Po sadržaju vitamina C jagode mogu da pariraju limunu jer u 100 grama sočnih plodova ima čak 60 miligrama vrijednog vitamina. Pozitivno utiču na imunitet jer sadrže bioaktivne supstance polifenole, snažne antioksidante. Posebno se preporučuju djeci i odraslim osobama koje pate od anemije.

Bogate su i folnom kiselinom, vitaminom E, provitaminom A, vitaminima B-grupe, kao i mineralima kao što su mangan, željezo, kalcijum i magnezijum. Ali i pored svih prednosti, treba biti pažljiv. Ne mogu ih jesti svi, kada požele ili u bilo koje vrijeme požele.

Iako su ukusne i pravi su spas u vrelim danima, i jagode imaju svoje zahtjeve. Prije svega ne daju se djeci mlađoj od godinu dana i njihovo uvođenje u ishranu djeteta mora biti postepeno da se ne bi javile alergije koje se najčešće manifestuju kroz osip, curenje nosa, poteškoće sa disajnim i probavnim sistemom. Nisu preporučljive osobama koje imaju problem sa viškom tjelesne težine ili povišenim vrijednostima holesterola i triglicerida u krvi.

Tek ako nemate ove zdravstvene probleme, treba da uvedete crvene bobice u svoju ishranu. Ali u umjerenim količinama. “Dovoljno ih je konzumirati samo dva-tri puta sedmično, i to između 17 i 19 sati po ljetnom računanju vremena. Obavezno bez dodatka šećera.

“Zaboravljamo da je i voće slatkiš jer ne sadrži samo voćni šećer fruktozu, već i različite vrste drugih šećera, čak više od čokolade“, objašnjava.

Najzdravije su tamne trešnje

Ista mjera važi i za trešnje. Pored toga što sadrže obilje vitamina C i beta-karotina, vitamine K i B6, folnu kiselinu i minerale kalijum, željezo, bakar, mangan, kalcijum, magnezijum, kobalt, fosfor i cink, ne treba pretjerivati. Slatki plodovi ovog voća su bogati biljnim vlaknima, koja su neophodna za pravilno varenje, a prisustvo celuloze u njima reguliše probavu.

Flavonoidi antocijanidi i proantocijanidi u njima blokiraju upalne procese, ublažavaju bolove i simptome alergije i astme. Bogat su izvor bora, koji u kombinaciji s kalcijumom i magnezijumom povoljno djeluje na zdravlje kostiju. Zreliji plodovi tamne boje posjeduju veću koncentraciju antocijana i imaju veće antianemijsko djelovanje.

Trešnje će vam pomoći i da se opustite i lakše zaspite jer sadrže melatonin. Ali treba znati još nešto o ovoj voćki! “Košpice trešanja sadrže amigdalin-cijanid, koji ima otrovno dejstvo, pa ne treba dozvoliti deci da ih gutaju”, upozorava Mirjana Ljutić dodajući da neposredno prije upotrebe trešnje treba dobro oprati pod mlazom hladne vode.

Po sadržaju vitamina C jagode mogu da pariraju limunu jer u 100 grama sočnih plodova ima čak 60 miligrama vrijednog vitamina. Pozitivno utiču na imunitet jer sadrže bioaktivne supstance polifenole, snažne antioksidante. Posebno se preporučuju djeci i odraslim osobama koje pate od anemije.

Bogate su i folnom kiselinom, vitaminom E, provitaminom A, vitaminima B-grupe, kao i mineralima kao što su mangan, željezo, kalcijum i magnezijum. Ali i pored svih prednosti, treba biti pažljiv. Ne mogu ih jesti svi, kada požele ili u bilo koje vrijeme požele.

Iako su ukusne i pravi su spas u vrelim danima, i jagode imaju svoje zahtjeve. Prije svega ne daju se djeci mlađoj od godinu dana i njihovo uvođenje u ishranu djeteta mora biti postepeno da se ne bi javile alergije koje se najčešće manifestuju kroz osip, curenje nosa, poteškoće sa disajnim i probavnim sistemom. Nisu preporučljive osobama koje imaju problem sa viškom tjelesne težine ili povišenim vrijednostima holesterola i triglicerida u krvi.

Tek ako nemate ove zdravstvene probleme, treba da uvedete crvene bobice u svoju ishranu. Ali u umjerenim količinama. “Dovoljno ih je konzumirati samo dva-tri puta sedmično, i to između 17 i 19 sati po ljetnom računanju vremena. Obavezno bez dodatka šećera.

“Zaboravljamo da je i voće slatkiš jer ne sadrži samo voćni šećer fruktozu, već i različite vrste drugih šećera, čak više od čokolade“, objašnjava.

Najzdravije su tamne trešnje

Ista mjera važi i za trešnje. Pored toga što sadrže obilje vitamina C i beta-karotina, vitamine K i B6, folnu kiselinu i minerale kalijum, željezo, bakar, mangan, kalcijum, magnezijum, kobalt, fosfor i cink, ne treba pretjerivati. Slatki plodovi ovog voća su bogati biljnim vlaknima, koja su neophodna za pravilno varenje, a prisustvo celuloze u njima reguliše probavu.

Flavonoidi antocijanidi i proantocijanidi u njima blokiraju upalne procese, ublažavaju bolove i simptome alergije i astme. Bogat su izvor bora, koji u kombinaciji s kalcijumom i magnezijumom povoljno djeluje na zdravlje kostiju. Zreliji plodovi tamne boje posjeduju veću koncentraciju antocijana i imaju veće antianemijsko djelovanje.

Trešnje će vam pomoći i da se opustite i lakše zaspite jer sadrže melatonin. Ali treba znati još nešto o ovoj voćki! “Košpice trešanja sadrže amigdalin-cijanid, koji ima otrovno dejstvo, pa ne treba dozvoliti deci da ih gutaju”, upozorava Mirjana Ljutić dodajući da neposredno prije upotrebe trešnje treba dobro oprati pod mlazom hladne vode.