Konvertibilna marka kao zvanična valuta BiH puštena je u opticaj 1998. godine, a do danas je održala svoju monetarnu stabilnost. Jučer je u organizaciji Centralne banke BiH i USAID-a organizirana konferencija “Budućnost gotovog novca”, na kojoj je bilo riječi i o bh. valuti i njenoj vrijednosti.

Konvertibilna marka je 22. juna 1998. godine zvanično postala zakonska novčana valuta u BiH, a do tog momenta na cijeloj teritoriji naše države bile su u opticaju različite valute od kojih je najzastupljenija bila njemačka marka. Zanimljivo je istaći da je čak dvije decenije nakon izdavanja prvih novčanica konvertibilne marke njena vrijednost ostala ista u odnosu na mjerodavni euro.

Povodom ove zanimljive godišnjice CBBiH i USAID jučer su zajedno organizirali konferenciju “Budućnost gotovog novca”, na kojoj je bilo riječi i o bh. konvertibilnoj marki. Domaća novčanica može se pronaći u apoenima od 10, 20, 50, 100 i 200 KM, dok su u upotrebi kovanice od 5, 10, 20 i 50 feninga, te od jednu, dvije i pet maraka.

“Osnivanje Centralne banke BiH i uvođenje zajedničke bh. novčane valute konvertibilne marke jedan je od najsvjetlijih događaja u postdejtonskoj BiH. Sam model upravljanja monetarnom politikom, koji je definiran Dejtonskim sporazumom, sastoji se od toga da se monetarna politika BiH zasniva na funkcioniranju pravila tzv. valutnog odbora, čime se daje stabilnost domaćem novcu, što je bilo neophodno u postratnim godinama, ali ovo je izuzetno važno i danas”, ističe Dženan Đonlagić.

Profesor Đonlagić ističe kako je za održivost bh. novčane valute najzaslužnija povezanost konvertibilne marke s eurom, što se pokazalo kao dobar osnov za monetarnu stabilnost i izostanak fluktuacija deviznog kursa.

“Iako je BiH poznata po političko-ekonomskim talasanjima, vratilo se povjerenje u novac koje je tokom rata i neposredno nakon rata bilo itekako poljuljano, a to je ključni razlog zašto je konvertibilna marka i dalje stabilna. Pojavom konvertibilne marke građani su vremenom sve više vjerovali domaćoj valuti, što je rezultiralo rastom depozita u konvertibilnim markama. Odnos depozita između stranih i domaće valute vremenom se mijenjao u korist konvertibilne marke, što je veoma pozitivno”, naglašava Đonlagić.

“Ako ćemo se baviti komparacijama, konvertibilna marka ne slovi za nešto što bismo mogli nazvati ‘svjetskim novcem’. Međutim, ona spada u kategoriju stabilnih valuta kada je riječ o regionu. U kontekstu Zapadnog Balkana i regije BiH ima prednost zato što ima valutu koja nema velikih vrijednosnih oscilacija, a nemoguće je njenu vrijednost porediti s bilo kojom od ‘velikih’ valuta zato što je ekonomija u BiH i dalje mala”, dodaje on.

On posebno ističe kako je izuzetno važno što BiH ima stabilnu valutu zbog potencijalnih investitora. Naime, govori kako strani investitori prvo gledaju stabilnost novca jedne države kada žele uložiti u nju, a tu je BiH u komparativnoj prednosti u odnosu na veći broj zemalja u regionu.

“Kada je odlučeno da bi naša zemlja trebala imati vlastiti novac, u tom periodu način plaćanja u BiH bio je vezan za njemačku marku. U početku funkcioniranja valutnog odobra mi smo kao rezervnu valutu izabrali njemačku marku zbog prihvatanja njemačke marke na ovim prostorima skoro kao domaće valute. Dakle, generacijama je njemačka marka u BiH bila tradicionalno općeprihvaćena, ali je uvijek bila i sinonim za ekonomsku stabilnost”, objašnjava Dženan Đonlagić.

Dženan Đonlagić zaključuje kako je BiH osim vojne agresije preživjela i neku vrstu monetarne agresije zbog izvlačenja deviza iz BiH i zbog urušavanja tadašnjeg monetarnog poretka. On ističe kako je jedan od najtežih ekonomskih zadataka kada je riječ o državi vratiti povjerenje građana u domaću valutu, a to je, kako navodi Đonlagić, postignuto.

Isto tako, ovaj ugledni bh. ekonomista govori kako bi se konvertibilna marka mogla prestati koristiti nakon ulaska BiH u Evropsku uniju, kada bismo mogli očekivati stavljanje eura u opticaj. Do tog momenta konvertibilna marka ostat će stabilna.

