Vijeće ministara BiH (VM BiH) nije osiguralo uspostavu transparentnog sistema praćenja realizacije ugovora koji bi svim zainteresovanim stranama osigurao pouzdane informacije o realizaciji ugovora o javnim nabavkama u institucijama BiH na jednom mjestu, navedeno je u novom izvještaju učinka na temu: “Upravljanje procesom realizacije ugovora o javnim nabavkama u institucijama BiH”, koji je proveo Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine.

Revizija je provedena na uzorku od devet institucija (Agenciji za javne nabavke, Agenciji za školovanje i usavršavanje stručnih kadrova, Graničnoj policiji, Ministarstvu finansija i trezora, Ministarstvu komunikacija i prometa, Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, Službi za zajedničke poslove institucija BiH, Upravi BiH za zaštitu zdravlja bilja, Upravi za indirektno oporezivanje i Vijeću ministara) sa ciljem utvrđivanja da li VM BiH i institucije BiH preduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale efikasnu realizaciju ugovora o javnim nabavkama. S tim u vezi, ispitivan je sistem praćenja realizacije ugovora o javnim nabavkama kao i način na koji institucije BiH upravljaju realizacijama ugovora o javnim nabavkama.

Kako se navodi u Izvještaju učinka nalazi revizije ukazuju da VM BiH nije osiguralo uspostavu transparentnog sistema praćenja realizacije ugovora koji bi svim zainteresovanim stranama osigurao pouzdane informacije o realizaciji ugovora o javnim nabavkama u institucijama BiH na jednom mjestu.

Navodi se i kako postojeći sistemi praćenja su fragmentirani i ne nude mogućnost objave svih informacija o realizaciji ugovora. Jedan od uzroka nepostojanja pouzdanih informacija u sistemima praćenja realizacije ugovora leži u nepostojanju adekvatnih kontrolnih mehanizama.

Revizori kažu kako VM BiH nije osiguralo ni sistemsko uređenje procesa realizacije ugovora o javnim nabavkama. Rezultat ovakvog stanja je preko 85 % ispitanih ugovora kod kojih je tokom realizacije došlo do odstupanja od odredbi Zakona o javnim nabavkama, nepoštivanja ugovorenih obaveza i/ili nemogućnosti utvrđivanja svih činjenica vezanih za realizaciju ugovora.

Istovremeno smatraju kako odstupanja u fazi realizacije ugovora mogu da nanesu i štetu budžetu institucija BiH iz razloga što nije osigurana nabavka pod najpovoljnijim odnosno ugovorenim uslovima.

Na uzorku od 53 zaključena i realizovana ugovora okvirnog sporazuma u sedam institucija BiH, konstatovano je da većina ne objavljuje sve potrebne podatke vezane za realizaciju ugovora.

Od 53 realizovana ugovora/OS, u obrascima za praćenje realizacije ugovora za samo 17 njih su objavljeni potpuni podaci o realizaciji, odnosno datum realizacije i utrošena vrijednost. Prema dostupnim podacima na osnovu objavljenih obrazaca, ukupna vrijednost utrošenih sredstava za 53 realizovana ugovora/OS je oko 2 miliona KM, dok je stvarna realizacija 53 revidirana ugovora/OS preko 4.6 miliona KM.

Kod 11 od 35 testiranih ugovora konstatovano je da su institucije zaključivale ugovore umjesto okvirnih sporazuma. Naime, radi se o ugovorima o nabavci roba i usluga gdje se nisu mogle utvrditi tačne količine tako da je realizacija ovih ugovora bila djelomična što je u suprotnosti sa podzakonskim propisima o javnim nabavkama 34 prema kome nabavljena količina ne može biti manja ili veća od ugovorene količine.

Revizori su utvrili i da je Granična policija nabavljala dodatne količine policijske uniforme na način da je zaključivala protokole o sporazumnom poravnanju potraživanja, kojim prihvata da dobavljač umjesto plaćanja penala po osnovu kašnjenja isporuke, dostavi dodatne količine policijske uniforme u iznosu od 26.685,98 KM i 39.981,95 KM. Pojašnjavaju, kako obračunati penali trebali su da budu dio javnih sredstava, a trošenje istih za nabavku policijske uniforme trebalo je da se izvrši na način kako to propisuje Zakon o javnim nabavkama.

