije prošlo u kliničkim ispitivanjima”, kazao je dr. Peter Nelson sa Sveučilišta Kentucky koji je vodio istraživanje.

    Kaže i da glavnu prepreku kliničkom napretku predstavlja nedostatak dijagnostičkih alata za LATE. Dodaje da su on i kolege i dalje angažirani na otkrivanju dijagnostičkih testova i ciljanih tretmana za različite tipove demencije, prenosi Fena pozivajući se na HRT.

    Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.

    Milijuni starijih osoba boluju od oblika demencije koji se pogrešno dijagnosticira kao Alzheimerova bolest, ustanovili su američki naučnici.

    - Reklama -

    Smatraju da čak trećina ljudi kojima je dijagnosticiran Alzheimer možda zapravo pati od potpuno novog oblika demencije.

    U časopisu “Brain” stručnjaci su objavili da novootkriveni oblik demencije ima vrlo slične simptome kao Alzheimer. Ističu da to djelomice objašnjava zašto su svi dosadašnji pokušaji razvoja lijeka za Alhzeimerovu bolest bili neuspješni.

    - Reklama -

    “Riječ je o vjerojatno najznačajnijem stručnom radu o demenciji objavljenom u zadnjih pet godina”, smatra profesor Robert Howard.

    Demencija je pojam koji se prvenstveno odnosi na lošije pamćenje, a potom i na niz intelektualnih problema s pamćenjem i razmišljanjem. U stručnoj literaturi su opisane različite vrste demencije, no Alzheimerova bolest je najčešći i najistraženiji oblik. Obično rezultira gubitkom pamćenja i ostalim znakovima kognitivnog pada, a povezana je s nakupljanjem dvaju proteina u mozgu, poznatih kao amiloid i tau.

    Stanje nazvano LATE

    Pretpostavlja se da su pacijenti možda patili od stanja koje se naziva limbičko-dominantna TDP-43 encefalopatija ili skraćeno LATE, koja uzrokuje simptome vrlo slične Alzheimerovoj bolesti.

    Vjeruje se da LATE utječe na ‘najstarije stare osobe’, a to znači sve starije od 80 godina. Znanstvenici su ustanovili da mentalne sposobnosti smanjuje sporijim tempom nego Alzheimerova bolest, premda se, kada su ta dva stanja istodobno prisutna, simptomi razvijaju vrlo brzo.

    Trenutno ne postoji neki specifičan test za demenciju, a znakovi su ponekad vidljivi na mozgu i nakon smrti. Naučnici već dugo pokušavaju pronaći djelotvoran lijek za demenciju, no s obzirom na različite vrste i uzroke bolesti njihov je cilj još vrlo udaljen.

    Farmaceutske kompanije godinama rade na razvoju lijekova čiji je cilj ukloniti proteine amiloid i tau iz mozga. Ipak, sva su klinička ispitivanja dosad pokazala negativne rezultate. Istraživači vjeruju da bi se boljim razumijevanjem novog oblika demencije moglo doći do novih načina njezina liječenja. Izdali su i priručnik kako bi podigli svijest i ubrzali istraživanja o novoj bolesti. Saznanja o LATE-u otvaraju mogućnost razvoja novih učinkovitijih načina liječenja.

    “Ovaj oblik demencije sve je vrijeme prisutan među oboljelima, no tek sad smo ga identificirali. Jedan je od najčešćih pa je ovo polazišna točka za daljnja istraživanja i razvoj terapije. Nema sumnje da mnogi ljudi kojima je dijagnosticirana Alzheimerova bolest uopće od nje ne boluju. LATE vjerojatno reagira na drukčiju terapiju nego Alzheimer, što nam pojašnjava zbog čega toliko ranijih lijekova za Alzheimerovu bolest nije prošlo u kliničkim ispitivanjima”, kazao je dr. Peter Nelson sa Sveučilišta Kentucky koji je vodio istraživanje.

    Kaže i da glavnu prepreku kliničkom napretku predstavlja nedostatak dijagnostičkih alata za LATE. Dodaje da su on i kolege i dalje angažirani na otkrivanju dijagnostičkih testova i ciljanih tretmana za različite tipove demencije, prenosi Fena pozivajući se na HRT.

    Zenica
    broken clouds
    -5.3 ° C
    -5.3 °
    -5.3 °
    94 %
    1.7kmh
    69 %
    sub
    4 °
    ned
    6 °
    pon
    8 °
    uto
    8 °
    sri
    5 °