Konvertibilna marka kao zvanična valuta BiH puštena je u opticaj 1998. godine, a do danas je održala svoju monetarnu stabilnost. Jučer je u organizaciji Centralne banke BiH i USAID-a organizirana konferencija “Budućnost gotovog novca”, na kojoj je bilo riječi i o bh. valuti i njenoj vrijednosti.

Konvertibilna marka je 22. juna 1998. godine zvanično postala zakonska novčana valuta u BiH, a do tog momenta na cijeloj teritoriji naše države bile su u opticaju različite valute od kojih je najzastupljenija bila njemačka marka. Zanimljivo je istaći da je čak dvije decenije nakon izdavanja prvih novčanica konvertibilne marke njena vrijednost ostala ista u odnosu na mjerodavni euro.

Povodom ove zanimljive godišnjice CBBiH i USAID jučer su zajedno organizirali konferenciju “Budućnost gotovog novca”, na kojoj je bilo riječi i o bh. konvertibilnoj marki. Domaća novčanica može se pronaći u apoenima od 10, 20, 50, 100 i 200 KM, dok su u upotrebi kovanice od 5, 10, 20 i 50 feninga, te od jednu, dvije i pet maraka.

“Osnivanje Centralne banke BiH i uvođenje zajedničke bh. novčane valute konvertibilne marke jedan je od najsvjetlijih događaja u postdejtonskoj BiH. Sam model upravljanja monetarnom politikom, koji je definiran Dejtonskim sporazumom, sastoji se od toga da se monetarna politika BiH zasniva na funkcioniranju pravila tzv. valutnog odbora, čime se daje stabilnost domaćem novcu, što je bilo neophodno u postratnim godinama, ali ovo je izuzetno važno i danas”, ističe Dženan Đonlagić.

Profesor Đonlagić ističe kako je za održivost bh. novčane valute najzaslužnija povezanost konvertibilne marke s eurom, što se pokazalo kao dobar osnov za monetarnu stabilnost i izostanak fluktuacija deviznog kursa.

“Iako je BiH poznata po političko-ekonomskim talasanjima, vratilo se povjerenje u novac koje je tokom rata i neposredno nakon rata bilo itekako poljuljano, a to je ključni razlog zašto je konvertibilna marka i dalje stabilna. Pojavom konvertibilne marke građani su vremenom sve više vjerovali domaćoj valuti, što je rezultiralo rastom depozita u konvertibilnim markama. Odnos depozita između stranih i domaće valute vremenom se mijenjao u korist konvertibilne marke, što je veoma pozitivno”, naglašava Đonlagić.

“Ako ćemo se baviti komparacijama, konvertibilna marka ne slovi za nešto što bismo mogli nazvati ‘svjetskim novcem’. Međutim, ona spada u kategoriju stabilnih valuta kada je riječ o regionu. U kontekstu Zapadnog Balkana i regije BiH ima prednost zato što ima valutu koja nema velikih vrijednosnih oscilacija, a nemoguće je njenu vrijednost porediti s bilo kojom od ‘velikih’ valuta zato što je ekonomija u BiH i dalje mala”, dodaje on.

On posebno ističe kako je izuzetno važno što BiH ima stabilnu valutu zbog potencijalnih investitora. Naime, govori kako strani investitori prvo gledaju stabilnost novca jedne države kada žele uložiti u nju, a tu je BiH u komparativnoj prednosti u odnosu na veći broj zemalja u regionu.

“Kada je odlučeno da bi naša zemlja trebala imati vlastiti novac, u tom periodu način plaćanja u BiH bio je vezan za njemačku marku. U početku funkcioniranja valutnog odobra mi smo kao rezervnu valutu izabrali njemačku marku zbog prihvatanja njemačke marke na ovim prostorima skoro kao domaće valute. Dakle, generacijama je njemačka marka u BiH bila tradicionalno općeprihvaćena, ali je uvijek bila i sinonim za ekonomsku stabilnost”, objašnjava Dženan Đonlagić.

Dženan Đonlagić zaključuje kako je BiH osim vojne agresije preživjela i neku vrstu monetarne agresije zbog izvlačenja deviza iz BiH i zbog urušavanja tadašnjeg monetarnog poretka. On ističe kako je jedan od najtežih ekonomskih zadataka kada je riječ o državi vratiti povjerenje građana u domaću valutu, a to je, kako navodi Đonlagić, postignuto.

Isto tako, ovaj ugledni bh. ekonomista govori kako bi se konvertibilna marka mogla prestati koristiti nakon ulaska BiH u Evropsku uniju, kada bismo mogli očekivati stavljanje eura u opticaj. Do tog momenta konvertibilna marka ostat će stabilna.