“Granična policija, postupajući na ovaj način, onemogućila je ostalim ponuđačima koji se bave predmetnom nabavkom učešće u nabavci i time ih stavila u neravnopravan položaj. Osim toga, zbog neprovođenja procedure javne nabavke, nije potvrđeno da je osigurana najbolja vrijednost za novac”, navode revizori u svom Izvještaju.

Na uzorku od sedam institucija BiH analizirana su 64 ugovora/okvirna sporazuma o javnim nabavkama koji su realizovani ili čija je realizacija u toku i konstatovano je da, u većini slučajeva, nisu uspostavljeni registri/fajlovi u okviru kojih se hronološki i na jednom mjestu dokumentuju sve preduzete radnje vezane za realizaciju ugovora o javnim nabavkama.

Iz tabele kojuje uradio Ured za reviziju se može vidjeti da ni u jednom od pregledanih ugovora nije uspostavljen registar/fajl u kome su na jednom mjestu hronološki dokumentovane sve preduzete radnje vezane za realizaciju ugovora. U 32 slučaja konstatovano je djelomično dokumentovanje svih preduzetih radnji prilikom realizacije ugovora o javnim nabavkama na jednom mjestu, dok kod ostala 32 slučaja nema dokumentovanja, odnosno ne postoji fajl unutar kojeg se hronološki dokumentuju sve radnje tokom realizacije ugovora/okvirnih sporazuma.

Vidljivo je da u 18 od 64 revidirana ugovora, čija ukupna vrijednost prelazi pet miliona KM, nisu ispoštovane sve ugovorene obaveze od strane dobavljača ili se nisu mogle utvrditi sve činjenice vezane za realizaciju ugovora. Slučajevi u kojima je došlo do odstupanja od ugovorenih obaveza dovode u neravnopravan položaj sve ponuđače koji su se nadmetali za dobijanje ugovora u postupku javne nabavke jer uslovi iz ugovora diktiraju i visinu cijene ponude dobavljača. Međutim, ako se ne ispoštuju svi uslovi iz ugovora postavlja se pitanje opravdanosti korištenja istih u postupku nadmetanja. Drugim riječima, revizori podcrtavaju da institucije nisu trebale ni provoditi postupak javne nabavke ukoliko neće osigurati provedbu svih uslova na osnovu kojih su dodijeljeni ugovori.

Dalje, navode da se činjenice vezane za garancije za uredno izvršenje ugovora se nisu mogle utvrditi u osam slučajeva (GP, MKP i UINO) i ukupna vrijednost takvih ugovora/OS45 iznosi 2.064.301,97 KM. Slučajevi u kojima se nisu mogle utvrditi sve činjenice vezane za garanciju odnose se na nepostojanje dokaza o dostavljanju garancije i nepostojanje dokaza kada je ista dostavljena. Također, u 5 slučajeva (GP, UINO i AŠSUK) je utvrđeno da garancija nije dostavljena na način kako je to traženo tenderskom dokumentacijom i ugovorom/OS, a ukupna vrijednost takvih ugovora/OS iznosi 283.678,90 KM.

Propuštajući da preduzmu sve mjere kako bi osigurali ispunjenje svih uslova iz ugovora, a na osnovu kojih je i sklopljen ugovor sa izabranim dobavljačem, kao i da dokumentuju sve radnje vezane za realizaciju ugovora, institucije stavljaju u neravnopravan položaj ostale dobavljače koji su se nadmetali u postupku nabavke za dobijanje ugovora čime se obesmišljava cjelokupan sistem javnih nabavki.

Ni jedna institucija iz uzorka nije provodila evaluacije/analize realizovanih ugovora o javnim nabavkama s ciljem sagledavanja ukupnih slabosti i efekata provedenih nabavki i davanja preporuka za unaprjeđenja budućih ciklusa nabavki.

Nakon provedene revizije, Ured za reviziju je dao određene preporuke VM BiH, i institucijama BiH, čija bi implementacija, prema mišljenju Ureda, trebala rezultirati značajnim unaprjeđenjem ne samo upravljanja realizacijom ugovora, već i cjelokupnog sistema javnih nabavki.

Ured za reviziju je, u skladu sa odredbama Zakona o reviziji institucija Bosne i Hercegovine, dostavio Nacrt izvještaja institucijama koje su bile obuhvaćene provedenom revizijom uz mogućnost očitovanja na nalaze i zaključke obavljene revizije. Nakon isteka roka za očitovanje, u kojem ni jedna institucija nije dostavila komentare, izrađen je konačan izvještaj o provedenoj reviziji učinka.

