Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane sačinio je analizu izbora i izbrornih rezultata u BiH u kojoj je ustanovio apsolutnu odgovornost Centralne izborne komisije BiH za činjenicu da je izborni proces u BiH kontaminiran i kompromitiran.

“CIK je odgovoran za točnost, ažurnost i ukupni integritet izbora. Zašto nisu uvedene nove tehnologije odnosno biometrijska identifikacija birača, kako bi se spriječilo glasanje sa tuđim identifikacijskim dokumentima? Zašto ne postoji video nadzor na biračkim mjestima, koji ne bi snimao samo mjesto glasanja, nego cjelokupni prostor? Uvođenje skenera spriječilo bi značajan dio nepravilnosti. Zašto glasački listići nisu bili označeni serijskim brojevima i žigom”, neka su od pitanaj koja se postavljaju u analizi.

Kako se navodi, privatne firme Atlantik BB d.o.o. Banja Luka i Grafomark d.o.o. Laktaši štampali su glasačke listiće za izbore u BiH sa vrlo upitnim nadzorom prilikom štampanja što otvara mogućnosti zloupotreba i eventualnog štampanja dodatnog broja glasačkih listića posebno u entitetu Republika Srpska.

“Sporan je izbor Milorada Dodika za člana Predsjedništva BiH, a još je sporniji izbor Željke Cvijanović za predsjednicu Republike Srpske. Promatrači uglavnom nadzor izbora vrše do 19 sati, a izborne krađe se najčešće događaju nakon toga.
Tvrdnje promatrača se odnose samo na vanjski izgled izbornog procesa, dok se
izborne krađe i prevare vrše na puno sofisticiranije načine”, navodi se u analizi.

Kako ističu, za većinu nepravilnosti CIK se proglašava nenadležnim ili prebacuje
odgovornost na druge. Navode da se ovdje otvara pitanje uloge Tužilaštva BiH i otvaranje procesa istrage protiv članova CIK-a odnosno njenog predsjednika zbog utemeljenih sumnji u neregularnost izbornog procesa i vjerodostojnost izbornih rezultata, koji često ne održavaju stvarnu volju birača.

Navode da zabrinjava broj od 500.000 nevažećih glasačkih listića na svim nivoima vlasti što predstavlja oko osam posto od ukupnog broja glasačkih listića. Evropski standard kreće se od jedan posto nevažećih listića.

“Nevažeći glasački listići su posebno utjecali na izbor člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka. Naime, razlika između prvoplasiranog Šefika Džaferovića (SDA) i drugoplasiranog Denisa Bećirovića (SDP) iznosila je svega 16.000 glasova. Kada se uzme u obzir da je Bećirović bio favorit izbora, kojeg je podržavalo čak sedam političkih stranaka sve upućuje na neregularnost prilikom izbora Džaferovića. Prema predizbornim anketama za izbor bošnjačkog člana Predsjedništva BiH favorit je bio Bećirović, na drugoj poziciji se nalazio Fahrudin Radončić (SBB), dok je Džaferović zauzimao tek treću poziciju. Dogodilo se, da je Radončić već treći put pokraden na izborima za člana Predsjedništva BiH, dok se Bećiroviću to dogodilo tek prvi put Sve upućuje na to, da je namjera bila pokrasti Radončića, dok je Bećirović postao kolateralna šteta tih namjera i tako je spriječen njegov ulazak u Predsjedništvo BiH”, kažu u IFIMES-u.

Analitičari smatraju, da je CIK izvan demokratskog nadzora.

“Zašto niko nije uhapšen od članova CIK-a, jer počinjena djela predstavljaju kriminal? Sve upućuje na to da CIK učestvuje u lažiranju izbora i najvećoj izbornoj prevari u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Kako je moguće boriti se protiv CIK-a, jer na odluke CIK-a možete se žaliti putem Suda BiH, koji je zajedno sa Tužilaštvom BiH i Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) pod kontrolom njihovih političkih sponzora i tu se zatvara krug gospodara političke i svake druge moći u Bosni i Hercegovini. U osnovi radi se o zatvorenoj kriminalnoj organizaciji, koja samo izvana ima demokratski legalitet”, zaključili su.

Koliko je podrške zaista dobio Čović?

Za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata izabran je Željko Komšić (DF). To je
izazvalo lavinu (ne)osnovanih napada na njega osobno. Dovodi se u pitanje njegov
legitimitet, koji čak vodi ka prebrojavanju njegovih krvnih zrnaca, kažu u IFIMES-a.

“Po logici HDZ-a član Predsjedništva BiH iz redova Hrvata može biti samo onaj za koga masovno glasaju Hrvati i koji mora biti iz Zapadne Hercegovine, iako u Zapadnoj Hercegovini živi svega 1/3 od ukupnog broja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Vjerovatno, zbog nakaradne politike HDZ, najviše Hrvata iz BiH živi u inozemstvu. Zanimljivo je, da je Čović imao samo oko 100.000 tzv. hrvatskih glasova, dok je imao oko 1/3 tzv. nehrvatskih glasova. Procent tzv. hrvatskih glasova je vrlo skroman, jer prema popisu stanovništva iz 2013.godine u BiH živi oko 550.000 Hrvata. Gdje se nalazi Čovićev legitimitet sa 100.000 hrvatskih glasova, ako je ukupan broj birača 3,3 miliona”, navode u IFIMES-u.

