Zemlje članice Ujedinjenih naroda počet će u utorak pripremu za potpisivanje obavezujućeg ugovora o otvorenom moru, koje obuhvata gotovo polovinu površine planete i čiji resursi zahtijevaju međunarodnu zaštitu.

Ugovor bi trebao biti potpisan do kraja 2020. godone, a pregovori će biti održani u četiri kruga, koji će trajati po dvije sedmice svaki.

Cilj je zaštititi bioraznolikost mora i spriječiti daljnje propadanje okeana.

“Pregovorima su obuhvaćeni prostori izvan teritorijalnih mora, to jest prostori koji ne pripadaju nijednoj zemlji posebno”, rekao je Julien Rochette iz Instituta za održivi razvoj i za međunarodne odnose u Parizu.

Oni će se odnositi na “otvoreno more i na međunarodne zone morskog dna, što čini gotovo 46 posto površine planete”, dodaje.

UN je 1982. godine donio Konvenciju o pravu mora, u kojoj je za otvoreno more zadržano načelo slobode, prelijetanja, plovidbe, ribolova i naučnog istraživanja.

Konvencija je stupila na snagu 1994. godine, bez sudjelovanja Sjedinjenih Američkih Država.

Od tada se pomorski prevoz tereta znatno razvio, podmorski kablovi leže na dnu ocžkeana a njegova bogatstva potiču apetite.

Budući ugovor o otvorenom moru treba omogućiti stvaranje zaštićenih pojaseva, pomoći u raspodjeli koristi od genetskih morskih resursa i u istraživanju utjecaja na okoliš te ojačati kapacitete i prenos morskih tehnologija.

“Pregovori označavaju prekretnicu u zaštiti mora. Sada puno bolje razumijemo međusobnu povezanost svjetskih okeana i zdravlja planete”, ocijenila je Liz Karan iz nevladine organizacije Pew, sa sjedištem u Philadelphiji, u SAD-u.

“Vrijeme je da međunarodna zajednica preduzme korake za pripremu ugovora za zaštitu otvorenog mora”, zaključila je.

Zemlje članice Ujedinjenih naroda počet će u utorak pripremu za potpisivanje obavezujućeg ugovora o otvorenom moru, koje obuhvata gotovo polovinu površine planete i čiji resursi zahtijevaju međunarodnu zaštitu.

Ugovor bi trebao biti potpisan do kraja 2020. godone, a pregovori će biti održani u četiri kruga, koji će trajati po dvije sedmice svaki.

Cilj je zaštititi bioraznolikost mora i spriječiti daljnje propadanje okeana.

“Pregovorima su obuhvaćeni prostori izvan teritorijalnih mora, to jest prostori koji ne pripadaju nijednoj zemlji posebno”, rekao je Julien Rochette iz Instituta za održivi razvoj i za međunarodne odnose u Parizu.

Oni će se odnositi na “otvoreno more i na međunarodne zone morskog dna, što čini gotovo 46 posto površine planete”, dodaje.

UN je 1982. godine donio Konvenciju o pravu mora, u kojoj je za otvoreno more zadržano načelo slobode, prelijetanja, plovidbe, ribolova i naučnog istraživanja.

Konvencija je stupila na snagu 1994. godine, bez sudjelovanja Sjedinjenih Američkih Država.

Od tada se pomorski prevoz tereta znatno razvio, podmorski kablovi leže na dnu ocžkeana a njegova bogatstva potiču apetite.

Budući ugovor o otvorenom moru treba omogućiti stvaranje zaštićenih pojaseva, pomoći u raspodjeli koristi od genetskih morskih resursa i u istraživanju utjecaja na okoliš te ojačati kapacitete i prenos morskih tehnologija.

“Pregovori označavaju prekretnicu u zaštiti mora. Sada puno bolje razumijemo međusobnu povezanost svjetskih okeana i zdravlja planete”, ocijenila je Liz Karan iz nevladine organizacije Pew, sa sjedištem u Philadelphiji, u SAD-u.

“Vrijeme je da međunarodna zajednica preduzme korake za pripremu ugovora za zaštitu otvorenog mora”, zaključila je.