Migrantska situacija u BiH dolaskom hladnih dana dobija prerogative krize i eskalira u sigurnosni problem, tako što izaziva obostrane reakcije, prvo među samim migrantima, a poslije i kod građana u lokalnoj zajednici, jedan je od zaključaka analize eksperta za sigurnosna pitanja Safeta Mušića.
Kao što je slučaj u puno razvijenijim i uređenijim državama, migrantska situacija dovodi do raznih pratećih pojava i reakcija koje obično nisu u skladu s konvencijama o zaštiti ljudskih prava, prava djece, prava migranata i drugim međunarodnim standardima.

Ministarstvo sigurnosti BiH je na redovnoj sjednici od 25. septembra 2018. godine upoznalo Vijeće ministara BiH o stanju u oblasti migracija u vezi s povećanim prilivom migranata u Bosnu i Hercegovinu, uz napomenu da je smanjen broj migranata u BiH te da se nastavlja pojačani nadzor državne granice i aktivnosti za smještaj migranata.

Službi za poslove sa strancima je od 1. decembra prošle godine do 23. septembra ove godine prijavljeno 15.116 nezakonitih migranata, a namjeru za azil izrazilo je njih 14.101, dok su zahtjev za azil podnijela 1.103 migranta. Najviše migranata je porijeklom iz Pakistana (5.163), Irana (2.196), Sirije (2.088), Afganistana (1.480) i Iraka (1.369).

Desničarski političari koristili situaciju u predizborne svrhe

Centar za društvena istraživanja Global Analitika tvrdi kako prema dostupnim procjenama u BiH trenutno boravi između 1.500 i 2.000 migranata. Najveći pritisak je trenutno na području Unsko-sanskog kantona (USK), gdje migranti pritisnuti dolaskom hladnijeg vremenskog perioda pokušavaju organizovano preći u Republiku Hrvatsku (RH), što im je onemogućeno intervencijom GP BiH, ali i djelovanjem policijskih snaga RH. Tokom policijske intervencije zabilježeni su i fizički kontakti te je bilo povrijeđenih na obje strane. Ono što je posebno uznemirujuće je da u grupama migranata koje su bile fizički spriječene da pređu hrvatsku granicu ima određeni broj djece.

“Problematiku migrantske populacije, prvo u svom radu kao predmet interesa koriste mediji kako bi bili aktuelni i osigurali čitanost, u toj trci s vremenom (ne)svjesno se zaborave osnove profesionalnog novinarstva te senzacionalističkim naslovima novinari nerijetko upadnu u zamku lažnog izvještavanja”, naglašava Mušić.

Dok Global Analitika navodi da novinari medija koji su pod kontrolom političkih stranaka uglavnom i ne vode računa o novinarskoj etici, već objavljuju informacije koje žele čuti ti političari, ne poštujući osnovna novinarska načela, niti provjeravaju informacije. Odmah iza novinara dolaze političari s populističkim i desničarskim stavovima, koji temu migrantske situacije gotovo po pravilu nazivaju migrantskom krizom, što prihvataju i mediji te na taj način pomažu u dehumanizaciji kategorije unesrećenih migranata.

Političari skloni populizmu i desno orijentisani temu migrantske situacije koristili su u predizborne svrhe, ali i u dnevnopolitičkim relacijama, kroz obraćanja medijima ili posredno preko medija pod kontrolom tih političkih opcija, koji tendenciozno i neprofesionalno izvještavaju o migrantskoj situaciji. Sljedeći faktor koji je direktno involviran u migrantsku situaciju je kategorija koja po pravilu dolazi sa svim nedaćama i sigurnosnim izazovima, a to su krijumčari i čitavi krijumčarski lanci. Krijumčari koriste već uspostavljenu kriminalnu infrastrukturu u koju su u nekim slučajevima uključeni i korumpirani pripadnici policijskih i graničnih snaga, a imaju uhodanu taktiku i dugogodišnju saradnju s krijumčarskim lancima u državama regiona. Na taj način krijumčari se direktno bogate na muci migranata i za njih su migranti samo jedna nova vrsta krijumčarene robe.

