Dugo trajanje postupaka pred domaćim sudovima, smatra se jednim od najaktuelnijih problema bosanskohercegovačkog pravosuđa. Prema dostupnim podacima u sudovima u BiH postoje predmeti čije rješavanje nije okončano dugi niz godina od njihovog pokretanja. Svi ovi problemi podjednako utiču na stvaranje dobrog poslovnog ambijenta i privlačenju investitora.

Poznato je da nisu rijetki slučajevi i da zbog dugotrajnog rješavanja sudskih predmeta nastupi zastarjelost, zbog čega su građani ili drugi subjekti prava onemogućeni da ostvare pravnu zaštitu.

O problemu dugog trajanja sudskih postupaka na sudovima svjedoče i brojne pritužbe građana i drugih subjekata prava, pristigle u Instituciju ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Kako navode u Instituciji ombudsmena za ljudska prava u BiH, u oblasti građanskih i političkih prava, najveći broj žalbi se odnosi na rad i ne-postupanje sudova.

Svaka utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku negativno se odražava i na javni novac. Naime, država je obavezna stranci u sudskom postupku, kojoj je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, isplatiti naknadu štete, pri čemu se odštetna sredstva isplaćuju iz budžetskih sredstava.

Prema izvještajima VSTV-a BiH, Ustavni sud BiH je samo u toku 2013. godine, u 66 predmeta dosudio, da se apelantima zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku, isplati odšteta u iznosu od 146.150 KM.

Pretpostavlja se, da će iznos sredstava, koja se za ove namjene isplaćuju iz budžeta, u narednim godinama značajno rasti, ukoliko izostanu konkretne mjere na unapređenju efikasnosti rada sudova.

Zanimljivo je da samo sudski troškovi u BiH iznose približno 0,85 posto BDP-a što je više nego duplo od prosjeka u EU – 0,3 posto i četiri puta od prosjeka zemalja Vijeća Evrope – 0,21 posto, prema podacima iz Evropske komisije za efikasnost pravosuđa.

Ured za reviziju institucija u FBiH proveo je reviziju učinka o temi “Efikasnost rada općinskih sudova” u kojem navode da je u 18 općinskih sudova, od ukupno 31, gotovo jedna trećina neriješenih predmeta stara od dvije do pet godina, iako se rokovi za rješavanje predmeta općinskih sudova u pravilu kraću od jedne godine.

Revizijom je obuhvaćen period 2014.-2016. godina, a rezultati revizije ukazuju da se trajanje rješavanja predmeta u općinskim sudovima značajno razlikuje, u nekim sudovima prosječno trajanje rješavanja predmeta bilo je četiri puta duže u odnosu na prosječno trajanje rješavanja predmeta u drugim sudovima.

Iako se planovi rješavanja neriješenih predmeta izrađuju već duži niz godina, u općinskim sudovima postoje predmeti koji nisu riješeni u roku od 15 godina i duže od njihovog pokretanja.

Dugotrajno rješavanje predmeta, u posljednje vrijeme se sve češće karakterizira kao povreda prava na suđenje u razumnom roku, pri čemu se obeštećenje stranaka čije je pravo povrijeđeno, vrši iz budžetskih sredstava tj. sredstava poreskih obveznika.

“U periodu 2014.-2018. godina, odlukama nadležnog suda, utvrđena je obaveza obeštećenja stranaka zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u iznosu preko 1,8 miliona KM na teret kantonalnih budžeta. Posebno zabrinjava činjenica da broj utvrđenih povreda prava na suđenje u razumnom roku, kao i iznosi obeštećenja stranaka, bilježe stalni trend rasta”, navedeno je u Izvještaju Ureda za reviziju institucija u FBiH.

Na osnovu rezultata provedene revizije zaključeno je da nijedan općinski sud iz uzorka nije bio efikasan u rješavanju predmeta.

14 općinskih sudova kontinuirano je u svakoj pojedinačnoj godini posmatranog perioda, rješavalo manji broj predmeta u odnosu na druge sudove. Istovremeno, sedam općinskih sudova, Kakanj, Gradačac, Tuzla, Lukavac, Banovići, Zenica i Široki Brijeg su u svakoj godini posmatranog perioda, shodno ljudskim resursima sa kojima su raspolagali, rješavalo veći broj sudskih predmeta.

Kod preostalih 10 općinskih sudova, relativna efikasnost u posmatranom periodu je varirala.

Jedan od ključnih faktora koji utiče na poslovno okruženje u BiH je i slaba učinkovitost sudova. U studiji izvodljivosti – Poboljšanje upravljanja privrednim predmetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, koju je uradila Svjetska banka sa partnerima navedeno je da po svim parametrima sudski sistem utiče na poslovno okruženje u BiH više nego bilo gdje drugo u Evropi i Centralnoj Aziji.

