Institucije BiH u proteklom periodu nastavile su sa intenzivnom potrošnjom budžetskog novca za kupovinu novih luksuznih vozila i limuzina prije općih izbora 7. oktobra.

Prema podacima do kojih je došao Inforadar, pred izbore vozila, između ostalih institucija, nabavljaju Investiciono-razvojna banka RS, Ustavni sud RS, Federalno ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica, kao i Ministarstvo odbrane BiH. Za automobile će biti utrošeni milionski iznosi.

Investiciono-razvojna banka RS 10. septembra ove godine sklopila je ugovor sa preduzećem Autokomerc iz Banjaluke za nabavku vozila od oko 70.000 KM. Ustavni sud RS sklopio je ugovor sa Autoradom iz Pelagićeva za nabavku vozila koje će koštati više od 70.000 KM, dok je Federalno ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica početkom mjeseca sklopilo ugovor sa firmom Porsche BH za nabavku dva vozila od oko 80.000 KM.

Najviše novca – za kompletnu obnovu voznog parka, što podrazumijeva i kupovinu novih autobusa, sanitetskih vozila, kamiona, cisterni, hladnjača i dr., potrošiće Ministarstvo odbrane za potrebe Oružanih snaga BiH u 2018. godini, čak oko 21,2 miliona KM, a sve prema višegodišnjem projektu Osiguranje i unapređenje operativnosti motornih vozila OS BiH.

Međutim, u okviru ove nabavke postavlja se pitanje neophodnosti kupovine 26 skupocjenih terenaca, koji će koštati čak 1,56 miliona KM!

Vlasti i javne kompanije u Bosni i Hercegovini već su u prvih šest mjeseci ove godine potrošile gotovo devet miliona KM za kupovinu vozila, o čemu su ranije mediji izvještavali, a procjene su do će do kraja godine cifra premašiti 10 miliona KM. Kad bismo, pak, uzeli u obzir i ovu kapitalnu nabavku MOBiH (u koju ne spadaju samo luksuzna i terenska vozila, već i autobusi, cisterne i dr.), došli bismo do pomalo nevjerovatne brojke od oko 32 miliona maraka u 2018. samo za četverotočkaše!

Opće poznata je činjenica, što su utvrdili i revizori, da se u većini slučajeva automobili nabavljaju kod određenih nabavljača, što upućuje na klijentelizam i korupciju. Također, na 70 posto svih završenih tendera prijavila se samo po jedna firma.

Mervan Miraščija iz Fonda za otvoreno društvo BiH i Koalicije “Da javne nabavke u BiH postanu javne”, kaže da je primijetan povećan utrošak sredstava kroz javne nabavke u izbornoj godini.

“Po našem uzorku, za 50 odsto je uvećan iznos nabavki u ovoj u odnosu na prošlu godinu. Uzimajući u obzir načelo najbolje vrijednosti za novac, niko nema konkretne odgovore na pitanja zašto se nešto nabavlja, i zašto se baš to nabavlja. Uz određene izuzetke, mislim da smo šampioni po broju vozila u odnosu na broj državnih službenika”, kaže Miraščija, dodavši da nabavke vozila ukazuju na naštimane tehničke specifikacije određenih konkretnih vozila i konkretnih prodavača.

“Tako parlamentarci u BiH preferiraju VW passat vozila. Skorija nabavka vozila od strane Općine Centar Sarajevo podrazumijevala je Škoda vozila što smo najavili i prije dostavljanja ponuda”, kazao je on.

Najvrijednije tendere za nabavku službenih auta u BiH najčešće dobijaju tri kompanije: M.R.M. iz Ljubuškog, te Porsche i AC Quattro iz Sarajeva. Vozila političara i funkcionera 2017. godine koštala je također oko deset miliona maraka.

Ekonomski analitičari i predstavnici organizacija civilnog društva smatraju da sa ovolikom potrošnjom na vozila bh. vlasti pokazuju koliko ih ustvari ne zanimaju problemi građana ove zemlje. Zbog prekomjerne potrošnje na limuzine aktivisti organizacije Restart Srpska prošle godine su organizovali akciju Zatvori škole, kupi audi, ukazujući na rastrošnost institucija.