Na osnovu javno dostupnih podataka, evidentna je međusobna povezanost tri faktora koji su imali najviše koristi u praktičnom smislu od migrantske situacije u BiH, a to su desničarski političari, neprofesionalni mediji i krijumčari.

Nesrazmjer brojeva migranata u Srbiji

Hrvatska politologinja Jadranka Polović o migrantskoj situaciji kaže kako zemlje u regiji, poput Srbije i Grčke, prebacuju svoje migrante u BiH, posebno je to moguće zbog veoma porozne granice na Drini.

“Postoji jasan nesrazmjer između broja migranata koji ulaze u Srbiju i službenog broja koliko ih je sada tamo. Oni poslije prelaze preko područja različitih entiteta u BiH i dolaze prema hrvatskoj granici. Migranti se također propuštaju i iz smjera Grčke, preko Crne Gore, do BiH. I BiH je tu zapravo ključna tačka gdje mislim da će na neki način uzavreti ta situacija. Na posljednjem samitu EU pokušali su insistirati na pronalaženju zemalja prihvata, gdje se spominjala i Hrvatska kao potencijalni čuvar granice EU, što, logično, nismo prihvatili. Tako da migrante ne primamo, iako ih ima, jer oni i unatoč kontrolama prelaze granicu”, kazala je ona.

Podsjetimo, prije nekoliko dana puštena je lažna vijest da će Hrvatska otvoriti granice za migrante, nakon čega je zabilježeno pojačano kretanje migranata i na granici sa Srbijom. Prema trenutnim podacima iz USK, u blizini granice s Hrvatskom na otvorenom boravi blizu 150 migranata, zbog čega je zatvoren Granični prijelaz Maljevac. Istovremeno nadležne policijske snage BiH ojačavaju istočnu granicu BiH, dok su na zapadnu granicu BiH već ranije upućene dodatne policijske snage. Najnoviji razvoj migrantske situacije u BiH, koja je poprimila nove oblike, dovodi do pojave raznih primjera teorija zavjere, što nikako ne doprinosi stavljanju migrantske situacije u BiH pod punu kontrolu.

Izazov za nadležne institucije

Postojeće informacije koje dolaze iz državnih institucija, sigurnosnih i policijskih agencija te iz međunarodnih organizacija govore da migrantska situacija u svakom smislu predstavlja izazov za nadležne državne institucije, ali i za međunarodne organizacije koje su duboko involvirane u ovu problematiku. Mušić smatra da procjena budućih dešavanja zavisi od više faktora i nedostajućih informacija, a to su: mogući dolazak novih grupa migranata na teritoriju BiH, otežavajuće posljedice rascjepkanosti sigurnosnog sistema BiH, nivo saradnje sigurnosnih i drugih nadležnih institucija u BiH, osiguranje neophodnih uslova za smještaj i boravak migranata u BiH, nivo poštivanja i zaštite prava migranata regulisanih međunarodnim humanitarnim dokumentima, s akcentom na prava djece migranata, pravovremena i kvalitetna reakcija međunarodnih organizacija uključenih u migrantsku situaciju.

Trenutno stanje i reakcije uključenih aktera, upućuju na to da je trenutna situacija u vezi s migrantima evidentan sigurnosni izazov za BiH te da je neophodno angažovanje svih kapaciteta koji stoje na raspolaganju u skladu sa zakonima, kako bi bilo moguće poduzeti pravovremene, adekvatne i kontinuirane mjere. Posebno je izražen negativan utjecaj na stanje sigurnosti koje pogađa same migrante, ali situacija u vezi s migrantima direktno utječe i na stanje sigurnosti građana u lokalnim zajednicama, naročito u većini područja USK, navodi se u analizi Global Analitike.