“Za preduzeća koja imaju upravne i sudske predmete na sudovima, odgađanja i nedosljednosti u odlučivanju uzrokuju frustracije i neizvjesnost što utiče na poslovne djelatnosti. Za preduzeća koja nemaju sudske predmete na sudovima, bojazan od sudskog sistema ih odvraća da traže rješenja i oni pregovaraju najbolje što mogu u sjeni zakona. Mikro, mala i srednja preduzća – MMSP najviše trpe usljed slabog učinka sudova. Vlade na svim nivoima su se obavezale da poboljšaju upravljanje privrednim predmetima što predstavlja ključnu reformu za poboljšanje poslovnog okruženja”, navodi se i Izvještaju studije.

U Studiji je navedeno da je za rješavanje jednog privrednog spora na opštinskim sudovima u FBiH potrebno oko 528 dana.

“Za sporove male vrijednosti do 5,000 KM potrebna su oko 702 dana, što je skoro šest puta više od prosjeka Vijeća Evrope koji iznosi 177 dana. Slaba učinkovitost sudova utiče na poslovnu klimu – kompleksna regulativa i neefikasne procedure odvraćaju investitore, a najviše pate mala preduzeća”, navedeno je u Studiji.

Prema Izvještaju o investicijskom okruženju 2016 – Investment Climate Statement, investitore odvraća određeni broj sudskih prepreka, uključujući kompleksne pravne i zakonodavne okvire, korupciju, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slab pravosudni sistem.

Izvještaj o investicijskom okruženju navodi slabo poslovno okruženje kao predominantan uzrok stagnacije privatnih ulaganja u BiH tokom posljednjih pet godina.

U FBiH općinski sudovi su se pokazali učinkovitijim u rješavanju privrednih predmeta od sudova na višim instancama. Između 2012. i 2015. god., broj neriješenih privrednih predmeta u FBiH je smanjen za šest posto, uglavnom zahvaljujući rješenjima na općinskim sudovima.

Općinski sudovi u Tuzli i Livnu konstantno su rješavali više predmeta nego što su primali, prionuli su na zaostale predmete i poboljšali su pravovremenost. Učinak drugih sudova je varirao sa brojem zaostalih predmeta koji se povećavao i smanjivao u različitim vremenskim periodima.

Općinski sud u Sarajevu, koji ima najveći broj predmeta, borio se sa učinkom, broj zaostalih predmeta se povećavao u svim godinama osim 2014. godine što je uzrokovalo odugovlačenja u procesuiranju predmeta.

Kako se navodi u Studiji registracija poslovnih subjekata, sporovi male vrijednosti, izvršenje i stečaj jedni su od najproblematičnijih privrednih predmeta u FBiH. Ovi predmeti pate od velikog broja starih predmeta, dugotrajnog procesuiranja, niske stope rješavanja i nezadovoljstva sudskim uslugama i uzrokuju najveće frustracije za korisnike suda.

“U općinskim sudovima stari predmeti su se uglavnom odnosili na izvršenje komunalnih računa 27,021 od 57,565 starih predmeta, sporove male vrijednosti 18,184 predmeta i stečaj 480 predmeta. Potrebno vrijeme za izvršenje komunalnih predmeta iznosilo je 8,897 dana u 2012. godini. U junu 2016. godine iznos koji se odnosi na neriješena privredna potraživanja bio je približno 4,3 milijarde KM. Na dan 31.12. 2015. godine bilo je 63,020 neriješenih privrednih predmeta u FBiH. Devedeset posto od toga, 57,565 bili su neriješeni u općinskim sudovima, 4,996 na kantonalnim sudovima, i 459 na Vrhovnom sudu”, navodi se u Studiji.

Priznajući važnost sudova za poslovno okruženje u BiH, Reformska agenda za BiH 2015.-2018. i Aranžman sa MMF-om u okviru Kreditne linije fonda za proširene aranžmane – EEF obavezuju sve nivoe vlada u BiH da intenziviraju pravosudne reforme u cilju stvaranja konkurentnije ekonomije koja će privući privatne investicije i kreirati radna mjesta.

Kako se navodi u Studiji Svjetske banke, učinkovitost pravosuđa također predstavlja ključni element u procesu priključivanja EU, i kao potencijalne zemlje kandidata, od BiH će se očekivati da značajno unaprijedi učinkovitost pravosudnog sistema u narednim godinama da bi zadovoljila referentne vrijednosti EU.

