Dan majki ili Majčin dan je praznik koji se u najvećem dijelu svijeta proslavlja danas 12. maja.
Majke se rađaju u istom trenutku kada i djeca. Ona prije toga nije postojala. Žena je postojala, ali majka nikad. Majka je nešto potpuno novo. Stoga treba da ih slavimo, a Majčin dan se obilježava svake godine, druge nedjelje u maju. Vrijeme je to posvećeno najvažnijoj osobi u životu, životu koji vam je podarila ona, vaša majka.
Upravo povezanost djece s njihovim majkama je veza čije razmjere sežu u nepregledne daljine, a o takvim pitanjima najviše se pozabavila psihologija.
U utrobi majke
Dijete još u utrobi osjeća jaku povezanost s majkom, prepoznaje njen glas, registruje pjevanje i tepanje, te reaguje na njih.
Zanimljivo je da dijete u utrobi osjeća da li je poželjno ili ne. Istraživanja su pokazala da majke koje su imale želju za djecom imaju lakšu trudnoću i porod, za razliku od onih majki s premišljanjima o djeci i majčinstvu koje su bile pod većim rizikom od ranijeg poroda. Takođe, dokazano je da takve majke prate i jače mučnine u prvom tromjesečju trudnoće te druge tegobe uz teži porod.
Povezanost djeteta i majke se nastavlja i dalje, budući da fetus nakon šest mjeseci trudnoće putem hormona dijeli s majkom emocije u određenim stanjima.
Emocije tokom trudnoće su različite, te stalno variraju zahvaljujući lučenju hormona, ali kada govorimo o normalnim stanjima, nema brige. Ipak ako je majka duži vremenski period pod stresom, anksioznošću ili depresijom, ona će u većini slučajeva roditi dijete s istim poteškoćama.
Nakon poroda, povezanost se nastavlja
Djetetova povezanost s majkom više nije fizička nakon poroda, ali djetetova povezanost ne prestaje nakon njegovog rođenja. Tako je zanimljivo da dijete osjeća odsutnost majke te njenu prisutnost u prostoriji, što dijete smiruje, njegova temperatura tijela se mijenja, a nervoza nestaje.
Također, povezanost majke je dosta jača od povezanosti s ocem djeteta, ali dijete isto tako još u utrobi prepoznaje očev glas i razlikuje ga od majčinskog, kao i njegov vizuelni lik pri rođenju. Ali, ipak je potrebno malo više truda očeva da bi se dijete osjećalo jednako sigurno i smireno u prisutnosti oca, kao što je to u prisutnosti majke.
Majka čuva naš DNK
Kako navodi časopis “Scientific American”, duboka psihička i fizička veza između majke i djeteta započinje u trudnoći, kada je majka izvor života za razvoj fetusa. Tokom trudnoće fizičku vezu između majke i djeteta obezbjeđuje posteljica – organ izgrađen od tkiva majke i embrionalnog tkiva, koji prvenstveno služi za ishranu fetusa. Ćelije majke i fetusa putuju kroz posteljicu u oba smjera, a zadržavaju se u plućima, štitnoj, jetri, srcu, bubrezima, koži…
Fetalne ćelije mogu kružiti majčinim krvotokom do kraja njenog života te učiniti čuda za njeno zdravlje. Zanimljiv je podatak da ćelije djeteta mogu zaštititi majku od nekih oblika raka, te pospješiti regeneraciju oštećenog tkiva. Kroz dosadašnja istraživanja dokazano je da svaka žena koja je ikad bila trudna u sebi nosi određeni postotak ćelija svoga djeteta. Sva začeta djeca, čak i ona koja su bila spontano ili namjerno pobačena, ostavila su u majci svoj DNK. Dakle, majke do kraja života u sebi nose dio svoje djece i obrnuto, što u potpunosti potvrđuje njihovu neraskidivu vezu.
Intaligencija dolazi od majke
Svi roditelji vole raspravljati o osobinama koje je dijete naslijedilo od njih: bilo da je riječ o lijepim plavim očima, kovrdžavoj kosi, smislu za humor ili inteligenciji – svi se vole pohvaliti i vidjeti dio sebe u svojoj djeci. Ali, kad je riječ o inteligenciji, ona se, prema najnovijim istraživanjima, nasljeđuje od majke. Naime, najnovija istraživanja pokazuju kako upravo majčini geni određuju koliko će dijete biti inteligentno, a rezultati istraživanja pokazuju da otac nema ulogu kad je riječ o prenosu gena odgovornih za razvoj inteligencije.
Razlog tome leži u hromozomu X, koji je odgovoran za takozvane pametne gene, a pošto, za razliku od očeva, majke nose dva hromozoma X, veća je vjerovatnoća da će upravo one prenijeti “pametne” gene. Takođe, naučnici su naglasili kako postoji velika mogućnost da se geni odgovorni za razvoj naprednih kognitivnih sposobnosti koji se prenose od oca sami deaktiviraju.
Historija praznika
Kao osnivačica današnjeg Majčinog dana slovi Ana Mari Džarvis. Ona je u Graftonu 12. maja 1907. godine u nedjelju nakon druge godišnjice smrti njene majke osnovala “Memorial Mothers Day Meeting”. S 500 bijelih karanfila izrazila je svoju ljubav prema preminuloj majci i u mjesnoj crkvi ih je dijelila drugim majkama. Posvetila se inicijativi za osnivanje službenog državnog praznika u čast majki, pišući pisma političarima, privrednicima, sveštenicima i ženskim udruženjima. Već 1909. godine majke su u 45 država SAD slavile Majčin dan, a američki predsjednik Vudrov Vilson proglasio je 1914. godine Majčin dan nacionalnim praznikom.
Nedugo nakon SAD, Dan majki postao je praznik i u Engleskoj, zatim u Švajcarskoj (1917), Norveškoj (1918), Švedskoj (1919), Njemačkoj (1922) i Austriji (1924), a potom se običaj proširio po cijeloj Evropi i svijetu.
Ekipa radija Zenit i portala Zenit.ba svim majkama želi sretan njihov dan!
Pratite nas i na Twitteru, Facebooku i Instagramu.