Vijeće ministara BiH (VM BiH) nije osiguralo uspostavu transparentnog sistema praćenja realizacije ugovora koji bi svim zainteresovanim stranama osigurao pouzdane informacije o realizaciji ugovora o javnim nabavkama u institucijama BiH na jednom mjestu, navedeno je u novom izvještaju učinka na temu: “Upravljanje procesom realizacije ugovora o javnim nabavkama u institucijama BiH”, koji je proveo Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine.

Revizija je provedena na uzorku od devet institucija (Agenciji za javne nabavke, Agenciji za školovanje i usavršavanje stručnih kadrova, Graničnoj policiji, Ministarstvu finansija i trezora, Ministarstvu komunikacija i prometa, Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH, Službi za zajedničke poslove institucija BiH, Upravi BiH za zaštitu zdravlja bilja, Upravi za indirektno oporezivanje i Vijeću ministara) sa ciljem utvrđivanja da li VM BiH i institucije BiH preduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale efikasnu realizaciju ugovora o javnim nabavkama. S tim u vezi, ispitivan je sistem praćenja realizacije ugovora o javnim nabavkama kao i način na koji institucije BiH upravljaju realizacijama ugovora o javnim nabavkama.

Kako se navodi u Izvještaju učinka nalazi revizije ukazuju da VM BiH nije osiguralo uspostavu transparentnog sistema praćenja realizacije ugovora koji bi svim zainteresovanim stranama osigurao pouzdane informacije o realizaciji ugovora o javnim nabavkama u institucijama BiH na jednom mjestu.

Navodi se i kako postojeći sistemi praćenja su fragmentirani i ne nude mogućnost objave svih informacija o realizaciji ugovora. Jedan od uzroka nepostojanja pouzdanih informacija u sistemima praćenja realizacije ugovora leži u nepostojanju adekvatnih kontrolnih mehanizama.

Revizori kažu kako VM BiH nije osiguralo ni sistemsko uređenje procesa realizacije ugovora o javnim nabavkama. Rezultat ovakvog stanja je preko 85 % ispitanih ugovora kod kojih je tokom realizacije došlo do odstupanja od odredbi Zakona o javnim nabavkama, nepoštivanja ugovorenih obaveza i/ili nemogućnosti utvrđivanja svih činjenica vezanih za realizaciju ugovora.

Istovremeno smatraju kako odstupanja u fazi realizacije ugovora mogu da nanesu i štetu budžetu institucija BiH iz razloga što nije osigurana nabavka pod najpovoljnijim odnosno ugovorenim uslovima.

Na uzorku od 53 zaključena i realizovana ugovora okvirnog sporazuma u sedam institucija BiH, konstatovano je da većina ne objavljuje sve potrebne podatke vezane za realizaciju ugovora.

Od 53 realizovana ugovora/OS, u obrascima za praćenje realizacije ugovora za samo 17 njih su objavljeni potpuni podaci o realizaciji, odnosno datum realizacije i utrošena vrijednost. Prema dostupnim podacima na osnovu objavljenih obrazaca, ukupna vrijednost utrošenih sredstava za 53 realizovana ugovora/OS je oko 2 miliona KM, dok je stvarna realizacija 53 revidirana ugovora/OS preko 4.6 miliona KM.

Kod 11 od 35 testiranih ugovora konstatovano je da su institucije zaključivale ugovore umjesto okvirnih sporazuma. Naime, radi se o ugovorima o nabavci roba i usluga gdje se nisu mogle utvrditi tačne količine tako da je realizacija ovih ugovora bila djelomična što je u suprotnosti sa podzakonskim propisima o javnim nabavkama 34 prema kome nabavljena količina ne može biti manja ili veća od ugovorene količine.

Revizori su utvrili i da je Granična policija nabavljala dodatne količine policijske uniforme na način da je zaključivala protokole o sporazumnom poravnanju potraživanja, kojim prihvata da dobavljač umjesto plaćanja penala po osnovu kašnjenja isporuke, dostavi dodatne količine policijske uniforme u iznosu od 26.685,98 KM i 39.981,95 KM. Pojašnjavaju, kako obračunati penali trebali su da budu dio javnih sredstava, a trošenje istih za nabavku policijske uniforme trebalo je da se izvrši na način kako to propisuje Zakon o javnim nabavkama.

