Život u četvrtima punima zelenila pozitivno se odražava na zdravlje krvnih žila, otkrilo je nedavno američko istraživanje.

Za potrebe ovog istraživanja znanstvenici su analizirali razne biomarkere stresa i rizika za srčane bolesti u krvi i urinu. Radilo se o 408 pacijenata primljenih u kliniku za kardiologiju u Louisvilleu, Kentucky.

Uz pomoć satelitskih podataka NASA-e i USGS-a su procijenili koliko je gusto zelenilo koje okružuje kuće pacijenata.

U odnosu na one koji su živjeli u betonskim naseljima, stanovnici najzelenijih mjesta su imali niže razine hormona epinefrina u urinu. On je pokazatelj razine stresa. Također su imali u urinu niže razine markera oksidativnog stresa poznatog kao F2-izoprostan.

Ljudi u zelenijim četvrtima su imali i veći kapacitet održavanja zdravlja krvnih žila.

Ispitanici su bili u prosjeku stari 51 godinu. Većina je bila pretila i s povišenim krvnim tlakom i kolesterolom. Većina ih je također živjela u područjima s malo zelenila.

Znanstvenici tvrde da su se veze između zelenila i manjih razina raznih markera za srčane bolesti potvrdile i nakon što su eliminirali druge faktore koji mogu utjecati na zdravlje srca. To bi bili dob, spol, pušenje, korištenje statina za smanjivanje kolesterola, blizina prometnog zagađenja ili utjecaj siromaštva, prenose svjetski mediji.

-Moguće je kako blizina zelenila potiče na fizičke aktivnosti, a veća gustoća zelenila poboljšava kvalitetu zraka – tvrdi znanstvenica Annemarie Hirsch koja nije sudjelovala u istraživanju.

Dodala je kako zeleni prostori mogu povećati osjećaj društvene kohezije što je faktor povezan sa zdravljem i dobrobiti.

-Zelenilo također predstavlja barijeru prema stresnim faktorima u okolišu. To uključuje prometnu buku i ružne građevine – objasnila je Hirsch.

Već su prijašnja istraživanja utvrdila da je život u zelenilu povezan s nižim rizikom od smrti zbog srčanih i dišnih problema i s manje hospitalizacija zbog srčanih i moždanih udara. Ipak, kako napominju znanstvenici u časopisu Journal of the American Heart Association, te su studije uvijek bile rađene na razini populacija i nije bilo nikad dokaza na razini pojedinaca.

Život u četvrtima punima zelenila pozitivno se odražava na zdravlje krvnih žila, otkrilo je nedavno američko istraživanje.

Za potrebe ovog istraživanja znanstvenici su analizirali razne biomarkere stresa i rizika za srčane bolesti u krvi i urinu. Radilo se o 408 pacijenata primljenih u kliniku za kardiologiju u Louisvilleu, Kentucky.

Uz pomoć satelitskih podataka NASA-e i USGS-a su procijenili koliko je gusto zelenilo koje okružuje kuće pacijenata.

U odnosu na one koji su živjeli u betonskim naseljima, stanovnici najzelenijih mjesta su imali niže razine hormona epinefrina u urinu. On je pokazatelj razine stresa. Također su imali u urinu niže razine markera oksidativnog stresa poznatog kao F2-izoprostan.

Ljudi u zelenijim četvrtima su imali i veći kapacitet održavanja zdravlja krvnih žila.

Ispitanici su bili u prosjeku stari 51 godinu. Većina je bila pretila i s povišenim krvnim tlakom i kolesterolom. Većina ih je također živjela u područjima s malo zelenila.

Znanstvenici tvrde da su se veze između zelenila i manjih razina raznih markera za srčane bolesti potvrdile i nakon što su eliminirali druge faktore koji mogu utjecati na zdravlje srca. To bi bili dob, spol, pušenje, korištenje statina za smanjivanje kolesterola, blizina prometnog zagađenja ili utjecaj siromaštva, prenose svjetski mediji.

-Moguće je kako blizina zelenila potiče na fizičke aktivnosti, a veća gustoća zelenila poboljšava kvalitetu zraka – tvrdi znanstvenica Annemarie Hirsch koja nije sudjelovala u istraživanju.

Dodala je kako zeleni prostori mogu povećati osjećaj društvene kohezije što je faktor povezan sa zdravljem i dobrobiti.

-Zelenilo također predstavlja barijeru prema stresnim faktorima u okolišu. To uključuje prometnu buku i ružne građevine – objasnila je Hirsch.

Već su prijašnja istraživanja utvrdila da je život u zelenilu povezan s nižim rizikom od smrti zbog srčanih i dišnih problema i s manje hospitalizacija zbog srčanih i moždanih udara. Ipak, kako napominju znanstvenici u časopisu Journal of the American Heart Association, te su studije uvijek bile rađene na razini populacija i nije bilo nikad dokaza na razini pojedinaca.