Broj učenika u Federaciji BiH smanjen je u posljednjih pet godina za više od 31.000, što znači da su u pet godina nestale 62 škole.

Prema informaciji Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH o upisu u osnovne i srednje škole, koju je na posljednjoj sjednici razmatrala Vlada Federacije, razlozi kontinuiranog smanjivanja broja učenika su, prvenstveno, migracije i iseljavanje porodica te pad nataliteta.

Tužna priča

Broj osnovaca tako je u posljednjih pet godina smanjen za 10.398 đaka, a u srednjim školama su 20.743 učenika manje. Ako se uzme u obzir da jedno odjeljenje, kako su nam kazali u sindikatima obrazovanja, broji, u prosjeku, 25 učenika, a jedna škola 20 odjeljenja, dolazi se do porazne statistike da su ispražnjene 62 škole ili 1.245 odjeljenja.

Da bude gore, i mladi i nastavnici očekuju da će se ovaj trend nastaviti, a posebno je vidljiv u manjim sredinama, gdje nestaju područne škole.

– Iz zemlje svakodnevno odlaze porodice s djecom, ali i perspektivni mladi ljudi. Vlast nema mjera da to zaustavi. Veoma je tužno govoriti o tome. Ni ja za sebe ne vidim perspektivu, ali želim ostati ovdje i pokazati drugim mladima da svojim znanjem i rukama mogu nešto postići – rekla je Zerina Hubjer, portparol Asocijacije srednjoškolaca u BiH.

Smanjenje broja učenika povlači još jedan problem, a to je pitanje posla za nastavnike i profesore, jer neće imati kome predavati.

Glavni problem

– Odavno već vidimo kako su škole sve praznije. Jedino ide u prilog što se formiraju razredi sa manjim brojem učenika, do 25, pa se čini da je škola puna. Znamo i gdje je glavni problem, nezaposlenost, neizvjesnost i odlazak mladih i starijih, ali nijedna vlada ne ulaže ni minimum napora da ga riješi – kaže Đevad Hadžić, predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja Zeničko-dobojskog kantona.

Manja norma – manja plaća

Muhamed Pajić, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja Srednjobosanskog kantona, ističe da se obim posla nastavnicima smanjuje.

– Sve se to osjeti na plaći, ali i na stažu, jer nastavnik sada mora raditi dvije-tri godine da bi imao godinu staža – kaže Pajić.

Broj učenika u Federaciji BiH smanjen je u posljednjih pet godina za više od 31.000, što znači da su u pet godina nestale 62 škole.

Prema informaciji Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH o upisu u osnovne i srednje škole, koju je na posljednjoj sjednici razmatrala Vlada Federacije, razlozi kontinuiranog smanjivanja broja učenika su, prvenstveno, migracije i iseljavanje porodica te pad nataliteta.

Tužna priča

Broj osnovaca tako je u posljednjih pet godina smanjen za 10.398 đaka, a u srednjim školama su 20.743 učenika manje. Ako se uzme u obzir da jedno odjeljenje, kako su nam kazali u sindikatima obrazovanja, broji, u prosjeku, 25 učenika, a jedna škola 20 odjeljenja, dolazi se do porazne statistike da su ispražnjene 62 škole ili 1.245 odjeljenja.

Da bude gore, i mladi i nastavnici očekuju da će se ovaj trend nastaviti, a posebno je vidljiv u manjim sredinama, gdje nestaju područne škole.

– Iz zemlje svakodnevno odlaze porodice s djecom, ali i perspektivni mladi ljudi. Vlast nema mjera da to zaustavi. Veoma je tužno govoriti o tome. Ni ja za sebe ne vidim perspektivu, ali želim ostati ovdje i pokazati drugim mladima da svojim znanjem i rukama mogu nešto postići – rekla je Zerina Hubjer, portparol Asocijacije srednjoškolaca u BiH.

Smanjenje broja učenika povlači još jedan problem, a to je pitanje posla za nastavnike i profesore, jer neće imati kome predavati.

Glavni problem

– Odavno već vidimo kako su škole sve praznije. Jedino ide u prilog što se formiraju razredi sa manjim brojem učenika, do 25, pa se čini da je škola puna. Znamo i gdje je glavni problem, nezaposlenost, neizvjesnost i odlazak mladih i starijih, ali nijedna vlada ne ulaže ni minimum napora da ga riješi – kaže Đevad Hadžić, predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja Zeničko-dobojskog kantona.

Manja norma – manja plaća

Muhamed Pajić, predsjednik Sindikata osnovnog obrazovanja Srednjobosanskog kantona, ističe da se obim posla nastavnicima smanjuje.

– Sve se to osjeti na plaći, ali i na stažu, jer nastavnik sada mora raditi dvije-tri godine da bi imao godinu staža – kaže Pajić.