Najveći promet u 2017. godini imali su lijekovi koji se koriste za bolesti kardiovaskularnog sistema, a prema riječima stručnjaka, ovakvo stanje ne čudi jer su, kako kažu, bolesti kardiovaskularnog sistema najčešće bolesti.

“U protekloj godini je lijekova za kardiovaskularni sistem prometovano u vrijednosti od 125.278.851,30 KM, a njihov udio u ukupnom prometu lijekova je 20,17 odsto”, stoji u podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH koji su dostavljeni “Nezavisnim”.

Istakli su da su na drugom mjestu prema prometu bili lijekovi za digestivni trakt i metabolizam, sa udjelom od 16,29 odsto u ukupnom prometu lijekova, dok su na trećem mjestu lijekovi za nervni sistem.

Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, u 2017. godini registrovano je 210.059 oboljelih od bolesti iz grupe bolesti sistema krvotoka na nivou primarne zdravstvene zaštite, a kako navode, bilo je 20.627 hospitalizacija zbog iste grupe bolesti.

Dragan Unčanin, predsjednik Udruženja kardiologa RS, kazao je da vodeća pozicija u prometu lijekova za kardiovaskularne bolesti uopšte ne čudi.

“Više od 50 odsto uzroka umiranja jesu kardiovaskularne bolesti u BiH. Takvo stanje s lijekovima je ekvivalentno broju slučajeva razbolijevanja”, istakao je Unčanin za “Nezavisne” i dodao da prevencija ovih bolesti ima dugoročne pozitivne efekte na stanje kardiovaskularnog sistema. Naglasio je da prevencija podrazumijeva eliminaciju štetnih faktora kao što su pušenje, pretjerana konzumacija hrane, konzumacija masne hrane, nekretanje, neregulisani krvni pritisak, dijabetes…

“Pridržavanjem ovih opštih mjera je moguće postići velike i značajne efekte”, rekao je Unčanin.

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS su kazali da su potrošnja i promet lijekova u direktnoj vezi s brojem oboljelih od pojedinih bolesti.

“Glavni riziko-faktori koji su odgovorni za bolesti srca i moždani udar su duvan, fizička neaktivnost, smanjen unos voća i povrća, prekomjerna tjelesna masa i gojaznost, visok krvni pritisak i povišene vrijednosti holesterola i šećera”, naglasili su u Ministarstvu.

Istakli su da Ministarstvo kontinuirano sprovodi brojne programe prevencije bolesti i promocije zdravih stilova života.

Naveli su da su kroz saradnju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, kroz projekat “Jačanje i unapređivanje modernih i održivih javnozdravstvenih strategija, kapaciteta i usluga za poboljšanje zdravlja stanovništva u BiH”, pripremljeni vodiči i promotivno- preventivni materijali za doktore porodične medicine i građane RS.

“Konsultanti iz Finske su edukovali 23 edukatora iz dva trening centra sa dvije katedre porodične medicine iz RS. Pripremljeno je sedam vodiča i to za: arterijsku hipertenziju, dijabetes i kardiovaskularne bolesti, hiperlipoproteinemije, gojaznost kod djece i odraslih, za promociju fizičke aktivnosti i odvikavanje od pušenja, te 11 vrsta zdravstvenopromotivnih materijala”, kazali su u Ministarstvu.

Naglasili su da su to samo neki od programa prevencije, te da je njihovo sprovođenje usaglašeno s Politikom unapređivanja zdravlja stanovništva u RS do 2020. godine.

Najveći promet u 2017. godini imali su lijekovi koji se koriste za bolesti kardiovaskularnog sistema, a prema riječima stručnjaka, ovakvo stanje ne čudi jer su, kako kažu, bolesti kardiovaskularnog sistema najčešće bolesti.

“U protekloj godini je lijekova za kardiovaskularni sistem prometovano u vrijednosti od 125.278.851,30 KM, a njihov udio u ukupnom prometu lijekova je 20,17 odsto”, stoji u podacima Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH koji su dostavljeni “Nezavisnim”.

Istakli su da su na drugom mjestu prema prometu bili lijekovi za digestivni trakt i metabolizam, sa udjelom od 16,29 odsto u ukupnom prometu lijekova, dok su na trećem mjestu lijekovi za nervni sistem.

Prema podacima Instituta za javno zdravstvo RS, u 2017. godini registrovano je 210.059 oboljelih od bolesti iz grupe bolesti sistema krvotoka na nivou primarne zdravstvene zaštite, a kako navode, bilo je 20.627 hospitalizacija zbog iste grupe bolesti.

Dragan Unčanin, predsjednik Udruženja kardiologa RS, kazao je da vodeća pozicija u prometu lijekova za kardiovaskularne bolesti uopšte ne čudi.

“Više od 50 odsto uzroka umiranja jesu kardiovaskularne bolesti u BiH. Takvo stanje s lijekovima je ekvivalentno broju slučajeva razbolijevanja”, istakao je Unčanin za “Nezavisne” i dodao da prevencija ovih bolesti ima dugoročne pozitivne efekte na stanje kardiovaskularnog sistema. Naglasio je da prevencija podrazumijeva eliminaciju štetnih faktora kao što su pušenje, pretjerana konzumacija hrane, konzumacija masne hrane, nekretanje, neregulisani krvni pritisak, dijabetes…

“Pridržavanjem ovih opštih mjera je moguće postići velike i značajne efekte”, rekao je Unčanin.

U Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS su kazali da su potrošnja i promet lijekova u direktnoj vezi s brojem oboljelih od pojedinih bolesti.

“Glavni riziko-faktori koji su odgovorni za bolesti srca i moždani udar su duvan, fizička neaktivnost, smanjen unos voća i povrća, prekomjerna tjelesna masa i gojaznost, visok krvni pritisak i povišene vrijednosti holesterola i šećera”, naglasili su u Ministarstvu.

Istakli su da Ministarstvo kontinuirano sprovodi brojne programe prevencije bolesti i promocije zdravih stilova života.

Naveli su da su kroz saradnju sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, kroz projekat “Jačanje i unapređivanje modernih i održivih javnozdravstvenih strategija, kapaciteta i usluga za poboljšanje zdravlja stanovništva u BiH”, pripremljeni vodiči i promotivno- preventivni materijali za doktore porodične medicine i građane RS.

“Konsultanti iz Finske su edukovali 23 edukatora iz dva trening centra sa dvije katedre porodične medicine iz RS. Pripremljeno je sedam vodiča i to za: arterijsku hipertenziju, dijabetes i kardiovaskularne bolesti, hiperlipoproteinemije, gojaznost kod djece i odraslih, za promociju fizičke aktivnosti i odvikavanje od pušenja, te 11 vrsta zdravstvenopromotivnih materijala”, kazali su u Ministarstvu.

Naglasili su da su to samo neki od programa prevencije, te da je njihovo sprovođenje usaglašeno s Politikom unapređivanja zdravlja stanovništva u RS do 2020. godine.