Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić učestvovala je sinoć na Evropskom forumu “Srbija u EU” Fondacije Konrad Adenauer u Berlinu, gdje je poručila da je strateško opredjeljenje Srbije članstvo u Uniji, a od suštinske važnosti za zemlju očuvanje stabilnosti i razvijanje regionalne saradnje.

“Prioritet i strateški cilj kome težimo je članstvo Srbije u EU. Ako imamo neku stvar u kojoj postoji kontinuitet, to je svakako Srbija u EU i u taj cilj ulažemo mnogo resursa, znanja, vremena, energije. Čini mi se da relativno brzo idemo ka tom cilju, ali morali bi i brže”, rekla je Brnabić.

Ona je navela da je 2025, kao godina potencijalnog ulaska Srbije i Crne Gore u EU, dostižan, ali veoma ambiciozan, i ne zavisi samo od Srbije, već i od EU.

Dodala je da je svjesna skepticizma nekih članica prema proširenju i da to lično razumije, jer bi i ona, poslije dva prilično neuspješna ili bar jako teška kruga proširenja bila skeptična oko dodatnog proširenja Unije, te da je zato na onima iz regiona da pokažu da se reforme zaista implementiraju i pokažu da će proširenjem dobiti i sama Unija.

Istakla je da proces evropskih integracija počiva na tri stuba – ekonomski napredak, java uprava i vladavina prava.

Njena ocjena je da se najviše uradilo u ekonomiji – 85 odsto, o oblasti reforme javne uprave oko 50 odsto, dok je, kada je riječ o vladavini prava, urađeno tek negdje oko 30 odsto reformi.

Podsjetila je da je Srbija otvorila 14 i privremeno zatvorila dva poglavlja, te da do decembra očekuje otvaranje još nekoliko poglavlja.

Brnabić je dodala da su najveći izazov za Srbiju poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava, dok je poglavlje 35 o Kosovu najteže pitanje koje će morati da riješi do trenutka kada bude spremna za članstvo, a EU spremna za dodatna proširenja.

Premijerka Srbije je ukazala da je ne samo za Srbiju, već i za cijeli region važno pitanje regionalne saradnje, vođeno “Berlinskim procesom”, koji je inicirala upravo njemačka kancelarka Angela Merkel.

Kako je rekla, ne slaže se sa kolegama sa Zapadnog Balkana koji insistiraju da EU kaže kada će otvoriti vrata za nove članove, inače će se, u suprotnom, okrenuti drugoj strani.

“Za Srbiju to ne važni. Srbija nema plan B. Srbija zna zašto želi da bude u EU”, poručila je Brnabić.

Ona je istakla da je za nju EU mirovni projekat, koji je Evropi obezbijedio decenije mira, koja je zasnovana na vrijednostima koje svi želimo da dijelimo, ali i projekat koji dovodi do ekonomskog ubrzanja.

Rješenje za KiM je kompromis između dvije strane

Premijerka Ana Brnabić izjavila je sinoć u Berlinu da je rješenje za pitanje Kosova i Metohije u kompromisu, a da je za nju kompromis – neka tačka između toga da je Kosovo Srbija i toga da je Kosovo nezavisno i da će ga Srbija samo priznati.

“Kompromis je između te dvije strane. Ali, ako neko insistira da je Kosovo nezavisno i da će Srbija samo da ga prizna, to neće desiti, već će Beograd nastaviti da insistira na tome da je Kosovo Srbija”, rekla je Brnabić u Berlinu, na Evropskom forumu “Srbija u EU”, u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer.

Ona je istakla da je pandorina kutija otvorena prije 10 godina, kada je Kosovo proglasilo nezavisnost mimo svih demokratskih principa.

“Mi pokušavamo da je zatvorimo i to će biti teško. Ne znam da li će biti moguće, ja bih voljela da nađemo komprimis i da se svi zajedno pomjerimo u budućnost”, rekla je Brnabić.

Premijerka Srbije je podvukla da Kosovo nije isti slučaj kao Hrvatska, BiH, Slovenija ili Makedonija, jer su to bile priznate republike u okviru SFRJ, dok je Kosovo i Metohija uvijek bilo integralni dio Srbije.

Kako je rekla, Kosovo je teško i, prije svega, emotivno pitanje.

Brnabić je podvukla da je Srbija danas u mnogo drugačijoj situaciji nego prije par godina, zahvaljujući prije svega predsjedniku Republike Aleksandru Vučiću, koji je u svom govoru na inauguraciji rekao da, kada razmišljamo o budućnosti Srbije i Balkana, moramo sa sobom da otvorimo interni dijalog o Kosovu i na koji način želimo da riješimo to pitanje, prenosi Tanjug.

Ukazala je da zamrznuti konflikt nikako nije dobro rješenje, koje će Srbiju uvijek vući unazad.

Brnabić je rekla da se ponekad osjeća kao da je zatvorena u “šizofrenoj” politici kada na jednom sastanku govori koliko Srbija može da napreduje zahvaljujući četvrtoj industrijskoj revoluciji, a nakon toga ide na sastanak koji se tiče incidenata i napada na Srbe na KiM.

“To je politika 19. vijeka i dok ne rješimo to pitanje, bićemo zatvoreni između politike 19. i politike 21. vijeka. Zato mislim da je rješenje u kompromisu”, podvukla je predsjednica srpske vlade.