Migrantska situacija u BiH dolaskom hladnih dana dobija prerogative krize i eskalira u sigurnosni problem, tako što izaziva obostrane reakcije, prvo među samim migrantima, a poslije i kod građana u lokalnoj zajednici, jedan je od zaključaka analize eksperta za sigurnosna pitanja Safeta Mušića.
Kao što je slučaj u puno razvijenijim i uređenijim državama, migrantska situacija dovodi do raznih pratećih pojava i reakcija koje obično nisu u skladu s konvencijama o zaštiti ljudskih prava, prava djece, prava migranata i drugim međunarodnim standardima.

Ministarstvo sigurnosti BiH je na redovnoj sjednici od 25. septembra 2018. godine upoznalo Vijeće ministara BiH o stanju u oblasti migracija u vezi s povećanim prilivom migranata u Bosnu i Hercegovinu, uz napomenu da je smanjen broj migranata u BiH te da se nastavlja pojačani nadzor državne granice i aktivnosti za smještaj migranata.

Službi za poslove sa strancima je od 1. decembra prošle godine do 23. septembra ove godine prijavljeno 15.116 nezakonitih migranata, a namjeru za azil izrazilo je njih 14.101, dok su zahtjev za azil podnijela 1.103 migranta. Najviše migranata je porijeklom iz Pakistana (5.163), Irana (2.196), Sirije (2.088), Afganistana (1.480) i Iraka (1.369).

Desničarski političari koristili situaciju u predizborne svrhe

Centar za društvena istraživanja Global Analitika tvrdi kako prema dostupnim procjenama u BiH trenutno boravi između 1.500 i 2.000 migranata. Najveći pritisak je trenutno na području Unsko-sanskog kantona (USK), gdje migranti pritisnuti dolaskom hladnijeg vremenskog perioda pokušavaju organizovano preći u Republiku Hrvatsku (RH), što im je onemogućeno intervencijom GP BiH, ali i djelovanjem policijskih snaga RH. Tokom policijske intervencije zabilježeni su i fizički kontakti te je bilo povrijeđenih na obje strane. Ono što je posebno uznemirujuće je da u grupama migranata koje su bile fizički spriječene da pređu hrvatsku granicu ima određeni broj djece.

“Problematiku migrantske populacije, prvo u svom radu kao predmet interesa koriste mediji kako bi bili aktuelni i osigurali čitanost, u toj trci s vremenom (ne)svjesno se zaborave osnove profesionalnog novinarstva te senzacionalističkim naslovima novinari nerijetko upadnu u zamku lažnog izvještavanja”, naglašava Mušić.

Dok Global Analitika navodi da novinari medija koji su pod kontrolom političkih stranaka uglavnom i ne vode računa o novinarskoj etici, već objavljuju informacije koje žele čuti ti političari, ne poštujući osnovna novinarska načela, niti provjeravaju informacije. Odmah iza novinara dolaze političari s populističkim i desničarskim stavovima, koji temu migrantske situacije gotovo po pravilu nazivaju migrantskom krizom, što prihvataju i mediji te na taj način pomažu u dehumanizaciji kategorije unesrećenih migranata.

Političari skloni populizmu i desno orijentisani temu migrantske situacije koristili su u predizborne svrhe, ali i u dnevnopolitičkim relacijama, kroz obraćanja medijima ili posredno preko medija pod kontrolom tih političkih opcija, koji tendenciozno i neprofesionalno izvještavaju o migrantskoj situaciji. Sljedeći faktor koji je direktno involviran u migrantsku situaciju je kategorija koja po pravilu dolazi sa svim nedaćama i sigurnosnim izazovima, a to su krijumčari i čitavi krijumčarski lanci. Krijumčari koriste već uspostavljenu kriminalnu infrastrukturu u koju su u nekim slučajevima uključeni i korumpirani pripadnici policijskih i graničnih snaga, a imaju uhodanu taktiku i dugogodišnju saradnju s krijumčarskim lancima u državama regiona. Na taj način krijumčari se direktno bogate na muci migranata i za njih su migranti samo jedna nova vrsta krijumčarene robe.

