Zavode za zapošljavanje na prostoru Federacije BiH u idućih nekoliko mjeseci čeka temeljita reforma koja će donijeti novi princip rada ovih institucija.

Jedna od mjera koja se svakako neće svidjeti velikom broju bh. građana jest brisanje iz evidencije osoba koje dugo traže posao i time koriste povlasticu da im se uime zavoda za zapošljavanje osigurava obvezno socijalno i zdravstveno osiguranje, piše Večernji list BiH.

Nove mjere i pravila Federalni zavod za programiranje razvoja traži od Vlade FBiH da u predstojećem razdoblju obavi rekonstrukciju zavoda za zapošljavanje koja, kako ističu, “uključuje provedbu aktivnih mjera zapošljavanja, dovođenje u red evidencije nezaposlenih osoba i ostavljanje na popisima samo onih koji aktivno traže posao”.

Po njihovu prijedlogu, vlasti moraju preko svojih resornih ministarstava analizirati utjecaj socijalnih davanja u zavodu za zapošljavanje na aktivno traženje posla i odvojiti socijalnu politiku od zapošljavanja. Treba pristupiti otvorenju centara za brzu prekvalifikaciju i dokvalifikaciju kadrova na tržištu rada koji bi svoje programe prilagodili regionalnim specifičnostima i konkretnim potrebama na tržištu rada.

Također je potrebno unaprijediti sustav praćenja potreba za radnom snagom boljom i izravnom vezom zavoda za zapošljavanje s gospodarskim komorama i udrugama poslodavaca, predefinirati evidencije o zdravstvenom osiguranju nezaposlenih i druge beneficije koje se daju preko službi za zapošljavanje.

Postupak brisanja osoba koje traže posao na zavodima za zapošljavanje najvjerojatnije će biti kao u susjednoj Hrvatskoj, a to znači da se pravila za brisanje osoba iz evidencije nezaposlenih neće postrožiti, već olabaviti. Naime, prema sada važećim pravilima, nezaposlena osoba koja odbije zaposlenje ili odbije ponuđeni obrazovni program, odnosno prekine ga bez opravdanog razloga, automatski se briše iz evidencije.

Novim mjerama trebala bi se neutralizirati praksa, tj. da veliki broj pojedinaca ne može biti na evidencijama nezaposlenih do kraja života i odbijati poslove, a istodobno raditi na crno.

Osobe koje uporno odbijaju zaposlenje koje im ponudi neki od zavoda za zapošljavanje bit će brisane iz evidencije idućih šest mjeseci, nakon čega se opet mogu evidentirati kao nezaposlene.

Početkom ove godine na inicijativu Ekonomsko-socijalnog vijeća za područje Sarajevskog kantona, od Vlade Federacije BiH traženo je da nezaposlene osobe koje se godinama vode na uredu zavoda za zapošljavanje gube prava koja im sada pripadaju, kao što je obvezno socijalno i zdravstveno osiguranje. 

Prema tvrdnjama predsjedateljice Ekonomsko-socijalnoga vijeća i ministrice za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice Kantona Sarajevo Amele Dautbegović, “novim bi zakonom trebalo biti osigurano da ljudi ne mogu biti na evidencijama nezaposlenih do kraja života i odbijati poslove”.

Predsjednik Udruge poslodavaca za prostor spomenute županije Safudin Čengić kazao je kako su pripremili određene prijedloge na nacrt zakona, od kojih je najvažniji da služba za zapošljavanje bude posrednik u zapošljavanju između nezaposlenih i poslodavaca, a ne socijalna služba. 

Zavode za zapošljavanje na prostoru Federacije BiH u idućih nekoliko mjeseci čeka temeljita reforma koja će donijeti novi princip rada ovih institucija.

Jedna od mjera koja se svakako neće svidjeti velikom broju bh. građana jest brisanje iz evidencije osoba koje dugo traže posao i time koriste povlasticu da im se uime zavoda za zapošljavanje osigurava obvezno socijalno i zdravstveno osiguranje, piše Večernji list BiH.

Nove mjere i pravila Federalni zavod za programiranje razvoja traži od Vlade FBiH da u predstojećem razdoblju obavi rekonstrukciju zavoda za zapošljavanje koja, kako ističu, “uključuje provedbu aktivnih mjera zapošljavanja, dovođenje u red evidencije nezaposlenih osoba i ostavljanje na popisima samo onih koji aktivno traže posao”.

Po njihovu prijedlogu, vlasti moraju preko svojih resornih ministarstava analizirati utjecaj socijalnih davanja u zavodu za zapošljavanje na aktivno traženje posla i odvojiti socijalnu politiku od zapošljavanja. Treba pristupiti otvorenju centara za brzu prekvalifikaciju i dokvalifikaciju kadrova na tržištu rada koji bi svoje programe prilagodili regionalnim specifičnostima i konkretnim potrebama na tržištu rada.

Također je potrebno unaprijediti sustav praćenja potreba za radnom snagom boljom i izravnom vezom zavoda za zapošljavanje s gospodarskim komorama i udrugama poslodavaca, predefinirati evidencije o zdravstvenom osiguranju nezaposlenih i druge beneficije koje se daju preko službi za zapošljavanje.

Postupak brisanja osoba koje traže posao na zavodima za zapošljavanje najvjerojatnije će biti kao u susjednoj Hrvatskoj, a to znači da se pravila za brisanje osoba iz evidencije nezaposlenih neće postrožiti, već olabaviti. Naime, prema sada važećim pravilima, nezaposlena osoba koja odbije zaposlenje ili odbije ponuđeni obrazovni program, odnosno prekine ga bez opravdanog razloga, automatski se briše iz evidencije.

Novim mjerama trebala bi se neutralizirati praksa, tj. da veliki broj pojedinaca ne može biti na evidencijama nezaposlenih do kraja života i odbijati poslove, a istodobno raditi na crno.

Osobe koje uporno odbijaju zaposlenje koje im ponudi neki od zavoda za zapošljavanje bit će brisane iz evidencije idućih šest mjeseci, nakon čega se opet mogu evidentirati kao nezaposlene.

Početkom ove godine na inicijativu Ekonomsko-socijalnog vijeća za područje Sarajevskog kantona, od Vlade Federacije BiH traženo je da nezaposlene osobe koje se godinama vode na uredu zavoda za zapošljavanje gube prava koja im sada pripadaju, kao što je obvezno socijalno i zdravstveno osiguranje. 

Prema tvrdnjama predsjedateljice Ekonomsko-socijalnoga vijeća i ministrice za rad, socijalnu politiku, raseljene osobe i izbjeglice Kantona Sarajevo Amele Dautbegović, “novim bi zakonom trebalo biti osigurano da ljudi ne mogu biti na evidencijama nezaposlenih do kraja života i odbijati poslove”.

Predsjednik Udruge poslodavaca za prostor spomenute županije Safudin Čengić kazao je kako su pripremili određene prijedloge na nacrt zakona, od kojih je najvažniji da služba za zapošljavanje bude posrednik u zapošljavanju između nezaposlenih i poslodavaca, a ne socijalna služba.