Stefan Blagić iz Udruženja Restart kaže da su bh. vlasti, iako se prošle godine digla prašina u javnosti u vezi ovog problema, nastavile na svim nivoima bahato i bezobzirno trošenje javnih sredstava na skupocjene automobile.

„Mi jesmo postigli neke konkretne rezultate (5 odsto od kupovine svakog automobila ide u Fond solidarnosti), međutim, situacija je daleko od idealne. Jasno je da je sramotno da političari jedne od najsiromašnijih zemalja u Evropi voze najbolje službene automobile, dok se u Norveškoj i/li Danskoj političari prevoze biciklima ili javnim prevozom. Bilo kako bilo, građani su jedini pravi i legitimni sudija i nadam se da će na predstojećim izborima kazniti ovakvu pervertiranu politiku vlastodržaca u BiH“, poručuje Blagić.

Miraščija podsjeća da se u BiH inače godišnje (u prosjeku) troši oko tri milijarde KM na javne nabavke.

“Zamislite kako bi izgledale naša obdaništa, škole, ambulante, bolnice, koliko bi se povećale penzije i plate, socijalna davanja i slično, kada bi se poštovali principi ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti, i sprečavala korupcija u javnim nabavkama”, kaže on.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže da neke institucije pretjeruju sa nabavkom vozila i da se sa utrošenim novcem moglo dosta učiniti na zaustavljanju odlaska mladih iz zemlje.

“Veliki problem je recimo iseljavanje stanovništva, tj. odlazak uglavnom mladih ljudi. Za jedan milion KM, koji se izdvoji za nabavku desetak vozila političara, moguće je osigurati minimalno 50 doktorskih stipendija, ili 100 magistarskih stipendija, čime direktno zadržavamo mlade osobe da ostaju u BiH. Sa jedan milion KM možemo podjeliti 100.000 udžbenika besplatno djeci u BiH za školu“, kaže Hadžić, dodavši da je mnogo kvalitetnijih mogućnosti za ulaganje novca.

„Međutim, kada političari zasjednu u fotelje, odmah ih samo zanima kupovina automobila, umjesto da razmišljaju o ljudima koji su ih birali“, zaključuje on.

Institucije BiH u proteklom periodu nastavile su sa intenzivnom potrošnjom budžetskog novca za kupovinu novih luksuznih vozila i limuzina prije općih izbora 7. oktobra.

Prema podacima do kojih je došao Inforadar, pred izbore vozila, između ostalih institucija, nabavljaju Investiciono-razvojna banka RS, Ustavni sud RS, Federalno ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica, kao i Ministarstvo odbrane BiH. Za automobile će biti utrošeni milionski iznosi.

Investiciono-razvojna banka RS 10. septembra ove godine sklopila je ugovor sa preduzećem Autokomerc iz Banjaluke za nabavku vozila od oko 70.000 KM. Ustavni sud RS sklopio je ugovor sa Autoradom iz Pelagićeva za nabavku vozila koje će koštati više od 70.000 KM, dok je Federalno ministarstvo za izbjeglice i raseljena lica početkom mjeseca sklopilo ugovor sa firmom Porsche BH za nabavku dva vozila od oko 80.000 KM.

Najviše novca – za kompletnu obnovu voznog parka, što podrazumijeva i kupovinu novih autobusa, sanitetskih vozila, kamiona, cisterni, hladnjača i dr., potrošiće Ministarstvo odbrane za potrebe Oružanih snaga BiH u 2018. godini, čak oko 21,2 miliona KM, a sve prema višegodišnjem projektu Osiguranje i unapređenje operativnosti motornih vozila OS BiH.

Međutim, u okviru ove nabavke postavlja se pitanje neophodnosti kupovine 26 skupocjenih terenaca, koji će koštati čak 1,56 miliona KM!

Vlasti i javne kompanije u Bosni i Hercegovini već su u prvih šest mjeseci ove godine potrošile gotovo devet miliona KM za kupovinu vozila, o čemu su ranije mediji izvještavali, a procjene su do će do kraja godine cifra premašiti 10 miliona KM. Kad bismo, pak, uzeli u obzir i ovu kapitalnu nabavku MOBiH (u koju ne spadaju samo luksuzna i terenska vozila, već i autobusi, cisterne i dr.), došli bismo do pomalo nevjerovatne brojke od oko 32 miliona maraka u 2018. samo za četverotočkaše!