Dugo trajanje postupaka pred domaćim sudovima, smatra se jednim od najaktuelnijih problema bosanskohercegovačkog pravosuđa. Prema dostupnim podacima u sudovima u BiH postoje predmeti čije rješavanje nije okončano dugi niz godina od njihovog pokretanja. Svi ovi problemi podjednako utiču na stvaranje dobrog poslovnog ambijenta i privlačenju investitora.

Poznato je da nisu rijetki slučajevi i da zbog dugotrajnog rješavanja sudskih predmeta nastupi zastarjelost, zbog čega su građani ili drugi subjekti prava onemogućeni da ostvare pravnu zaštitu.

O problemu dugog trajanja sudskih postupaka na sudovima svjedoče i brojne pritužbe građana i drugih subjekata prava, pristigle u Instituciju ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine. Kako navode u Instituciji ombudsmena za ljudska prava u BiH, u oblasti građanskih i političkih prava, najveći broj žalbi se odnosi na rad i ne-postupanje sudova.

Svaka utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku negativno se odražava i na javni novac. Naime, država je obavezna stranci u sudskom postupku, kojoj je povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku, isplatiti naknadu štete, pri čemu se odštetna sredstva isplaćuju iz budžetskih sredstava.

Prema izvještajima VSTV-a BiH, Ustavni sud BiH je samo u toku 2013. godine, u 66 predmeta dosudio, da se apelantima zbog nedonošenja sudske odluke u razumnom roku, isplati odšteta u iznosu od 146.150 KM.

Pretpostavlja se, da će iznos sredstava, koja se za ove namjene isplaćuju iz budžeta, u narednim godinama značajno rasti, ukoliko izostanu konkretne mjere na unapređenju efikasnosti rada sudova.

Zanimljivo je da samo sudski troškovi u BiH iznose približno 0,85 posto BDP-a što je više nego duplo od prosjeka u EU – 0,3 posto i četiri puta od prosjeka zemalja Vijeća Evrope – 0,21 posto, prema podacima iz Evropske komisije za efikasnost pravosuđa.

Ured za reviziju institucija u FBiH proveo je reviziju učinka o temi “Efikasnost rada općinskih sudova” u kojem navode da je u 18 općinskih sudova, od ukupno 31, gotovo jedna trećina neriješenih predmeta stara od dvije do pet godina, iako se rokovi za rješavanje predmeta općinskih sudova u pravilu kraću od jedne godine.

Revizijom je obuhvaćen period 2014.-2016. godina, a rezultati revizije ukazuju da se trajanje rješavanja predmeta u općinskim sudovima značajno razlikuje, u nekim sudovima prosječno trajanje rješavanja predmeta bilo je četiri puta duže u odnosu na prosječno trajanje rješavanja predmeta u drugim sudovima.

Iako se planovi rješavanja neriješenih predmeta izrađuju već duži niz godina, u općinskim sudovima postoje predmeti koji nisu riješeni u roku od 15 godina i duže od njihovog pokretanja.

Dugotrajno rješavanje predmeta, u posljednje vrijeme se sve češće karakterizira kao povreda prava na suđenje u razumnom roku, pri čemu se obeštećenje stranaka čije je pravo povrijeđeno, vrši iz budžetskih sredstava tj. sredstava poreskih obveznika.

“U periodu 2014.-2018. godina, odlukama nadležnog suda, utvrđena je obaveza obeštećenja stranaka zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku u iznosu preko 1,8 miliona KM na teret kantonalnih budžeta. Posebno zabrinjava činjenica da broj utvrđenih povreda prava na suđenje u razumnom roku, kao i iznosi obeštećenja stranaka, bilježe stalni trend rasta”, navedeno je u Izvještaju Ureda za reviziju institucija u FBiH.

Na osnovu rezultata provedene revizije zaključeno je da nijedan općinski sud iz uzorka nije bio efikasan u rješavanju predmeta.

14 općinskih sudova kontinuirano je u svakoj pojedinačnoj godini posmatranog perioda, rješavalo manji broj predmeta u odnosu na druge sudove. Istovremeno, sedam općinskih sudova, Kakanj, Gradačac, Tuzla, Lukavac, Banovići, Zenica i Široki Brijeg su u svakoj godini posmatranog perioda, shodno ljudskim resursima sa kojima su raspolagali, rješavalo veći broj sudskih predmeta.

Kod preostalih 10 općinskih sudova, relativna efikasnost u posmatranom periodu je varirala.

Jedan od ključnih faktora koji utiče na poslovno okruženje u BiH je i slaba učinkovitost sudova. U studiji izvodljivosti – Poboljšanje upravljanja privrednim predmetima u Federaciji Bosne i Hercegovine, koju je uradila Svjetska banka sa partnerima navedeno je da po svim parametrima sudski sistem utiče na poslovno okruženje u BiH više nego bilo gdje drugo u Evropi i Centralnoj Aziji.