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić učestvovala je sinoć na Evropskom forumu “Srbija u EU” Fondacije Konrad Adenauer u Berlinu, gdje je poručila da je strateško opredjeljenje Srbije članstvo u Uniji, a od suštinske važnosti za zemlju očuvanje stabilnosti i razvijanje regionalne saradnje.

“Prioritet i strateški cilj kome težimo je članstvo Srbije u EU. Ako imamo neku stvar u kojoj postoji kontinuitet, to je svakako Srbija u EU i u taj cilj ulažemo mnogo resursa, znanja, vremena, energije. Čini mi se da relativno brzo idemo ka tom cilju, ali morali bi i brže”, rekla je Brnabić.

Ona je navela da je 2025, kao godina potencijalnog ulaska Srbije i Crne Gore u EU, dostižan, ali veoma ambiciozan, i ne zavisi samo od Srbije, već i od EU.

Dodala je da je svjesna skepticizma nekih članica prema proširenju i da to lično razumije, jer bi i ona, poslije dva prilično neuspješna ili bar jako teška kruga proširenja bila skeptična oko dodatnog proširenja Unije, te da je zato na onima iz regiona da pokažu da se reforme zaista implementiraju i pokažu da će proširenjem dobiti i sama Unija.

Istakla je da proces evropskih integracija počiva na tri stuba – ekonomski napredak, java uprava i vladavina prava.

Njena ocjena je da se najviše uradilo u ekonomiji – 85 odsto, o oblasti reforme javne uprave oko 50 odsto, dok je, kada je riječ o vladavini prava, urađeno tek negdje oko 30 odsto reformi.

Podsjetila je da je Srbija otvorila 14 i privremeno zatvorila dva poglavlja, te da do decembra očekuje otvaranje još nekoliko poglavlja.

Brnabić je dodala da su najveći izazov za Srbiju poglavlja 23 i 24 koja se odnose na vladavinu prava, dok je poglavlje 35 o Kosovu najteže pitanje koje će morati da riješi do trenutka kada bude spremna za članstvo, a EU spremna za dodatna proširenja.

Premijerka Srbije je ukazala da je ne samo za Srbiju, već i za cijeli region važno pitanje regionalne saradnje, vođeno “Berlinskim procesom”, koji je inicirala upravo njemačka kancelarka Angela Merkel.

Kako je rekla, ne slaže se sa kolegama sa Zapadnog Balkana koji insistiraju da EU kaže kada će otvoriti vrata za nove članove, inače će se, u suprotnom, okrenuti drugoj strani.

“Za Srbiju to ne važni. Srbija nema plan B. Srbija zna zašto želi da bude u EU”, poručila je Brnabić.

Ona je istakla da je za nju EU mirovni projekat, koji je Evropi obezbijedio decenije mira, koja je zasnovana na vrijednostima koje svi želimo da dijelimo, ali i projekat koji dovodi do ekonomskog ubrzanja.

Rješenje za KiM je kompromis između dvije strane

Premijerka Ana Brnabić izjavila je sinoć u Berlinu da je rješenje za pitanje Kosova i Metohije u kompromisu, a da je za nju kompromis – neka tačka između toga da je Kosovo Srbija i toga da je Kosovo nezavisno i da će ga Srbija samo priznati.

“Kompromis je između te dvije strane. Ali, ako neko insistira da je Kosovo nezavisno i da će Srbija samo da ga prizna, to neće desiti, već će Beograd nastaviti da insistira na tome da je Kosovo Srbija”, rekla je Brnabić u Berlinu, na Evropskom forumu “Srbija u EU”, u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer.

Ona je istakla da je pandorina kutija otvorena prije 10 godina, kada je Kosovo proglasilo nezavisnost mimo svih demokratskih principa.

“Mi pokušavamo da je zatvorimo i to će biti teško. Ne znam da li će biti moguće, ja bih voljela da nađemo komprimis i da se svi zajedno pomjerimo u budućnost”, rekla je Brnabić.

Premijerka Srbije je podvukla da Kosovo nije isti slučaj kao Hrvatska, BiH, Slovenija ili Makedonija, jer su to bile priznate republike u okviru SFRJ, dok je Kosovo i Metohija uvijek bilo integralni dio Srbije.

Kako je rekla, Kosovo je teško i, prije svega, emotivno pitanje.

Brnabić je podvukla da je Srbija danas u mnogo drugačijoj situaciji nego prije par godina, zahvaljujući prije svega predsjedniku Republike Aleksandru Vučiću, koji je u svom govoru na inauguraciji rekao da, kada razmišljamo o budućnosti Srbije i Balkana, moramo sa sobom da otvorimo interni dijalog o Kosovu i na koji način želimo da riješimo to pitanje, prenosi Tanjug.

Ukazala je da zamrznuti konflikt nikako nije dobro rješenje, koje će Srbiju uvijek vući unazad.

Brnabić je rekla da se ponekad osjeća kao da je zatvorena u “šizofrenoj” politici kada na jednom sastanku govori koliko Srbija može da napreduje zahvaljujući četvrtoj industrijskoj revoluciji, a nakon toga ide na sastanak koji se tiče incidenata i napada na Srbe na KiM.

“To je politika 19. vijeka i dok ne rješimo to pitanje, bićemo zatvoreni između politike 19. i politike 21. vijeka. Zato mislim da je rješenje u kompromisu”, podvukla je predsjednica srpske vlade.