Opće poznata je činjenica, što su utvrdili i revizori, da se u većini slučajeva automobili nabavljaju kod određenih nabavljača, što upućuje na klijentelizam i korupciju. Također, na 70 posto svih završenih tendera prijavila se samo po jedna firma.

Mervan Miraščija iz Fonda za otvoreno društvo BiH i Koalicije “Da javne nabavke u BiH postanu javne”, kaže da je primijetan povećan utrošak sredstava kroz javne nabavke u izbornoj godini.

“Po našem uzorku, za 50 odsto je uvećan iznos nabavki u ovoj u odnosu na prošlu godinu. Uzimajući u obzir načelo najbolje vrijednosti za novac, niko nema konkretne odgovore na pitanja zašto se nešto nabavlja, i zašto se baš to nabavlja. Uz određene izuzetke, mislim da smo šampioni po broju vozila u odnosu na broj državnih službenika”, kaže Miraščija, dodavši da nabavke vozila ukazuju na naštimane tehničke specifikacije određenih konkretnih vozila i konkretnih prodavača.

“Tako parlamentarci u BiH preferiraju VW passat vozila. Skorija nabavka vozila od strane Općine Centar Sarajevo podrazumijevala je Škoda vozila što smo najavili i prije dostavljanja ponuda”, kazao je on.

Najvrijednije tendere za nabavku službenih auta u BiH najčešće dobijaju tri kompanije: M.R.M. iz Ljubuškog, te Porsche i AC Quattro iz Sarajeva. Vozila političara i funkcionera 2017. godine koštala je također oko deset miliona maraka.

Ekonomski analitičari i predstavnici organizacija civilnog društva smatraju da sa ovolikom potrošnjom na vozila bh. vlasti pokazuju koliko ih ustvari ne zanimaju problemi građana ove zemlje. Zbog prekomjerne potrošnje na limuzine aktivisti organizacije Restart Srpska prošle godine su organizovali akciju Zatvori škole, kupi audi, ukazujući na rastrošnost institucija.

Stefan Blagić iz Udruženja Restart kaže da su bh. vlasti, iako se prošle godine digla prašina u javnosti u vezi ovog problema, nastavile na svim nivoima bahato i bezobzirno trošenje javnih sredstava na skupocjene automobile.

„Mi jesmo postigli neke konkretne rezultate (5 odsto od kupovine svakog automobila ide u Fond solidarnosti), međutim, situacija je daleko od idealne. Jasno je da je sramotno da političari jedne od najsiromašnijih zemalja u Evropi voze najbolje službene automobile, dok se u Norveškoj i/li Danskoj političari prevoze biciklima ili javnim prevozom. Bilo kako bilo, građani su jedini pravi i legitimni sudija i nadam se da će na predstojećim izborima kazniti ovakvu pervertiranu politiku vlastodržaca u BiH“, poručuje Blagić.

Miraščija podsjeća da se u BiH inače godišnje (u prosjeku) troši oko tri milijarde KM na javne nabavke.

“Zamislite kako bi izgledale naša obdaništa, škole, ambulante, bolnice, koliko bi se povećale penzije i plate, socijalna davanja i slično, kada bi se poštovali principi ekonomičnosti, efikasnosti i efektivnosti, i sprečavala korupcija u javnim nabavkama”, kaže on.

Ekonomski analitičar Faruk Hadžić kaže da neke institucije pretjeruju sa nabavkom vozila i da se sa utrošenim novcem moglo dosta učiniti na zaustavljanju odlaska mladih iz zemlje.

“Veliki problem je recimo iseljavanje stanovništva, tj. odlazak uglavnom mladih ljudi. Za jedan milion KM, koji se izdvoji za nabavku desetak vozila političara, moguće je osigurati minimalno 50 doktorskih stipendija, ili 100 magistarskih stipendija, čime direktno zadržavamo mlade osobe da ostaju u BiH. Sa jedan milion KM možemo podjeliti 100.000 udžbenika besplatno djeci u BiH za školu“, kaže Hadžić, dodavši da je mnogo kvalitetnijih mogućnosti za ulaganje novca.

„Međutim, kada političari zasjednu u fotelje, odmah ih samo zanima kupovina automobila, umjesto da razmišljaju o ljudima koji su ih birali“, zaključuje on.