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane sačinio je analizu izbora i izbrornih rezultata u BiH u kojoj je ustanovio apsolutnu odgovornost Centralne izborne komisije BiH za činjenicu da je izborni proces u BiH kontaminiran i kompromitiran.

“CIK je odgovoran za točnost, ažurnost i ukupni integritet izbora. Zašto nisu uvedene nove tehnologije odnosno biometrijska identifikacija birača, kako bi se spriječilo glasanje sa tuđim identifikacijskim dokumentima? Zašto ne postoji video nadzor na biračkim mjestima, koji ne bi snimao samo mjesto glasanja, nego cjelokupni prostor? Uvođenje skenera spriječilo bi značajan dio nepravilnosti. Zašto glasački listići nisu bili označeni serijskim brojevima i žigom”, neka su od pitanaj koja se postavljaju u analizi.

Kako se navodi, privatne firme Atlantik BB d.o.o. Banja Luka i Grafomark d.o.o. Laktaši štampali su glasačke listiće za izbore u BiH sa vrlo upitnim nadzorom prilikom štampanja što otvara mogućnosti zloupotreba i eventualnog štampanja dodatnog broja glasačkih listića posebno u entitetu Republika Srpska.

“Sporan je izbor Milorada Dodika za člana Predsjedništva BiH, a još je sporniji izbor Željke Cvijanović za predsjednicu Republike Srpske. Promatrači uglavnom nadzor izbora vrše do 19 sati, a izborne krađe se najčešće događaju nakon toga.
Tvrdnje promatrača se odnose samo na vanjski izgled izbornog procesa, dok se
izborne krađe i prevare vrše na puno sofisticiranije načine”, navodi se u analizi.

Kako ističu, za većinu nepravilnosti CIK se proglašava nenadležnim ili prebacuje
odgovornost na druge. Navode da se ovdje otvara pitanje uloge Tužilaštva BiH i otvaranje procesa istrage protiv članova CIK-a odnosno njenog predsjednika zbog utemeljenih sumnji u neregularnost izbornog procesa i vjerodostojnost izbornih rezultata, koji često ne održavaju stvarnu volju birača.

Navode da zabrinjava broj od 500.000 nevažećih glasačkih listića na svim nivoima vlasti što predstavlja oko osam posto od ukupnog broja glasačkih listića. Evropski standard kreće se od jedan posto nevažećih listića.

“Nevažeći glasački listići su posebno utjecali na izbor člana Predsjedništva BiH iz reda Bošnjaka. Naime, razlika između prvoplasiranog Šefika Džaferovića (SDA) i drugoplasiranog Denisa Bećirovića (SDP) iznosila je svega 16.000 glasova. Kada se uzme u obzir da je Bećirović bio favorit izbora, kojeg je podržavalo čak sedam političkih stranaka sve upućuje na neregularnost prilikom izbora Džaferovića. Prema predizbornim anketama za izbor bošnjačkog člana Predsjedništva BiH favorit je bio Bećirović, na drugoj poziciji se nalazio Fahrudin Radončić (SBB), dok je Džaferović zauzimao tek treću poziciju. Dogodilo se, da je Radončić već treći put pokraden na izborima za člana Predsjedništva BiH, dok se Bećiroviću to dogodilo tek prvi put Sve upućuje na to, da je namjera bila pokrasti Radončića, dok je Bećirović postao kolateralna šteta tih namjera i tako je spriječen njegov ulazak u Predsjedništvo BiH”, kažu u IFIMES-u.

Analitičari smatraju, da je CIK izvan demokratskog nadzora.

“Zašto niko nije uhapšen od članova CIK-a, jer počinjena djela predstavljaju kriminal? Sve upućuje na to da CIK učestvuje u lažiranju izbora i najvećoj izbornoj prevari u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Kako je moguće boriti se protiv CIK-a, jer na odluke CIK-a možete se žaliti putem Suda BiH, koji je zajedno sa Tužilaštvom BiH i Visokim sudskim i tužilačkim vijećem (VSTV) pod kontrolom njihovih političkih sponzora i tu se zatvara krug gospodara političke i svake druge moći u Bosni i Hercegovini. U osnovi radi se o zatvorenoj kriminalnoj organizaciji, koja samo izvana ima demokratski legalitet”, zaključili su.

Koliko je podrške zaista dobio Čović?

Za člana Predsjedništva BiH iz reda Hrvata izabran je Željko Komšić (DF). To je
izazvalo lavinu (ne)osnovanih napada na njega osobno. Dovodi se u pitanje njegov
legitimitet, koji čak vodi ka prebrojavanju njegovih krvnih zrnaca, kažu u IFIMES-a.

“Po logici HDZ-a član Predsjedništva BiH iz redova Hrvata može biti samo onaj za koga masovno glasaju Hrvati i koji mora biti iz Zapadne Hercegovine, iako u Zapadnoj Hercegovini živi svega 1/3 od ukupnog broja Hrvata u Bosni i Hercegovini. Vjerovatno, zbog nakaradne politike HDZ, najviše Hrvata iz BiH živi u inozemstvu. Zanimljivo je, da je Čović imao samo oko 100.000 tzv. hrvatskih glasova, dok je imao oko 1/3 tzv. nehrvatskih glasova. Procent tzv. hrvatskih glasova je vrlo skroman, jer prema popisu stanovništva iz 2013.godine u BiH živi oko 550.000 Hrvata. Gdje se nalazi Čovićev legitimitet sa 100.000 hrvatskih glasova, ako je ukupan broj birača 3,3 miliona”, navode u IFIMES-u.