Mehanizam za međunarodne kaznene sudove odbio je zahtjev obrane Radovana Karadžića da mu bude omogućeno podnošenje žalbe na dužinu doživotne zatvorske kazne.

“Ne postoji pravna osnova u Statutu ili pravilima Mehanizma po kojima se Karadžić može žaliti na pravosnažnu presudu”, navedi se.

Istom odlukom također je odbijen Karadžićev zahtjev za odobrenje imenovanja pravnog savjetnika koji bi mu pomogao prilikom pripreme zahtjeva za preispitivanje pravosnažne presude.

Bivši čelnik bosansko-hercegovačkih Srba je prošlog mjeseca pravosnažno osuđen pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove na doživotnu kaznu zatvora za genocid, te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progone širom BiH, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Istom presudom oslobođen je krivnje za genocid 1992. godine.

Pravila suda u Haagu ne dozvoljavaju podnošenje žalbe na pravosnažnu presudu. Samo u jednom predmetu – protiv Veselina Šljivančanina za zločine u Hrvatskoj – dozvoljeno je samo djelimično preispitivanje konačne presude.

Mehanizam za međunarodne kaznene sudove odbio je zahtjev obrane Radovana Karadžića da mu bude omogućeno podnošenje žalbe na dužinu doživotne zatvorske kazne.

“Ne postoji pravna osnova u Statutu ili pravilima Mehanizma po kojima se Karadžić može žaliti na pravosnažnu presudu”, navedi se.

Istom odlukom također je odbijen Karadžićev zahtjev za odobrenje imenovanja pravnog savjetnika koji bi mu pomogao prilikom pripreme zahtjeva za preispitivanje pravosnažne presude.

Bivši čelnik bosansko-hercegovačkih Srba je prošlog mjeseca pravosnažno osuđen pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove na doživotnu kaznu zatvora za genocid, te zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Proglašen je krivim za genocid u Srebrenici, progone širom BiH, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Istom presudom oslobođen je krivnje za genocid 1992. godine.

Pravila suda u Haagu ne dozvoljavaju podnošenje žalbe na pravosnažnu presudu. Samo u jednom predmetu – protiv Veselina Šljivančanina za zločine u Hrvatskoj – dozvoljeno je samo djelimično preispitivanje konačne presude.