“Granična policija, postupajući na ovaj način, onemogućila je ostalim ponuđačima koji se bave predmetnom nabavkom učešće u nabavci i time ih stavila u neravnopravan položaj. Osim toga, zbog neprovođenja procedure javne nabavke, nije potvrđeno da je osigurana najbolja vrijednost za novac”, navode revizori u svom Izvještaju.

Na uzorku od sedam institucija BiH analizirana su 64 ugovora/okvirna sporazuma o javnim nabavkama koji su realizovani ili čija je realizacija u toku i konstatovano je da, u većini slučajeva, nisu uspostavljeni registri/fajlovi u okviru kojih se hronološki i na jednom mjestu dokumentuju sve preduzete radnje vezane za realizaciju ugovora o javnim nabavkama.

Iz tabele kojuje uradio Ured za reviziju se može vidjeti da ni u jednom od pregledanih ugovora nije uspostavljen registar/fajl u kome su na jednom mjestu hronološki dokumentovane sve preduzete radnje vezane za realizaciju ugovora. U 32 slučaja konstatovano je djelomično dokumentovanje svih preduzetih radnji prilikom realizacije ugovora o javnim nabavkama na jednom mjestu, dok kod ostala 32 slučaja nema dokumentovanja, odnosno ne postoji fajl unutar kojeg se hronološki dokumentuju sve radnje tokom realizacije ugovora/okvirnih sporazuma.

Vidljivo je da u 18 od 64 revidirana ugovora, čija ukupna vrijednost prelazi pet miliona KM, nisu ispoštovane sve ugovorene obaveze od strane dobavljača ili se nisu mogle utvrditi sve činjenice vezane za realizaciju ugovora. Slučajevi u kojima je došlo do odstupanja od ugovorenih obaveza dovode u neravnopravan položaj sve ponuđače koji su se nadmetali za dobijanje ugovora u postupku javne nabavke jer uslovi iz ugovora diktiraju i visinu cijene ponude dobavljača. Međutim, ako se ne ispoštuju svi uslovi iz ugovora postavlja se pitanje opravdanosti korištenja istih u postupku nadmetanja. Drugim riječima, revizori podcrtavaju da institucije nisu trebale ni provoditi postupak javne nabavke ukoliko neće osigurati provedbu svih uslova na osnovu kojih su dodijeljeni ugovori.

Dalje, navode da se činjenice vezane za garancije za uredno izvršenje ugovora se nisu mogle utvrditi u osam slučajeva (GP, MKP i UINO) i ukupna vrijednost takvih ugovora/OS45 iznosi 2.064.301,97 KM. Slučajevi u kojima se nisu mogle utvrditi sve činjenice vezane za garanciju odnose se na nepostojanje dokaza o dostavljanju garancije i nepostojanje dokaza kada je ista dostavljena. Također, u 5 slučajeva (GP, UINO i AŠSUK) je utvrđeno da garancija nije dostavljena na način kako je to traženo tenderskom dokumentacijom i ugovorom/OS, a ukupna vrijednost takvih ugovora/OS iznosi 283.678,90 KM.

Propuštajući da preduzmu sve mjere kako bi osigurali ispunjenje svih uslova iz ugovora, a na osnovu kojih je i sklopljen ugovor sa izabranim dobavljačem, kao i da dokumentuju sve radnje vezane za realizaciju ugovora, institucije stavljaju u neravnopravan položaj ostale dobavljače koji su se nadmetali u postupku nabavke za dobijanje ugovora čime se obesmišljava cjelokupan sistem javnih nabavki.

Ni jedna institucija iz uzorka nije provodila evaluacije/analize realizovanih ugovora o javnim nabavkama s ciljem sagledavanja ukupnih slabosti i efekata provedenih nabavki i davanja preporuka za unaprjeđenja budućih ciklusa nabavki.

Nakon provedene revizije, Ured za reviziju je dao određene preporuke VM BiH, i institucijama BiH, čija bi implementacija, prema mišljenju Ureda, trebala rezultirati značajnim unaprjeđenjem ne samo upravljanja realizacijom ugovora, već i cjelokupnog sistema javnih nabavki.

Ured za reviziju je, u skladu sa odredbama Zakona o reviziji institucija Bosne i Hercegovine, dostavio Nacrt izvještaja institucijama koje su bile obuhvaćene provedenom revizijom uz mogućnost očitovanja na nalaze i zaključke obavljene revizije. Nakon isteka roka za očitovanje, u kojem ni jedna institucija nije dostavila komentare, izrađen je konačan izvještaj o provedenoj reviziji učinka.