Na osnovu javno dostupnih podataka, evidentna je međusobna povezanost tri faktora koji su imali najviše koristi u praktičnom smislu od migrantske situacije u BiH, a to su desničarski političari, neprofesionalni mediji i krijumčari.

Nesrazmjer brojeva migranata u Srbiji

Hrvatska politologinja Jadranka Polović o migrantskoj situaciji kaže kako zemlje u regiji, poput Srbije i Grčke, prebacuju svoje migrante u BiH, posebno je to moguće zbog veoma porozne granice na Drini.

“Postoji jasan nesrazmjer između broja migranata koji ulaze u Srbiju i službenog broja koliko ih je sada tamo. Oni poslije prelaze preko područja različitih entiteta u BiH i dolaze prema hrvatskoj granici. Migranti se također propuštaju i iz smjera Grčke, preko Crne Gore, do BiH. I BiH je tu zapravo ključna tačka gdje mislim da će na neki način uzavreti ta situacija. Na posljednjem samitu EU pokušali su insistirati na pronalaženju zemalja prihvata, gdje se spominjala i Hrvatska kao potencijalni čuvar granice EU, što, logično, nismo prihvatili. Tako da migrante ne primamo, iako ih ima, jer oni i unatoč kontrolama prelaze granicu”, kazala je ona.

Podsjetimo, prije nekoliko dana puštena je lažna vijest da će Hrvatska otvoriti granice za migrante, nakon čega je zabilježeno pojačano kretanje migranata i na granici sa Srbijom. Prema trenutnim podacima iz USK, u blizini granice s Hrvatskom na otvorenom boravi blizu 150 migranata, zbog čega je zatvoren Granični prijelaz Maljevac. Istovremeno nadležne policijske snage BiH ojačavaju istočnu granicu BiH, dok su na zapadnu granicu BiH već ranije upućene dodatne policijske snage. Najnoviji razvoj migrantske situacije u BiH, koja je poprimila nove oblike, dovodi do pojave raznih primjera teorija zavjere, što nikako ne doprinosi stavljanju migrantske situacije u BiH pod punu kontrolu.

Izazov za nadležne institucije

Postojeće informacije koje dolaze iz državnih institucija, sigurnosnih i policijskih agencija te iz međunarodnih organizacija govore da migrantska situacija u svakom smislu predstavlja izazov za nadležne državne institucije, ali i za međunarodne organizacije koje su duboko involvirane u ovu problematiku. Mušić smatra da procjena budućih dešavanja zavisi od više faktora i nedostajućih informacija, a to su: mogući dolazak novih grupa migranata na teritoriju BiH, otežavajuće posljedice rascjepkanosti sigurnosnog sistema BiH, nivo saradnje sigurnosnih i drugih nadležnih institucija u BiH, osiguranje neophodnih uslova za smještaj i boravak migranata u BiH, nivo poštivanja i zaštite prava migranata regulisanih međunarodnim humanitarnim dokumentima, s akcentom na prava djece migranata, pravovremena i kvalitetna reakcija međunarodnih organizacija uključenih u migrantsku situaciju.

Trenutno stanje i reakcije uključenih aktera, upućuju na to da je trenutna situacija u vezi s migrantima evidentan sigurnosni izazov za BiH te da je neophodno angažovanje svih kapaciteta koji stoje na raspolaganju u skladu sa zakonima, kako bi bilo moguće poduzeti pravovremene, adekvatne i kontinuirane mjere. Posebno je izražen negativan utjecaj na stanje sigurnosti koje pogađa same migrante, ali situacija u vezi s migrantima direktno utječe i na stanje sigurnosti građana u lokalnim zajednicama, naročito u većini područja USK, navodi se u analizi Global Analitike.