“Za preduzeća koja imaju upravne i sudske predmete na sudovima, odgađanja i nedosljednosti u odlučivanju uzrokuju frustracije i neizvjesnost što utiče na poslovne djelatnosti. Za preduzeća koja nemaju sudske predmete na sudovima, bojazan od sudskog sistema ih odvraća da traže rješenja i oni pregovaraju najbolje što mogu u sjeni zakona. Mikro, mala i srednja preduzća – MMSP najviše trpe usljed slabog učinka sudova. Vlade na svim nivoima su se obavezale da poboljšaju upravljanje privrednim predmetima što predstavlja ključnu reformu za poboljšanje poslovnog okruženja”, navodi se i Izvještaju studije.

U Studiji je navedeno da je za rješavanje jednog privrednog spora na opštinskim sudovima u FBiH potrebno oko 528 dana.

“Za sporove male vrijednosti do 5,000 KM potrebna su oko 702 dana, što je skoro šest puta više od prosjeka Vijeća Evrope koji iznosi 177 dana. Slaba učinkovitost sudova utiče na poslovnu klimu – kompleksna regulativa i neefikasne procedure odvraćaju investitore, a najviše pate mala preduzeća”, navedeno je u Studiji.

Prema Izvještaju o investicijskom okruženju 2016 – Investment Climate Statement, investitore odvraća određeni broj sudskih prepreka, uključujući kompleksne pravne i zakonodavne okvire, korupciju, netransparentne poslovne procedure, nedovoljnu zaštitu imovinskih prava i slab pravosudni sistem.

Izvještaj o investicijskom okruženju navodi slabo poslovno okruženje kao predominantan uzrok stagnacije privatnih ulaganja u BiH tokom posljednjih pet godina.

U FBiH općinski sudovi su se pokazali učinkovitijim u rješavanju privrednih predmeta od sudova na višim instancama. Između 2012. i 2015. god., broj neriješenih privrednih predmeta u FBiH je smanjen za šest posto, uglavnom zahvaljujući rješenjima na općinskim sudovima.

Općinski sudovi u Tuzli i Livnu konstantno su rješavali više predmeta nego što su primali, prionuli su na zaostale predmete i poboljšali su pravovremenost. Učinak drugih sudova je varirao sa brojem zaostalih predmeta koji se povećavao i smanjivao u različitim vremenskim periodima.

Općinski sud u Sarajevu, koji ima najveći broj predmeta, borio se sa učinkom, broj zaostalih predmeta se povećavao u svim godinama osim 2014. godine što je uzrokovalo odugovlačenja u procesuiranju predmeta.

Kako se navodi u Studiji registracija poslovnih subjekata, sporovi male vrijednosti, izvršenje i stečaj jedni su od najproblematičnijih privrednih predmeta u FBiH. Ovi predmeti pate od velikog broja starih predmeta, dugotrajnog procesuiranja, niske stope rješavanja i nezadovoljstva sudskim uslugama i uzrokuju najveće frustracije za korisnike suda.

“U općinskim sudovima stari predmeti su se uglavnom odnosili na izvršenje komunalnih računa 27,021 od 57,565 starih predmeta, sporove male vrijednosti 18,184 predmeta i stečaj 480 predmeta. Potrebno vrijeme za izvršenje komunalnih predmeta iznosilo je 8,897 dana u 2012. godini. U junu 2016. godine iznos koji se odnosi na neriješena privredna potraživanja bio je približno 4,3 milijarde KM. Na dan 31.12. 2015. godine bilo je 63,020 neriješenih privrednih predmeta u FBiH. Devedeset posto od toga, 57,565 bili su neriješeni u općinskim sudovima, 4,996 na kantonalnim sudovima, i 459 na Vrhovnom sudu”, navodi se u Studiji.

Priznajući važnost sudova za poslovno okruženje u BiH, Reformska agenda za BiH 2015.-2018. i Aranžman sa MMF-om u okviru Kreditne linije fonda za proširene aranžmane – EEF obavezuju sve nivoe vlada u BiH da intenziviraju pravosudne reforme u cilju stvaranja konkurentnije ekonomije koja će privući privatne investicije i kreirati radna mjesta.

Kako se navodi u Studiji Svjetske banke, učinkovitost pravosuđa također predstavlja ključni element u procesu priključivanja EU, i kao potencijalne zemlje kandidata, od BiH će se očekivati da značajno unaprijedi učinkovitost pravosudnog sistema u narednim godinama da bi zadovoljila referentne vrijednosti EU.